Nemojte raditi samo ono što volite, već volite ono što radite, rekao je čuveni engleski političar Vinston Čerčil. Bilo da radite ono što volite, ili volite ono što radite, deluje kao da imate dobar posao koji vas ispunjava.
Ipak, to nije jedino što je važno kako biste mogli reći da vam na poslovnom planu baš sve dobro ide. Važno je i u kakvom okruženju radite, a kakvo je okruženje u mnogome zavisi od toga kakvog imate šefa na poslu.
Ako imate i divan posao i divnog šefa sa kojim se cenite i poštujete, možemo reći da ste 50% vašeg životnog uspeha već dostigli. Ostalih 50% zavisiće od toga kako vam ide na privatnom planu, kakvo vam je zdravlje, ljubav, porodica, okruženje u kojem živite.
Recimo da je prosečna osoba budna 2/3 svog života, dok se 1/3 “potroši” na spavanje. Većina zaposlenih ljudi od te 2/3 vremena kada je budna i svesna, pola tog vremena provede na poslu, u firmi, sa svojim kolegama. Pa onda, naravno da je izuzetno važno na koji način provodimo to vreme.
A šta kada imamo divan posao koji volimo, i groznog šefa koji nam zagorčava život svaki dan?
Osobine koje ima naš šef, odnosno nadređeni, od izuzetne su važnosti jer ta osoba u mnogome utiče na naš radni dan, radne obaveze, motivaciju, osećaj koji imamo na poslu, i sa kojim idemo kući. Generalno, šef ima možda i najveći uticaj na naše sveukupno iskustvo koje doživljavamo radeći kod poslodavca. U mnogim slučajevima, šef je taj koji će uticati i na naš napredak u karijeri, bonuse, povišice, ili disciplinske mere koje se mogu na nama primeniti.
I šta onda raditi kada je taj šef grozan?
To što je osoba koja vam je nadređena takva ne znači nužno da je i kompanija u kojoj radite loša, ali verovatno nije daleko od istine. Jer ako vam je neko šef, to znači da je na nekoj višoj i odgovornijoj poziciji od vaše, što znači da je kompanija toj osobi ukazala poverenje i iz nekog razloga ga tu postavila.
Ako smatrate da ste u situaciji gde imate divan posao a nepodnošljivog šefa, male su šanse da ponedeljkom ujutro na posao odlazite sa osmehom i bez grča u stomaku, kao i da vašim prijateljima i porodici pričate kako radite u sjajnoj firmi koju biste svima preporučili. Zbog uticaja nadređenog na vaš posao, a onda i život, šanse su da vas ta situacija čini da ste nezadovoljni, razdraženi i nervozni. Ako sve navedeno traje neko vreme, recimo, duže od par meseci, to su sve signali da je vreme da probate naći novo okruženje gde ćete doprinositi vašim radom, a gde ćete od početka više pažnje posvetiti izgradnji kvalitetnog odnosa sa vašim nadređenim.
To je lako za reći, mada ne uvek i lako učiniti. Vi volite svoj posao i možda nemate mnogo opcija da ga radite na nekom drugom mestu. Stoga, pre nego se odlučite na najveći korak, a to je promena poslodavca, možete razmisliti o nekoliko koraka koji mogu dati rezultat.
Pre nego što krenete u rešavanje vašeg problema, zgodno je da se preispitate i probate razumeti vašeg nadređenog - da li postoji razlog zbog kojeg se prema vama ponaša na neprikladan način. Da li nešto radite ili govorite što možda nije u skladu sa dobrom poslovnom praksom i vrednostima koje vladaju u vašem radnom okruženju? Ako nakon unutrašnje „kontrole“ vaših dela, misli i osećanja smatrate da problem zaista nije u vama, imate nekoliko opcija na raspolaganju.
Te opcije nisu brojne, ali uvek donesu razrešenje.
Ako je vaš nadređeni osoba koja ume da sluša i komunicira, pokušajte da pre radikalnijih mera tražite individualni sastanak sa nadređenim i kažete koje su to situacije koje vam nisu prihvatljive, ili da tražite povratnu informaciju na vaš rad, ukoliko su u tom segmentu ranije postojali problemi. Otvoren i uviđavan razgovor nasamo o problemima koji postoje može biti blagotvoran za celokupnu situaciju u budućnosti.
Zatim, ako vaš šef nije i direktor kompanije, možete probati tražiti da se horizontalno pomerite na neku drugu poziciju u firmi, na kojoj će vam nadređeni biti neka druga osoba. Horizontalna pomeranja su sve češća praksa u kompanijama jer su se pokazala kao odlična mogućnost sa pozitivnim uticajem na obe strane – zaposleni dobija novi izazov ili rešava svoj problem (sa šefom na primer), a pri tom ostajete u radnom odnosu kod istog poslodavca.
Dodatna opcija može biti da tražite razgovor sa višim instancama u vašoj firmi (višim od vašeg šefa), ili odeljenjem za ljudske resurse (HR), gde biste probali da skrenete pažnju na problem koji imate i tako dali poslednju šansu za opstanak vašeg angažmana sa trenutnim poslodavcem. Uključivanjem treće strane, tj. medijatora, nekada je moguće doći do rešavanja nezadovoljstva koje postoji.
Ukoliko ni ta varijanta ne daje rezultate ili nije realna solucija za vas, treba ozbiljno razmisliti o promeni poslodavca i celog tog okruženja, čak i ako posao koji radite smatrate divnim. Vaš šef na datom radnom mestu može tu biti i u godinama koje dolaze, pa je iluzorno čekati da se situacija promeni sama od sebe.
Kada se ipak odlučite za varijantu traženja novog radnog mesta kod drugog poslodavca, na razgovoru za novi posao raspitajte se dobro o osobi koja će vam biti nadređena. Od karaktera i kvaliteta te osobe u mnogome će zavisiti i vaša „sreća“ na novom poslu.
Zaključujemo sa ovim jednostavnim, a možda ipak ključnim savetom - pored posla, birajte i šefa.
Organizuje ljude, vreme, i resurse kako bi ideje postale uspešni projekti. Trenutno se bavi istraživanjem zadovoljstva zaposlenih u kompanijama, ispituje očekivanja kandidata na tržištu rada, i sa kolegama sprovodi najveći onlajn Sajam zapošljavanja u regionu. Na posao voli da dolazi biciklom, a zašto i ne bi kada je Subotica već tako ravna.