Opis poslova:
Poslovi agronoma mogu se veoma razlikovati, zavisno od područja rada, specifičnog usmerenja ili specijalizacije. Među agronomima na području uzgoja bilja ima nekoliko grupa stručnjaka. Tako se neki pretežito bave uzgojem ratarskih kultura, ispituju nove sorte žitarica, industrijskog i stočnog bilja. Organizuju ili vode državne ili privatne poljoprivredne posede i pružaju stručne savete proizvođačima.
osebnu grupu agronoma čine stručnjaci za zaštitu bilja. Oni rade kao inspektori za zaštitu bilja u poljoprivrednim apotekama i preduzećima koja obavljaju mere zaštite bilja. Inženjeri voćarskog i vinogradarskog smera bave se planiranjem, projektovanjem i podizanjem voćnjaka i vinograda, ispitivanjem novih načina uzgoja, ekoloških uslova proizvodnje, bioloških i fizioloških osobina vrsta, sorti i podloga voća, odnosno vinove loze. Agronomi specijalizovani za vinarstvo bave se ispitivanjem sastava vina i različitih vrsta vina. Stručnjaci na području vrtlarstva specijalizovani su za proizvodnju i uzgoj ukrasnog bilja i povrća, bave se izgradnjom i održavanjem zelenih gradskih površina i cvećnjaka te zaštitom staklenika i rasadnika.
Agroekonomisti su stručnjaci za rad na području distribucije, prerade, transporta, prodaje i marketinga poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, osiguranja proizvodnje i nekretnina u poljoprivredi, za ekonomsko tumačenje, kreditiranje poljoprivrede, a bave se i poslovima upravljanja u poljoprivrednim zadrugama ili firmama, npr. planiranjem, analizom i organizacijom poslovanja i sl. Neki se inženjeri agronomije, nadalje, specijalizuju za područje mehanizacije svih grana poljoprivredne proizvodnje.
Stručnjaci na području stočarstva bave se proizvodnjom, odnosno naučnoistraživačkim radom vezanim uz uzgoj, reprodukciju, rast i razvoj svih domaćih životinja. Agronomi specijalizovani za ribarstvo bave se uzgojem i ulovom riba i drugih organizama te zaštitom mora i kopnenih voda. Inženjeri mlekarskog smera bave se ispitivanjem, proizvodnjom i preradom mleka i mlečnih proizvoda kao i kontrolom i ocenjivanjem njihovog kvaliteta.
Inženjeri uređenja životne sredine primenjuju različite zaštitno-planerske postupke, kako bi očuvali okolinu.
U sklopu raznih službi za prostorno i urbanističko planiranje i projektovanje rade i na osmišljavanju i kreiranju novih struktura životne sredine, odnosno unapređenju i povećavanju kompleksnosti.
Radni uslovi:
Agronomi rade na vrlo različitim mestima: poljoprivrednim proizvodnim, trgovačkim, vrtlarskim, komunalno-hortikulturnim preduzećima, poljoprivrednim komorama, zadružnim organizacijama, fabrikama stočne hrane, sredstava za zaštitu bilja i sl., rasadnicima, poljoprivrednim apotekama, istraživačkim, kontrolnim i analitičkim labaratorijama pri institutima i zavodima za zaštitu bilja, srednjoškolskim stručnim i visokoškolskim ustanovama, bankama, osiguravajućim društvima itd.
Veći deo poslova agronomi obavljaju u kancelarijama ili labaratorijama, uz propisano radno vreme, najčešće u prepodnevnoj smeni. Agronomi čiji je rad neposredno vezan uz proizvodnju mogu biti izloženi nepovoljnijim uslovima (npr. rad na otvorenom, u poljima, skladištima, silosima, staklenicima, tvornicama, na farmama i sl.). Rad u staklenicima često se odvija i izvan redovnog vremena, a zbog izloženosti različitim hemijskim sredstvima za tretiranje površina može uključivati i određene zdravstvene rizike.
Poželjne kvalifikacije i osobine:
Poželjno je da su agronomi podjednako sposobni raditi samostalno, ali i kao članovi tima. Strpljenje u radu s ljudima te umeće i jasnoća u komunikaciji posebno su važne osobine za agronome koji sarađuju i nadziru rad osoba niske stručne spreme.
Osposobljavanje i zapošljavanje:
Za bavljenje poslovima agronoma potrebno je nakon srednje škole završiti poljoprivredni fakultet.
Slabija je tražnja za radnicima, a jako mali odziv kandidata, što znači da su deficitarni radnici ove struke. U oglasima se traže uglavnom najosnovniji uslovi, često čak samo i završen određeni stepen stručne spreme.