Diploma nije dovoljna za nastavnike


(Preuzeto sa sajta Večernje novosti - 30. 01. 2012.)

NastavniciNajmanje 2.000 nastavnika i učitelja koji su studije završili "po Bolonji" ne može zakonski da se zaposli u školama, iako su diplomirani učitelji i nastavnici. Zakon kaže da "bolonjci" moraju da završe master da bi ušli u učionice.

Zato su Učiteljski i Filološki fakultet pokrenuli inicijativu da se ova greška ispravi i nastavnicima koji su završili četiri godine studija dozvoli da predaju.

Iz Ministarstva prosvete i nauke stigao je odgovor da će ovaj problem biti uzet u obzir, a sada već stasava treća generacija sa "bolonjskim" diplomama.

- Reč je o velikoj nepravdi prema studentima i trudimo se da ona bude ispravljena - objašnjava za "Novosti" prof. dr Aleksandar Jovanović, dekan Učiteljskog fakulteta u Beogradu. - Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja nalaže da nastavnici moraju da imaju završen master i ukupno 300 ESPB bodova, kako bi dobili posao u školi. Onda se pitamo za koji posao školujemo studente na četvorogodišnjim studijama.

- U teoriji je ovako postavljeno, a u praksi ima i drugačijih primera - kaže prof. Jovanović. - Učitelje sa četiri završene godine neke škole primaju na neodređeno, neke na određeno, a pojedine škole uopšte neće ovakve kadrove.

Slična je situacija i među studentima Filološkog fakulteta, a ova zakonska odredba pogađa i istoričare, geografe, biologe i ljude drugih struka koji bi da se zaposle u školama.

- Mnoge kolege uspele su da dobiju posao, ali ne bi smelo da se događa da iko od nas ima problem - naglašava Duška Mihajlović, student prodekan Učiteljskog fakulteta.

Dekan Učiteljskog kaže da očekuje da država reši ovo pitanje i izmeni sporni član zakona.

Poslodavci biraju

U Nacionalnoj službi za zapošljavanje kažu da ne zavisi od njih, već od poslodavca, da li je za posao nastavnika potreban završen master. - Ako škola traži da kandidati "bolonjci" imaju završen master, mi postupamo prema njihovom zahtevu. Ukoliko kažu da je za sve dovoljna diploma osnovnih studija, onda im šaljemo kandidate sa takvim kvalifikacijama - objašnjava Dragan Đukić, direktor sektora za zapošljavanje NSZ.

On objašnjava da, ako je već potrebno da završe i master, onda država mora da odobri isti broj mesta na master, kao i na osnovnim studijama. Jer svi moraju da dobiju šansu da završe školovanje potrebno za posao.

Autor: I. MIĆEVIĆ

Podelite na društvenim mrežama

Direktan link do vesti

Komentari na vest (12)


  • Nevena

    pre 7 godina i 4 meseca

    Gordana Da li je to istina da mi (van EU) mozemo sa CELTOM da predajemo po Evropi? To mi svuci previse dobro da bi bilo istinito, jer je u Evropi trziste prezasiceno, da ne pricam o EU non-EU regulacijama.
  • Sladjana

    pre 8 godina i 10 meseci

    Bagro! Tolike pare odvajamo za fakultet i sta posle?!
  • Gordana Stavljanin

    pre 10 godina i 9 meseci

    Ljudi, zasto gubite vreme u zemlji koja nema apsolutno nikakvu buducnost. Nisam kompetentna da govorim o drugim strukama ali kao nastavnik/profesor engleskog jezika koji je diplomu stekao u Srbiji vrata su vam sirom otvorena. Kina, Japan, Tajland, Vijetnam, Indonezija i Koreja su nepresusno trziste za English teacher-e. Ako zelite da radite u Evropi uzmite CELTA sertifikat i taj problem je resen. Ne mogu da shvatim mlade koji se uporno zale na nesto sto ocigledno ne mogu da promene.
  • Pedja

    pre 12 godine i 9 meseci

    Ako je sadasnji "master" isto sto i "magistar" po starom programu, onda je master s uciteljskog fakulteta isti kao raniji magistar s tog gakulteta. Onda bi onaj sa cetvorogodisnjim studijama trbalo bez problema da radio kao ucitelj. Kod cetvorogodisnjih studija je razika izmedju ranijih diplomiranih i sadasnjih mastera razlika 1 godina (ranije su osnovne trajale 4, a magistarske 2 godine). Medjutim, kod tehnickih nauka je razlika mnogo veca. Sadasnji master ima 5 godina skolovanja, koliko i raniji diplomirani inejer, dok je magistar tehnickih nauka imao 7 godina studija (5 osnovne i 2 magistarske). S druge strane, oni koji su zavrsili osnovne studje po starom zakonu, sada su po pravima izjednaceni sa masterima. Prema tome, master i magistar kod nas nisu isto. Zakon bi moglo da se uredi da bude, ali za sada nije. Sada bi bio mnogo veci prtiliv mastera, nego sto je ranije bio priliv magistara i masteri ne bi imali onaj stepen naucnog i drustvenog priznanja, koji su imali magistri, jer su na mnogo brzi i jednostavniji nacin dosli do svoje diplome.
  • Pedja

