Ako je suditi prema procenama Nacionalne službe za zapošljavanje, u narednom periodu do posla bi najlakše trebalo da dođu informatičari, menadžeri, inženjeri s licencama za određene poslove, a slobodna radna mesta očekuju se i u oblasti proizvodnje i prerade hrane. Uprkos velikom broju studenata koji svake godine upisuju pravne i ekonomske fakultete i činjenici da se na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje nalazi veliki broj pravnika i ekonomista, oni će i ubuduće moći relativno lako da se zaposle, jer je širok dijapazon poslova koje mogu da rade.
Generalno gledano, prema podacima iz septembra najviše nezaposlenih žena koje se nalaze na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje ima u tekstilnoj industriji, zdravstvu, vaspitanju i obrazovanju, kulturi i umetnosti, a muškaraca u oblastima mašinstva i obrade metala, elektrotehnike, saobraćaja, sporta i fizičke kulture, kao i u komunalnoj delatnosti. Kada je reč o osobama s fakultetskom diplomom, najviše nezaposlenih je među onima čija je struka ekonomija, pravo i administracija (na posao čeka čak devet hiljada osoba), sledi oblast vaspitanja i obrazovanja (na evidenciji je 4.878 osoba), zdravstvo, farmacija i socijalna zaštita (3.420 prijavljenih), zatim područje rada poljoprivreda, proizvodnja i prerada hrane (2.760 osoba) i kultura, umetnost i javno informisanje (1.631).
Prema rečima portparola Nacionalne službe za zapošljavanje Srđana Andrijanića, najlakše se zapošljavaju farmaceuti, programeri, građevinski i mašinski inženjeri s licencom, nastavnici matematike, fizike, stranog jezika (najčešće engleskog i nemačkog) i opštetehničkog obrazovanja, elektroinženjeri, veb dizajneri i građevinski radnici različitih struka. On napominje da postoje izvesne razlike među pojedinim regionima u Srbiji, pa tako, recimo, na evidenciji beogradske filijale Nacionalne službe za zapošljavanje ima mnogo lekara, dok je u nekim gradovima to zanimanje deficitarno. Nasuprot tome, do posla teško dolaze hemijski, šumarski, poljoprivredni, saobraćajni, rudarski i tekstilni tehničari, tekstilni inženjeri i profesori razredne nastave. U boljoj situaciji nisu ni arheolozi, istoričari, etnolozi i istoričari umetnosti, ali stanje nije alarmantno, jer broj osoba s diplomama ovih zanimanja nije veliki.
- U Srbiji postoji niska mobilnost radne snage. Jedan od uzroka je nerešeno stambeno pitanje, jer se s prosečnom zaradom u određenim regionima teško mogu obezbediti stan i pristojan život. U Beogradu, ali i u nekim drugim gradovima, prisutan je fenomen produžene mladosti. Veliki broj studenata ne završava fakultet, jer su bezbedni u okviru svoje porodice i imaju osećaj lažne sigurnosti. Iz tih razloga odlažu završetak fakulteta, a činjenica da žive relativno zaštićeno na određeni način ih ograničava u aktivnom traženju posla - kaže Andrijanić.
Mladi ljudi koji traže posao uglavnom nemaju iskustvo, što je njihov glavni nedostatak. Zbog toga je Nacionalna služba za zapošljavanje organizovala niz programa obuka i dodatnog obrazovanja kako bi im pomogla da steknu radno iskustvo. Više od 30 odsto nezaposlenih koji su prošli kroz ove programe pokazali su i dokazali poslodavcima da zaslužuju da ostanu na radnim mestima na kojima su volontirali, ili bili pripravnici.
S obzirom na to da naš obrazovni sistem ne prati u potpunosti potrebe tržišta rada, na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje ima osoba čije znanje ne odgovara potrebama poslodavaca. I oni kroz programe dodatnog obrazovanja stiču neophodna znanja i veštine i na taj način se osposobljavaju za ono što poslodavci traže. Ovakvim programima do kraja 2007. biće obuhvaćeno više od 13.000 nezaposlenih. - Prelaskom Nacionalne službe za zapošljavanje u resor Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja, na zapošljavanje se gleda kao na ekonomsku kategoriju. Potrudićemo se da i u narednom periodu osobama na našoj evidenciji omogućimo da se uključe u proces rada, bilo da se odluče da započnu sopstvenu delatnost, kroz određene subvencije ili odgovarajuće obuke. Tendencija je da programe obuka sve više usmeravamo ka poznatim poslodavcima, jer će po završetku obuke kod poznatih poslodavaca te osobe kod njih zasnivati radni odnos - kaže Andrijanić.
V. Andrić
ANTR FILE:
Sve manje nezaposlenih
Prema septembarskim podacima na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje bilo je 808.200 nezaposlenih. Evidentno je da se taj broj iz meseca u mesec smanjuje, jer na početku godine bilo je 925.000 nezaposlenih. Najviše osoba koje traže posao, a koje su prijavljene u Nacionalnoj službi, imaju treći i četvrti stepen stručne spreme (oko 53.000), dok je među nezaposlenima 31.286 osoba sa sedmim stepenom stručne spreme - 18.877 žena i 12.409 muškaraca. Prema istim podacima na posao duže od dve godine čeka 57 odsto prijavljenih, uglavnom niže stručne spreme. Nezaposleni s fakultetskom diplomom najlakše dolaze do posla.