Više od 3.600 šansi za uspeh: Pogledajte ovonedeljni presek oglasa na Infostudu!
Nespremni za selidbe zbog posla
(Preuzeto sa sajta RTS - 17. 10. 2011.)
Oko 750.000 ljudi u zemlji, prema zvaničnoj evidenciji, nema posao. Računajući i one koji rade na crno, taj broj, kako se procenjuje, dostiže milion. Bez obzira na to, i procenu da će nezaposlenost rasti, mnogi ne žele da se doškoluju ili prekvalifikuju.
Posao ili život – ili posao i život? Ekonomska kriza ostavlja malo prostora za razmišljanje, a odbijanje posla, gde god da se nudi, danas je luksuz.
"U mestu odakle potičem, nakon završenog fakulteta, nije bilo mogućnosti da nađem posao, a nisam želeo da sedim skrštenih ruku, tako da sam prihvatio jednu od dve ponude koje su se tada nudile u Beogradu", kaže Vladimir Nikitović, demograf koji je iz Užica došao u Beograd.
Ako će mnogi reći da je lako bilo prelomiti i doći u glavni grad, ima i obrnutih slučajeva.
"Mislim da je bitno da se ljudi ne vezuju za jedan grad nego da je bitno da gledaju gde mogu da ostvare svoju egzistenciju i da stvore porodicu", kaže doktorka Biljana Medar, koja se iz Beograda preselila u Kraljevo.
Tek svaki stoti nezaposleni zainteresovan je da promeni mesto boravka zbog posla, podatak je Nacionalne službe za zapošljavanje. Na odluku o selidbi, najviše utiču kvalitet ponuđenog posla i plata.
Dragan Đukić iz Nacionalne službe za zapošljavanje kaže da je od početka godine oko 150 ljudi za koje su oni posredovali u zapošljavanju promenilo mesto prebivališta, odnosno prihvatilo poslove u drugim sredinama.
"Uglavnom su to poslovi koji su vezani za deficitarne struke – farmaceute, veterinare, zatim su tu lekari sa odgovarajućom specijalizacijom", ističe Đukić.
Selidba zbog posla – opcija je za koju se ređe odlučuju i građani Srbije i stanovnici susednih zemalja.
"Razloge za to treba tražiti u lošoj ekonomskoj situaciji u tim zemljama, a onda i jačim porodičnim vezama i činjenici da obrazovna struktura utiče na mobilnost stanovništva, odnosno što je viši nivo obrazovanja stanovnika, mobilnost je veća", objašnjava demograf Ivan Marinković.
Činjenica je da se trećina poslova nudi u prestonici. Dolazak u veliki grad mnogi smatraju napretkom, pa se na takvu selidbu lakše i odlučuju.
Istovremeno, nezaposleni stanovnik Beograda često ne razmatra ponudu koja podrazumeva preseljenje u manji grad, jer to vidi kao korak unazad.