Opis posla:
Stomatolozi leče bolesti zuba, desni, vilice i usne šupljine, ispravljaju njihove anomalije i nedostatke. Kako bi sprečili pojavu i razvoj određenih bolesti i deformacija, bave se i preventivnom stomatologijom.
U prvoj fazi rada sa svakim pacijentom postavlja se dijagnoza ili utvrđuje pacijentov stomatološki problem. Osim vizuelnih pregleda i uzimanja informacija koje daje sam pacijent, stomatolog se služi i rentgenskim snimcima i drugim složenim i razvijenim dijagnostičkim metodama i postupcima. Pošto je utvrđen problem, određuje se način rešavanja problema – lečenje zuba, plombiranje, dograđivanje delova, vađenje onih koji se ne mogu izlečiti, nadogradnja zuba koji nedostaju, ispravljanje zuba koji nepravilno rastu, lečenje raznih bolesti mekih tkiva usne šupljine, lečenje i sprečavanje degenerativnih promena tkiva koje drži zube u vilici, kao i eventualni hirurški zahvati.
U svom radu stomatolozi se koriste raznim instrumentima, aparatima i materijalima. Najčešće upotrebljavaju višenamenski stomatološki aparat s priključnim instrumentima, instrumente za pregled (ogledala, sonde, pincete), instrumente za nanošenje materijala i razna klešta i dizače korena zuba.
Složenije zahvate obavljaju specijalisti za područja gde je nastao problem.
Specijalisti za dečiju i preventivnu stomatologiju uglavnom nastoje da obezbede što pravilniji rast i razvoj i očuvanje zdravlja zuba dece i mladih. Za zdravlje zuba važnu ulogu imaju i preventivni postupci, tj. postupci sprečavanja nastanka bolesti. Važno je i zdravstveno-higijensko obrazovanje dece i roditelja.
Stomatolozi - ortodonti bave se proučavanjem i ispravljanjem anomalija, nepravilnim razvojem vilice i nepravilnim odnosom gornje i donje vilice, kao i pogrešnim položajem vilice u skeletu glave. Cilj ortodontskih zahvata je pre svega postizanje pravilnog funkcionalnog, ali i estetskog učinka. Ispravljanje nepravilnog rasta zuba obično se obavlja privremenim postavljanjem mobilnih ili fiksnih ortodontskih aparata (proteza). Stomatolozi-protetičari utvrđuju vrstu proteze koja će zameniti zube koji nedostaju, određuju njen tačan oblik i ugrađuju fiksne proteze.
Dentalni patolozi istražuju i leče bolesti zuba, npr. najrašireniju bolest – karijes, ali i druge bolesti zuba. Specifične bolesti i degenerativne promene tkiva koje pričvršćuje zube za vilicu, istražuju i leče specijalisti za parodontologiju.
Hirurške zahvate u ustima i na vilicama obavljaju oralni hirurzi. Kao zasebna specijalizacija postoji i specijalizacija tzv. porodične stomatologije, namenjena u prvom redu onim stomatolozima koji će raditi u privatnim ordinacijama.
Radni uslovi:
Stomatolozi mogu da rade u klinikama i bolnicama, domovima zdravlja i privatnim ordinacijama (vlastitim ili kod drugih vlasnika privatnih ordinacija). Ordinacije u kojima stomatolozi rade imaju uglavnom sličnu osnovnu opremu s dodatnim aparatima i instrumentima potrebnim za pojedinu specijalizaciju. Po opremi se donekle razlikuju sale u kojima se izvode složeniji stomatološki hirurški zahvati.
Uz sva savremena sredstva za rad, posao stomatologa je fizički naporan, posebno zbog položaja u kojem radi, bez obzira na to obavlja li posao stojeći ili sedeći. Opasnost od zaraze relativno je velika, a moguće su i manje povrede na radu. Zbog toga se stomatolozi koriste zaštitnom opremom – maskama, rukavicama i sl.
Poželjne osobine i kvalifikacije:
Zanimanje stomatologa zahteva dobar vid na blizinu, dobro razlikovanje boja, telesnu kondiciju i dobro zdravlje – posebno lokomotornog sistema i emocionalnu stabilnost. U radu je potrebna velika tačnost i strpljenje, a poželjna je i komunikativnost. Smisao za rad s ljudima posebno dolazi do izražaja posebno u radu sa decom.
Osposobljavanje i zapošljavanje:
Studije stomatologije mogu se završiti na Stomatološkim fakultetima Medicinskih državnih fakulteta i na pojedinim privatnim fakultetima u Srbiji. Nakon studija obvezno je stažiranje i polaganje stručnog ispita i specijalizacija za neko od navedenih područja stomatologije. Tražnja za stomatolozima nije baš visoka, tako da im preostaje privatna praksa, koju, zbog visokih ulaganja, nije lako započeti.
