Više od 3.600 šansi za uspeh: Pogledajte ovonedeljni presek oglasa na Infostudu!
Posao nije dud da pada s drveta dnevnik
(Preuzeto od Blica 09.07.2008.)
Osnovni ekonomski ciljevi Vlade Srbije u naredne četiri godine su: privredni rast, povećanje zaposlenosti, rast standarda građana i ravnomeran ekonomski razvoj, najavio je novoizabrani srpski premijer Mirko Cvetković. Cilj je, kako je naglasio, da se do 2012. godine otvori 200.000 novih radnih mesta, čime bi se stopa nezaposlenosti smanjila sa sadašnjih 18,1 na prihvatljivih 11,9 odsto. Bilo kako da se računa, Srbija je zemlja sa najvećom stopom nezaposlenosti u Evropi. Po Evrostatovoj metodologiji, odnosno anketi o radnoj snazi koju nacionalne statistike objavljuju jednom godišnje, Srbija je pretprošlu godinu završila sa 693.024 radno sposobna stanovnika bez posla i stopom nezaposlenosti od 20,9 odsto.
Ona bi bila još viša - 33,1 odsto, ako se računaju kao nezaposleni baš svi registrovani u Nacionalnoj službi za zapošljavanje, a ne samo oni koji stvarno traže posao.
Doduše, lane broj nezaposlenih jeste smanjen, prvi put posle sedam godina, na 18,8 odsto, odnosno stopa zaposlenih blago je porasla, sa 2.630.000 na 2.656.000. Taj trend je nastavljen i ove godine, pa se stiglo do pomenute kote 18,1 posto, ali to i nije za neku utehu jer je, poređenja radi, prosečna stopa nezaposlenosti u EU 7,9 procenata. Po Nacionalnoj strategiji privrednog razvoja, Srbija bi trebalo da do 2012. smanji stopu nezaposlenosti na 15,5 odsto, dok bi po Nacionalnoj strategiji za zapošljavanje, rađenoj u skladu s evropskim pravilima i uz pomoć evropskih organizacija rada, stopa nezaposlenosti već 2010. trebalo da bude prepolovljena i svede se na 10 procenata. Nažalost, pošto su prethodne dve godine izgubljene bez znatnijeg smanjenja nezaposlenosti, teško će ova vlada za četiri godine moći da nadoknadi sve propušteno.
Naime, još prethodni republički kabinet je trebalo da se uhvati ukoštac s očekivanim porastom nezaposlenosti zbog ubrzane privatizacije preostalih državnih i društvenih preduzeća. No, pošto je neizvesno da li će i do kraja ove godine biti završen proces privatizacije i restrukturiranja javnih preduzeća, pitanje je da li će i u 2008. biti ozbiljnijih pomaka u smanjenju nezaposlenosti, tim pre što je ipak nerealno očekivati da će, bez obzira na novu vladu, investitori odmah pohrliti u Srbiju. A ako se rešavanje sudbine preostala 802 društvena preduzeća odloži za 2009, onda će i sledeća godina proći delom u gašenju starih a delom u otvaranju novih radnih mesta.
To će u zbiru doneti nulu, jer je procena da će onoliko radnika koliko zahvaljujući novim investicijama dođe do posla, približno toliko bez njega ostati zbog kraja privatizacije. Značilo bi to da je ovoj vladi ostalo da za preostale dve godine svog mandata zaposli obećanih 200.000 radno sposobnih bez posla, što je krupan zalogaj i, mada poželjan, teško ostvariv cilj, osim pod uslovom da sadašnji ministri imaju poseban „recept“. Naravno, nova vlada najveću pomoć u smanjenju broja nezaposlenih očekuje od pristupnih fonova EU. Ali, da bi do njih došla, mora brzo da radi na intenziviranju pregovora sa Evropskom unijom i na ispunjavanju osnovnih postavljenih uslova da bi barem deo novca otišao za otvaranje novih radnih mesta.
U svakom slučaju, sindikati traže da se država što pre „uozbilji“ i da stvori privredni ambijent u kojem bi se povećala strana ulaganja, bez kojih nema novih radnih mesta, ali i da napravi radne zakone po kojima zaposleni neće biti samo jeftina radna snaga, nego i zaštićeni i s pravima koje imaju svi drugi radnici u Evropi. Pored toga, sindikati traže da se država pozabavi i radom na crno, jer procene govore da trenutno oko 600.000 ljudi radi u sivoj ekonomiji a da na to niko ozbiljno ne reaguje. Naravno, pri tome gube i država i radnici, a profitiraju samo gazde.
Poslodavci, pak, od države koja teži da smanji nezaposlenost očekuju smanjenje poreza i doprinosa, pravedniju tržišnu utakmicu, lakšu proceduru osnivanja preduzeća i stimulaciju za otvaranje novih radnih mesta. Jer, kako tvrde u Uniji poslodavaca Srbije, ukoliko bi se ubrzao rast malih i srednjih preduzeća, kojih je sada oko 700.000 u privatnom sektoru i koji zapošljavaju preko 500.000 ljudi, za svega nekoliko godina prepolovila bi se nezaposlenost i znatno ojačala uloga srpske privrede u regionu.
Dakle, država je na potezu, ali je za sada jedino izvesno da joj nimalo neće biti lako da pređe s reči, odnosno obećanja, na dela.