Vaučeri za nezaposlene


(Preuzeto sa sajta Politika - 11. 07. 2011.)

Nekadašnji način zapošljavanja, u kojem je posao posle završene škole bio izvesniji, potpuno je posrnuo pod teretom tranzicije. Nezaposlenost je ogromna, svi se slažu, ali su primetni i napori institucija da ponude programe obuke i podršku u aktivnom traženju posla. Nacionalna služba za zapošljavanje, uprkos kritikama, primenjuje nove metode za pomoć onima koji se zapošljavaju. Vredan pomena je program zapošljavanja mladih ,,Prva šansa".

I javni radovi omogućavaju barem kratkoročno angažovanje, što je i prilika da se unaprede razne veštine. Dobar primer za to je javni rad Etnomreže na proizvodnji visokokvalitetnih rukotvorina. Na ovaj način zaposleno je 120 žena iz seoskih sredina, iz ukupno 25 opština. Za mnoge od njih to je jedini izvor prihoda.

Privrednici okupljeni u Nacionalnoj alijansi za lokalni ekonomski razvoj (NALED) povodom problema sa zapošljavanjem najviše zamerki iznose na račun – obrazovanja. Promena školske upisne politike mogla bi da bude jedna od važnih stepenica na putu do lakšeg nalaženja posla.

Isto se može reći i za dodatno stručno usavršavanje. Članovi NALED-a su, po uzoru na neka evropska iskustva, predložili državi razvijanje ,,sistema vaučera". Tim sistemom nezaposleni bi bili u obavezi da prođu program standardizovanih obuka za unapređenje veština kao što su strani jezici, poslovna komunikacija i računari, kako bi unapredili sopstvenu konkurentnost na tržištu radne snage. Pravilo je i da nezaposleni koji ne žele da iskoriste mogućnost za obuku u vaučerskom sistemu treba da budu brisani sa evidencije, jer očigledno ne pokazuju spremnost da rade na razvoju veština i znanja koje bi doprinele njihovom lakšem zapošljavanju. Privrednici okupljeni u NALED-u insistiraju na ovom sistemu, ali sada je država na potezu.

Promene koje bi trebalo da doprinesu bržem zapošljavanju podrazumevaju i otvaranje komunalnih sistema za tržišnu utakmicu (privatne firme za održavanje javnih i zelenih površina, usluge u turizmu itd.).

Svoj doprinos stvaranju uslova za zapošljavanje kroz programe obuke nezaposlenih, takođe, daju i donatorske organizacije. Jedan od najznačajnijih projekata koji podržava ruralni razvoj i turizam, a pruža direktnu podršku ranjivom sektoru preduzetništva, jeste program ,,Opštinski ekonomski razvoj u regionu Dunava (KWD)", koji finansira nemačka vlada. Za realizaciju programa zadužena je takođe nemačka organizacija GIZ, i to u opštinama istočne Srbije koje beleže najveći odliv stanovništva i rastuću nezaposlenost. Ovaj projekat je podržao lokalnu samoupravu i privatni sektor opštine Golubac koji treba da pripreme plan mera za aktiviranje dunavske tvrđave Golubački grad u atraktivno turističko odredište. Ali i da uposli deo lokalne radne snage i obezbedi prihod od turizma. Na osnovu dokumentacije pripremljene u okviru KWD projekta, iz Evropske unije su na pomenutom prostoru najavili investiciju od 6,5 miliona evra, a time će biti stvoreni uslovi za najmanje 50 novih radnih mesta i za najmanje oko dva miliona evra godišnjeg prihoda.

Kad govorimo o zapošljavanju uvek se nameće i pitanje lične odgovornosti i uloge svakog nezaposlenog u traženju posla. Jer mladi koji studiraju mogu već tokom studija da pronađu mogućnost za radnu praksu kako bi stekli potrebne stručne veštine i prva radna iskustva u nekoj realnoj radnoj sredini. Veća mogućnost promene mesta boravka takođe se ističe kao jedan od elemenata u bržem dolasku do posla koji, kad je o mladima reč, u Srbiji uglavnom nedostaje (naravno, osim ako nije reč o preseljenju u glavni grad).

