
(Preuzeto sa sajta Večernje novosti - 24. 10. 2011.)
Novac za topli obrok u Srbiji ne prima najmanje 100.000 radnika, ali i među onima kojima je ova stavka uračunata u platnu listu rasponi se kreću od 100 pa do deset hiljada dinara mesečno. Iako je isplata toplog obroka i regresa obavezna, u Zakonu o radu nije navedeno koji su to najmanji zagarantovani iznosi, pa se o krajnjoj cifri dogovaraju sindikati i poslodavci unutar svog kolektiva.
"Poslodavci koji ne isplaćuju plate ili to čine simbolično i neredovno, sigurno ne plaćaju ni regres ni topli obrok. Ipak, u većini slučajeva to nije praksa", objašnjava Dragan Zarubica, potpredsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije.
Pre ekonomske krize je, Opštim kolektivnim ugovorom, čak bilo predviđeno da najmanji iznos toplog obroka bude 20 odsto prosečne republičke zarade, ali je ova odredba ubrzo „zamrznuta".
Iznos za topli obrok ugrađen je u koeficijent zarade za sve zaposlene u državnoj upravi, administraciji, prosveti, zdravstvu... Za poljoprivredu, građevinsku, prehrambenu i duvansku je dogovoreno da je donji limit 20 odsto minimalca.
"Većina zaposlenih prima oko 3.600 dinara mesečno, odnosno raspolaže sa oko 180 dinara dnevno što je relativno pristojno", nastavlja Zarubica. "A mnoge velike kompanije, kao što su „Delta", „Duvanska industrija", „Knjaz Miloš", uplaćuju i mnogo više."
Poslodavci, međutim, kažu da se sa iznosima toplih obroka uglavnom kalkuliše.
"Ranije oni nisu bili oporezovani, pa su mnogi poslodavci bili široke ruke jer su zapravo kroz tu formu isplaćivali zarade", kaže Nebojša Atanacković, predsednik Unije poslodavaca Srbije.
"Onda im je država doskočila, pa je i regres i topli obrok „ugradila" u platu i na njih ubire i poreze i doprinose.
Planiramo da podnesemo inicijativu Vladi da se topli obrok i regres izuzmu od oporezivanja jer, kako kažu, „nije pošteno da država i na tome zarađuje".
B. Stjelja