
(Preuzeto iz Dnevnika 06.07.2007.)
Pojam nasilja na radnom mestu nedovoljno je istražen u Srbiji i ne postoje sva potrebna zakonska rešenja koja nalažu standardi Evropske unije, rečeno je danas na tribini u Institutu za kriminološka i sociološka istraživanja.
Prema rečima učesnika ove naučne rasprave, evropskim rezolucijama i direktivama definisani su problemi zaštite dostojanstva muškaraca i žena na radnom mestu i posebno pojam mobinga, koji podrazumeva psihičko maltretiranje zaposlenih i njegov negativan uticaj ne samo na pojedinca već i na čitavo društvo.
Seksualno zlostavljanje, kao jedna od najčešćih pojava, kako je rečeno, je istovremeno ekonomski problem, jer nanoseći štetu pojedinačnim žrtvama i njihovoj radnoj sposobnosti negativno utiče i na ukupnu dobit preduzeća i društva. Posebno je naglašeno da u Srbiji do 2005. godine nije urađeno mnogo, iako je u okviru Zakona o radu i krivičnog zakonodavstva jasno definisano šta je to rodna diskriminacija na radnom mestu i šta je to seksualno uznemiravanje.
Predstavnice Viktimološkog Društva i Istituta za kriminološka i sociološka istraživanja istakle su da ova zakonska rešenja ipak približavaju Srbiju standardima EU, ali da se najviše očekuje od Zakona o ravnopravnosti polova.
Američka istraživanja pokazuju da su većinom žene žrtve seksualnog zlostavljanja, čak do 50 odsto, ali i da je sve veći broj prijava stiže od strane muškaraca.
Uz posebna objašnjenja o nedovoljno poznatom pojmu mobinga koji je uveliko definisan u evropskom zakonodavstvu kao posebna vrsta pritiska i ponižavanja koja utiče odluku o napuštanju radnog mesta, na tribini je rečeno da u Srbiji tek predstoji spoznaja ove pojave kao i edukacija žrtava i poslodavaca.
Na tribini je zaključeno da obe naučne ustanove koje se bave pojmovima nasilja na radnom mestu imaju obavezu da tačno definišu pojave koje treba da budu obuhvaćene budućim zakonskim rešenjima.
ANTR FILE:
Kazna 580.000 evra
Evropska rešenja, uz kaznene mehanizme, predstavljaju i različite oblike mobinga i uvode sindrome – praznog stola i punog stola kojima se objašnjava odnos poslodavca koji uopšte ne daje posao radniku ili pak ponižava njegov radni kvalitet opterećujući ga količinom zaduženja koje nije u stanju da ispuni.
Naveden je primer iz italijanske prakse u kome je jedan poslodavas iz Milana, osuđen za mobing, platio žrtvi čak 580.000 evra.