Zanimanja opasna po život


(Preuzeto iz Blic Panorame 20.01.2007.)



Ako biste voleli da se bavite informacionim tehnologijama ili da postanete pilot, lekar ili novinar, tre¬ba da znate da takva radna mesta nose etiketu „opasno po život” - onima koji se ovim zanimanjima bave ugroženo je celokupno psihofizičko zdravlje. Posledice ovih, ali i drugih rizičnih zanimanja, posebno su izražena u periodu tranzicije, koja je u poslovnom smislu bezobzirna „trka pacova”.

Da poslovi poput ovih zaista mogu da budu pogubni po kvalitet života, pokazale su brojne svetske studije. Nekima je ugroženo psihičko, nekima fizičko zdravlje, a nekima i jedno i drugo. Kada je reč o fizičkom zdravlju, najugorženiji su rudari. Rame uz rame s njima su osobe koje rade na visini, pod vodom, u vazduhu, kao što su dizaličari, građevinari, ronioci... Jasna podela između psihičke i fizičke ugroženosti, međutim, ne može da se napravi, jer svi oni zbog mogućih fatalnih povreda sigurno preživljavaju stres.

Prema rečima Višnje Helajzen, psihologa i savetnika direktora Nacionalne službe za zapošljavanje, pravi primer takve profesije je posao policajca ili vojnog lica. - Samim tim što nose oružje očekivano je da će ga nekada i upotrebiti. Oni su tako u stalnom riziku da zadobiju fizičku povredu, a kako je tu prisutan i strah za život, stres je ovde neminovan - objašnjava Višnja Helajzen. A upravo je stres glavni protivnik psihičkog zdravlja, pogotovo u zemljama koje su u tranziciji.

U takvim društvima radno mesto se ne garantuje po svaku cenu i na zaposlenog se gleda kao na potrošnu robu. U sveopštoj zbrci javlja se i neumoljiva konkurencija i to kako u kolektivu, tako i izmedu dve radne ustanove.

Tada na scenu stupa stres, koji može da bude najveći rušilac našeg zdravlja - kaže naša sagovornica. Među zanimanja koja mogu negativno da se odraze na naše psihičko zdravlje, Višnja Helajzen svrstava ona koja nose veliku odgovornost po društvenu i poslovnu dobrobit, ali i ljudski život. Takav je posao lekara, menadžera, profesora, novinara, zaposlenih u trgovini i marketingu...

U pitanju su poslovi kod kojih je prisutan strah od greške koja bi mogla direktno da ugrozi ljudske živote ili poslovni prosperitet. Ozbiljnost potencijalnih posledica u stvari određuje i količinu stresa - kaže Višnja Helajzen. Prema njenim rečima, na istom spisku nalaze se još i zaposleni u informacionim tehnologi¬jama. Ona smatra da informatička revolucija, iako je trebalo da nam u svakom pogledu olakša život i donese globalizaciju, u stvari je pre svega doprinela stvaranju još jednog zanimanja koje je pogubno po zdravlje.

Zbog svih navedenih razloga i Srbija je odlučila da uradi nešto kako bi zaštitila zaposlene na njihovim radnim mestima. Krajem 2006. godine donet je Zakon o bezbednosti zdravlja na radu, a prema rečima Vere Božić-Trefalt, direktora uprave za bezbednost i zdravlje na radu, taj zakon obavezuje poslodavca da uvede procenu rizika na svakom radnom mestu u preduzeću.

Po pitanju zaštite zaposlenog, zakon je jasan - svaki poslodavac mora da odvoji određeni deo svog profita za ulaganje u sredstva i opremu za ličnu zaštitu, kako bi radna mesta bila bezbedna, Međutim, procena rizika, koja je uvedena po direktivama EU, radi se godinu dana, pa ćemo rezultate imati tek krajem godine - kaže Vera Božić-Trefalt.

Irena Radisavljević

Podelite na društvenim mrežama

Direktan link do vesti