U prvoj fazi rada sa svakim pacijentom postavlja se dijagnoza ili utvrđuje pacijentov stomatološki problem. Osim vizuelnih pregleda i uzimanja informacija koje daje sam pacijent, stomatolog se služi i rentgenskim snimcima i drugim složenim i razvijenim dijagnostičkim metodama i postupcima. Pošto je utvrđen problem, određuje se način rešavanja problema – lečenje zuba, plombiranje, dograđivanje delova, vađenje onih koji se ne mogu izlečiti, nadogradnja zuba koji nedostaju, ispravljanje zuba koji nepravilno rastu, lečenje raznih bolesti mekih tkiva usne šupljine, lečenje i sprečavanje degenerativnih promena tkiva koje drži zube u vilici, kao i eventualni hirurški zahvati.
U svom radu stomatolozi se koriste raznim instrumentima, aparatima i materijalima. Najčešće upotrebljavaju višenamenski stomatološki aparat s priključnim instrumentima, instrumente za pregled (ogledala, sonde, pincete), instrumente za nanošenje materijala i razna klešta i dizače korena zuba.
Složenije zahvate obavljaju specijalisti za područja gde je nastao problem.
Specijalisti za dečiju i preventivnu stomatologiju uglavnom nastoje da obezbede što pravilniji rast i razvoj i očuvanje zdravlja zuba dece i mladih. Za zdravlje zuba važnu ulogu imaju i preventivni postupci, tj. postupci sprečavanja nastanka bolesti. Važno je i zdravstveno-higijensko obrazovanje dece i roditelja.
Stomatolozi - ortodonti bave se proučavanjem i ispravljanjem anomalija, nepravilnim razvojem vilice i nepravilnim odnosom gornje i donje vilice, kao i pogrešnim položajem vilice u skeletu glave. Cilj ortodontskih zahvata je pre svega postizanje pravilnog funkcionalnog, ali i estetskog učinka. Ispravljanje nepravilnog rasta zuba obično se obavlja privremenim postavljanjem mobilnih ili fiksnih ortodontskih aparata (proteza). Stomatolozi-protetičari utvrđuju vrstu proteze koja će zameniti zube koji nedostaju, određuju njen tačan oblik i ugrađuju fiksne proteze.
Dentalni patolozi istražuju i leče bolesti zuba, npr. najrašireniju bolest – karijes, ali i druge bolesti zuba. Specifične bolesti i degenerativne promene tkiva koje pričvršćuje zube za vilicu, istražuju i leče specijalisti za parodontologiju.
Hirurške zahvate u ustima i na vilicama obavljaju oralni hirurzi. Kao zasebna specijalizacija postoji i specijalizacija tzv. porodične stomatologije, namenjena u prvom redu onim stomatolozima koji će raditi u privatnim ordinacijama.
Radni uslovi:
Stomatolozi mogu da rade u klinikama i bolnicama, domovima zdravlja i privatnim ordinacijama (vlastitim ili kod drugih vlasnika privatnih ordinacija). Ordinacije u kojima stomatolozi rade imaju uglavnom sličnu osnovnu opremu s dodatnim aparatima i instrumentima potrebnim za pojedinu specijalizaciju. Po opremi se donekle razlikuju sale u kojima se izvode složeniji stomatološki hirurški zahvati.
Uz sva savremena sredstva za rad, posao stomatologa je fizički naporan, posebno zbog položaja u kojem radi, bez obzira na to obavlja li posao stojeći ili sedeći. Opasnost od zaraze relativno je velika, a moguće su i manje povrede na radu. Zbog toga se stomatolozi koriste zaštitnom opremom – maskama, rukavicama i sl.
Poželjne osobine i kvalifikacije:
Zanimanje stomatologa zahteva dobar vid na blizinu, dobro razlikovanje boja, telesnu kondiciju i dobro zdravlje – posebno lokomotornog sistema i emocionalnu stabilnost. U radu je potrebna velika tačnost i strpljenje, a poželjna je i komunikativnost. Smisao za rad s ljudima posebno dolazi do izražaja posebno u radu sa decom.
Osposobljavanje i zapošljavanje:
Studije stomatologije mogu se završiti na Stomatološkim fakultetima Medicinskih državnih fakulteta i na pojedinim privatnim fakultetima u Srbiji. Nakon studija obvezno je stažiranje i polaganje stručnog ispita i specijalizacija za neko od navedenih područja stomatologije. Tražnja za stomatolozima nije baš visoka, tako da im preostaje privatna praksa, koju, zbog visokih ulaganja, nije lako započeti.