RUMUNI ĆE RADITI ONO ŠTO MI NEĆEMO


I PORED VELIKE NEZAPOSLENOSTI U SRBIJI IMA VIŠE OD 50.000 SLOBODNIH RADNIH MESTA

RUMUNI ĆE RADITI ONO ŠTO MI NEĆEMO

Najviše slobodnih mesta ima u sektorima koji iziskuju veći fizički napor, kao što je vađenje ruda i kamena. Nezaposleni imaju pravo samo jednom da odbiju posao u struci koji im se nudi, posle čega se brišu sa evidencije. Problem je, međutim, to što im zakon dozvoljava da se posle tri meseca ponovo prijave. Krajem septembra 897.724 ljudi bez posla.

(preuzeto iz Glasa javnosti od 20.12.2005.)



BEOGRAD - Iako u Srbiji ima više od milion nezaposlenih ljudi koji krpe kraj s krajem, zabrinjava činjenica da, uprkos tome, već mesecima ima više od 50.000 slobodnih radnih mesta, ali tu niko ne želi da radi. Kao što je već najavljivao Slobodan Lalović, ministar za rad i zapošljavanje, upravo to će i biti razlog što će umesto naših ljudi uskoro prazna radna mesta popunjavati Kinezi, Bugari ili Rumuni. Prema evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje, od početka ove godine ostalo je nepopunjeno čak 53.764 slobodnih radnih mesta, što je, kako kažu, u odnosu na isti period prošle godine, više za 3,6 odsto.


- Najviše slobodnih radnih mesta u Srbiji ima u sektorima koji iziskuju i podrazumevaju veći fizički napor, kao što je vađenje ruda i kamena, proizvodnja i snabdevanje električnom energijom, saobraćaj, skladištenje, kao i trgovina na veliko i malo. Međutim, u prvih devet meseci ove godine zabeležen je i porast slobodnih radnih mesta u sektorima nekretnina, finansijskog posredovanja, građevinarstva i trgovine. S druge strane, najviše interesovanja ima za rad u oblastima obrazovanja, građevinarstva, ribarstva, državne uprave i odbrane i za zdravstveni i socijalni rad, što ujedno govori da su takva radna mesta popunjena - kažu u Nacionalnoj službi za zapošljavanje.

Branislava Poznanović, stručni saradnik u Nacionalnoj službi, kaže da nezaposleni imaju pravo samo jednom da odbiju posao u struci koji im se nudi, posle čega se brišu iz evidencije. Problem je, međutim, to što im zakon dozvoljava da se posle tri meseca ponovo prijave.

- Ponude najčešće odbijaju oni ljudi koji mogu više da zarade radom na crno, kao što je to slučaj, na primer, sa građevincima. Oni više puta odbijaju poslove koje im mi ponudimo, jer mnogo više novca mogu da dobiju kod privatnog poslodavca. Još jedan problem je i to što ima mnogo onih koji su na evidenciji Nacionalne službe samo zato da bi ostvarivali neko od prava na zdravstveno osiguranje, kao što je overa zdravstvene knjižice, potvrde za dečji dodatak ili obdanište. Iako njihov broj ne može precizno da se utvrdi, pretpostavlja se da je od 150.000 nezaposlenih u Beogradu skoro polovina njih na evidenciji samo iz tih razloga - objašnjava Poznanovićeva.

Kada je reč o obliku svojine preduzeća, u Nacionalnoj službi za zapošljavanje kažu da je u prvih devet meseci ove godine najviše slobodnih radnih mesta bilo u privatnoj svojini - čak 246.918, dok je u društvenoj svojini registrovano 154.997 mesta. U odnosu na isti period prošle godine, zabeleženo je povećanje potreba za radnicima u privatnoj svojini za 34 odsto, a u društvenoj svojini za 3,7. Slična situacija je i kada je reč o zapošljavanju - u privatnom sektoru zaposleno je 219.425 ljudi, a u društvenom skoro dvaput manje - njih 125.760.

Kako navode u Nacionalnoj službi, od početka godine, prema izveštajima o zasnivanju radnog odnosa dostavljenim službama za zapošljavanje, zaposlilo se 384.913 ljudi, od kojih 46,1 odsto ili 177.349 žena. Od ukupnog broja, skoro 40 odsto njih se zaposlilo na neodređeno vreme, dok su ostali zasnovali radni odnos na određeno vreme. Krajem septembra u Srbiji je registrovano 897.724 bez posla, od čega više od polovine čini lepši pol. Žene su najprisutnije u preradi tekstila, zdravstvu, vaspitanju i obrazovanju, ekonomiji, pravu i administraciji, kulturi, dok se muškarci najčešće zapošljavaju u mašinstvu i obradi metala, elektrotehnici, fizičkoj kulturi i sportu, saobraćaju, komunalnim, tapetarskim i farbarskim uslugama.



ANTRFILE:

POLOVINA BEZ RADNOG ISKUSTVA



Krajem septembra od ukupnog broja nezaposlenih bilo je registrovano 471.144 ljudi koji prvi put traže zaposlenje, od kojih više od polovine čine žene, dok je preostalih 426.580 prethodno bilo u radnom odnosu. U odnosu na avgust, u okviru kategorije onih koja prvi put traže zaposlenje, u septembru je zabeleženo povećanje nezaposlenosti od 0,6 odsto, odnosno za 2.666 ljudi, dok je u okviru kategorije onih koji su već negde radili zabeleženo povećanje od 0,4 odsto ili za njih 1.541.

M. Blaževski



Podelite na društvenim mrežama

Direktan link do vesti