Izvršni direktor NALED-a

Violeta Jovanović

Podelite na društvenim mrežama

Direktan link do vesti

Komentari na vest (9)


  • Lilly

    pre 14 godine i 11 mesec

    Jedan kuriozitet: poznajem osobu koja je dobila posao preko NSZ. Dva puta! Kad god to nekome kažem proglase me lažljivicom. I meni deluje neverovatno ali je istina.
  • Predrag

    pre 14 godine i 11 mesec

    Ono sto je vec godinama aktuelna parola, glasi: ,,Posao ne treba cekati, vec traziti". Znaci zavrsis fakultet, na primer, i onda treba da postanes pronalazac. Delatnost NSZ se prakticno svela na vodjenje evidencije o nezaposlenima i organizaciju nekih kurseva, obuka i prekvalifikacija. Postoje istina i neki programi samozaposljavanja, ali suma novca koji se dobija za te namene je smesna. Velika vecina korisnika tih sredstava ne uspe i jos moraju posle toga da vracaju dugove.
  • Irena

    pre 14 godine i 11 mesec

    Moje bolno iskustvo sa NSZ je bilo takvo da mi je savetnik rekao da se od njih ne nadam da ce mi naci posao vec da se okrenem svojim izvorima - u prevodu da nadjem vezu da me neko zaposli! Zasto bih ja sa master diplomom i prosekom 9.0 moljakala bilo koga za posao??? Tuzno
  • Jelena

    pre 14 godine i 11 mesec

    Tako je, Predraže, slažem se, ali moram priznati da sam ja lično toliko očajna da idem \"na obe strane\" tj. idem na svaki kurs prekvalifikacije/dokvalifikacije na koji mogu i na sve strane pitam svakog koga poznajem mda li me može negde zaposliti/preporučiti. Radnog staža nemam ni dana, a da sam svugde gde sam radila bila prijavljena, imala bih ugrubo oko 7-8 godina. I da, jesam ogorčena. Ko ne bi bio?
  • Vojkan Jovanovic

    pre 14 godine i 11 mesec

    ovo je jos jedna velika glupost i zamajavanje ljudi
  • Predrag

    pre 14 godine i 11 mesec

    Slazem se u potpunosti. Trose se silna sredstva za neke kurseve, obuke, prekvalifikacije, dokvalifikacije i sl. umesto da se otvaraju nova radna mesta za gomilu onih koji imaju diplomu struke koja je nekome potrebna. Nemoguce je da od ovolikog broja nezaposlenih, sa najrzlicitijim vrstama i stepenima obrazovanja, bas niko nikome ne treba, nego da se bravari prekvalifikuju u krojace, trgovci u recepcionare, medicinske sestre u u kuvarice itd. Iz drzavnog budzeta, koga gradjani pune, finansira se skolovanje suficitarnih kadrova i izdvajaju sredstva sa prekvalifikaciju kvalifikovanih, umesto za programe finansiranja otvaranja novih radnih mesta. Tako im je valjda lakse, jer se stvara privid kako se nesto radi po pitanju smanjenja nezaposlenosti, a onima u koje se ulaze nisu nakon zavrsetka skolovanja duzni da isplacuju plate.
  • Jelena

    pre 14 godine i 11 mesec

    Predraže, u potpunosti se slažem sa vama. Uz dodatak da većina ljudi koji ovde rade nisu prijavljeni, ne zbog sopstvenog izbora, već da bi makar hleb imali na stolu. Takve ljude nikako ne bi trebalo brisati sa evidencije nezaposlenih zato što ne mogu da idu na usavršavanja već im naći legalan posao. Lečiti uzrok a ne posledicu pa još sa katastrofalnim učinkom na gladan i siromašan narod...
  • Predrag

    pre 14 godine i 11 mesec

    Ja smatram da ovo uopste nije u skladu sa situacijom koju mi imamo. Ne moze se lice brisati sa evidencije NSZ zato sto ne zeli usavrsavanje. Time se krsi ustav, koji svima garantuje pravo na rad. Samo je osnovna skola obavezna, a sve ostalo je stvar licnog izbora i neumesno je stalno izmisljati nove nacine za brisanje ljudi sa evidencije NSZ. Umesto da uslovljava nezaposlene, kojima je dovoljan probem sama cinjenica sto nemaju posao, drzava bi trebalo da nadje nacina da ih stimulise, a ne da im dodatno zagorcava zivot nekim novim uslovljavanjima.
  • Jelena

    pre 14 godine i 11 mesec

    Mnooooogo bi to pomoglo pored poslodavaca koji zapošljavaju isključivo preko veze, ne prijavljuju zaposlene i nije im bitno kakvu obuku neko ima ili nema već ko ga je preporučio.