    pre 12 godine i 9 meseci

    Ako je sadasnji "master" isto sto i "magistar" po starom programu, onda je master s uciteljskog fakulteta isti kao raniji magistar s tog gakulteta. Onda bi onaj sa cetvorogodisnjim studijama trbalo bez problema da radio kao ucitelj. Kod cetvorogodisnjih studija je razika izmedju ranijih diplomiranih i sadasnjih mastera razlika 1 godina (ranije su osnovne trajale 4, a magistarske 2 godine). Medjutim, kod tehnickih nauka je razlika mnogo veca. Sadasnji master ima 5 godina skolovanja, koliko i raniji diplomirani inejer, dok je magistar tehnickih nauka imao 7 godina studija (5 osnovne i 2 magistarske). S druge strane, oni koji su zavrsili osnovne studje po starom zakonu, sada su po pravima izjednaceni sa masterima. Prema tome, master i magistar kod nas nisu isto. Zakon bi moglo da se uredi da bude, ali za sada nije. Sada bi bio mnogo veci prtiliv mastera, nego sto je ranije bio priliv magistara i masteri ne bi imali onaj stepen naucnog i drustvenog priznanja, koji su imali magistri, jer su na mnogo brzi i jednostavniji nacin dosli do svoje diplome.
  • Pedja

    pre 12 godine i 9 meseci

    Ako je sadasnji "master" isto sto i "magistar" po starom programu, onda je master s uciteljskog fakulteta isti kao raniji magistar s tog gakulteta. Onda bi onaj sa cetvorogodisnjim studijama trbalo bez problema da radio kao ucitelj. Kod cetvorogodisnjih studija je razika izmedju ranijih diplomiranih i sadasnjih mastera razlika 1 godina (ranije su osnovne trajale 4, a magistarske 2 godine). Medjutim, kod tehnickih nauka je razlika mnogo veca. Sadasnji master ima 5 godina skolovanja, koliko i raniji diplomirani inejer, dok je magistar tehnickih nauka imao 7 godina studija (5 osnovne i 2 magistarske). S druge strane, oni koji su zavrsili osnovne studje po starom zakonu, sada su po pravima izjednaceni sa masterima. Prema tome, master i magistar kod nas nisu isto. Zakon bi moglo da se uredi da bude, ali za sada nije. Sada bi bio mnogo veci prtiliv mastera, nego sto je ranije bio priliv magistara i masteri ne bi imali onaj stepen naucnog i drustvenog priznanja, koji su imali magistri, jer su na mnogo brzi i jednostavniji nacin dosli do svoje diplome.
  • Becar od Bolonje

    pre 12 godine i 9 meseci

    Svugde u svetu, master se na latinski prevodi kao magister. Jedino ovde, stari kvalitetni kadrovi ne mogu da prevale preko jezika da je neko magistar sa samo pet godina plus kusur fakulteta, a oni, zamislite, morali su godinama podilaziti profesorima, bez ikakvog obrazlozenja padati mnogo puta na usmenim ispitima, biti uzorni clanvi partije, da bi usli u krug 3% elite koja je zavrsila fakultet. U Finskoj i Irskoj, taj procenat je 30%. Kakva bolonja, isto je sve ostalo, isti profesori iz komunizma, ista imena ispita, iste knjige, samo uvelo neke kredite i cudesa, i reklo evo je bolonja. Koliko godina treba studirati da bi djecu ucio slova u osnovnoj? Nekad je za to bila srednja uciteljska, a danas treba biti magistar?! I ta dodatna master godina se na vecini fakulteta papreno placa. Biro salje kadrove koje skole poruce? Koga je biro zaposlio? Tumace kako hoce, pa neke skole ovako, neke onako... Sa parama od poreza i akciza na sve, moze se kako hoce, uvek je moglo. Koje licemerje!
  • Radmila

    pre 13 godine i 3 meseca

    Ako "Bolonjcima" dozvolite da udju u ucionice, nas, stare diplomce ODMAH pocnite da smatrate masterima jer ni najbolji diplomac koji je zavrsio studije po Bolonjskom programu ne moze po znanju i strucnosti da parira ni najgorem studentu starijih generacija. Bolonjski proces je dobro zamisljen, ali ovde ga sprovode oni koji NIKAD nisu stali za katedru...
  • marijamicic

    pre 13 godine i 3 meseca

    Stvarno se pitam kada ministarstvo planira da resi ovaj problem...MEDIJI MALO PISU O OVAKO VELIKOM I NEPRAVEDNOM DELU PREMA DISKRIMISANIM BOLOJNCIMA...
  • Pedja

    pre 13 godine i 4 meseca

    Slicni problemi mogu da se jave i u drugim strukama. Recimo da li su za pripravnike u pravosudnim organima ili advokatske pripravnike dovoljne osnovene cetvorogodisnje studije prava, ili je neophodna diploma master studija. Kako konkretno u oblasti prava (ali i vecini drugih nauka) postoje i trogodisne strukovne stduje, postavlja se pitanje kakva je razlika izmedju strukovnih i osnovnih. Ako se strukovne tretiraju kao ranije studije na visim skoalama, master kao diplomske, ovi sa cetvorogodisnjim studijama su "negde izmedju", tj. vise od ranijeg VI, a nize od VII stepena. Nejsano je i u oblasti tehnickih nauka kakva je razlika izmedju diplomiranog iznenjera (cetvorogodisnje) i master inzenjera (petogodisnje). Jedino su u oblasti medicinskih nauka (medicina, stomatologija i veterina) zadrzana jasna pravila. Tamo postoje tzv. integrisane studije, koje kao i po starom programu traju 6 godina na medicini, odnosno po 5 na stomatoligiji i veterini. Takodje zadrzane su i specijalisticke studije. Vec na farmaciji postoji razlika izmedju diplomiranog farmaceuta (cetvorogodisnje) i magistra farmacije (petogodisnje), ali petogodisnje su master nivo. Kod studija umetnosti takodje postoji razlika izmedju diplomiranog umetnika (cetvorogodisnje) i master umetnika (petogodisnje studije). Sve to otvara mogucnost velikih nedoumica oko tretiranja ljudi da "bolonjskim diplomama".