Modni dizajner – zanimanje „skrojeno“ od kreativnosti, umetnosti i biznisa

Autor - Redakcija Poslovi Infostud | Tražim posao

mar 22

Jedno od onih zanimanja koja neraskidivo povezuju umetnost i biznis, kreativnost i industriju, bez sumnje je poziv modnog dizajnera. Skicirane kreacije, crteži i ideje, uglavnom su prva asocijacija na ovaj posao.

Oni koji se uspešno bave njime, međutim, kažu da je mnogo više od toga. Modni kreator je ne samo umetnik, već i zanatlija, istraživač tržišta, organizator, marketinški stručnjak i menadžer, bilo da je vlasnik sopstvenog brenda, ili zaposlen u modnoj industriji.

Osim u kreiranju odevnih komada i mode koja će biti jedno obeležje epohe, rade i u produkciji reklama, video spotova, na projektima dizajna kostima u pozorištima, ili kao stilisti u modnim časopisima.

Svake godine Srbija dobije 30 do 40 novih stručnjaka za modni dizajn sa završenom višom školom ili fakultetom. Osim formalnog obrazovanja, postoji i veliki broj kraćih edukacija i kurseva, pa je njihov broj na tržištu zapravo višestruko veći. Prema podacima Klastera modne i odevne industrije Srbije FACTS, u našoj zemlji industrija tekstila zapošljava oko 60.000 ljudi. Sam Klaster FACTS zapošljava 3.105 ljudi direktno, dok je indirektno taj broj veći – oko 6.000 ljudi učestvuje u procesu nastanka srpskih modnih brendova. Procenjuje se da je domaća modna industrija među prve tri zdrave po ostvarenoj dodatoj vrednosti.

Ne uči se poslovna strana ovog posla

Prema rečima modne dizajnerke Ane Vasiljević, koja je nakon studija i mastera na beogradskom Fakultetu primenjenih umetnosti, doktorirala na temi Održiva moda i kulturno nasleđe, školovanje je samo početak ili tek jedan deo kompleksnog zanimanja kojim se bavi više od dve decenije. Radila je za mnoge domaće i strane kompanije, danas je vlasnik svog brenda, a poslednju deceniju i šef katedre za dizajn na Fakultetu digitalnih umestnosti Univerziteta Metropolitan u Beogradu.

Ana Vasiljević

Ova iskusna dizajnerka smatra da naši i univerziteti u regionu spremaju buduće kolege pre svega za umetničku stranu zanimanja, dok im nedostaje obuke za realan posao.

– Mladi dizajneri kada završe školovanje koje obično traje dve do četiri godine, plus master, ili doktorat, kreću da se dokazuju isključivo kroz kreativnu stranu. Ne shvate odmah da ovaj posao ima i biznis deo koji se uči kroz praksu i rad. Osim talenta za dizajn, trebalo bi da razviju smisao za posao, dobru organizaciju, disciplinu, da znaju da procene ciljnu grupu za koju kreiraju, budu spremni na promene i da im se prilagode. Nažalost, tržište mode je zapravo poprište onih koji nisu uspeli da odgovore na te izazove – kaže Ana za Infostud i dodaje da bi profesionalni modni dizajner trebalo da nadogradi talenat i kreativnost dodatnim veštinama i znanjem.

– Neke od njih su tehnike modelovanja, krojenja, šivenja, crtanja ilustracija, poznavanja tekstila i održive mode, znanje iz oblasti istorije umetnosti i mode, kao i novih digitalnih tehnika. Potreban je i širi spektar interesovanja van modnog dizajna da bi se shvatile promene i tendencije u modi, koja je od pamtiveka pod uticajem društvenih promena – objašnjava za naš portal.

Talenat je svega 10%, a 90% je rad

Svoje studente i polaznike internet edukativne platforme koju je pokrenula, dr Vasiljević savetuje da se što pre upuste u praksu, da ne beže od rada na tuđim brendovima, kao i da ne hrle isključivo ka prestoničkim kompanijama. Tvrdi da za uspeh u ovom poslu talenat igra ulogu od 10 procenata, a da je sve ostalo u radu.

– Iako naša tekstilna industrija odavno nema dovoljan kapacitet, za karijeru postoje mnogobrojne opcije. Za dalji razvoj industrije bilo bi mnogo bolje kada bi mladi dizajneri hteli da se vrate u svoje lokalne sredine i tu razvijaju posao. Većina, međutim, bira Beograd. Misle da ih odmah posle škole čekaju pozicije glavnog dizajnera, ili kreću da razvijaju svoj brend za šta im manjka iskustva. Jedan deo njih odlazi u inostranstvo, a na Zapadu je konkurencija tek velika. Moja preporuka je da što više rade, bilo kod nezavisnih dizajnera ili u većim kompanijama i da ne očekuju da odmah stignu na seniorske pozicije. I sama sam karijeru započela u tekstilnoj industriji u Novom Pazaru – navodi Ana.

Stručnjaci kažu da postoji podela na brzu modu i sa druge strane održivu koja vrednuje ručni rad, orginalnost i lični pečat. I da na obe strane može pristojno da se zaradi, kada se pronađe svoja niša. Plate modnih dizajnera kreću se od 500 evra, pa naviše, glavni dizajneri uglavnom zarađuju oko 1.000 evra, a za pokretanje sopstvenog brenda u proseku je potreban kredit od oko 5.000 evra.

Da od ovog posla može pristojno da se živi i dobro zaradi kaže dizajnerka Pavla Vučić, zaposlena u kompaniji „Legend World Wild“. Završila je Tekstilno-tehnološki fakultet u Zagrebu, a praksu je tokom studija stekla volontiranjem kod poznate subotičke dizajnerke Marije Šabić. Trenutno je dizajner muške kolekcije u domaćoj tekstilnoj industriji, a ovaj posao je za nju ne samo životni poziv, već uživanje i igra.

Modni dizajner u velikoj kompaniji „igra za tim“

Kako Pavla kaže za naš portal, biti deo velike korporacije koja se bavi modom prvenstveno znači biti dobar timski igrač i razumeti procese kompleksne proizvodnje.

Pavla Vučić

– Neophodno je konstantno istraživanje, kako internet sagledavanje ponude konkurencije tako i izlazak na teren i obilazak maloprodajnih objekata konkurentskih brendova. Veoma je bitna „street style“ analiza u većim gradovima Srbije da bi se videlo šta ljudi zaista kupuju, nose i šta tržište traži. Potrebno je obilaziti sajmove tekstila u zemlji i inostranstvu da bi bili u toku sa trendovima i novitetima u materijalima. Nakon završenog istraživanja i prikupljanja informacija na terenu pristupa se definisanju materijala, kolor karte i kompletiranju kolekcije – objašnjava Pavla i dodaje da dizajner ne mora da zna da sašije zamišljeni odevni predmet, ali je to velika prednost.

Savetuje mlađe kolege da još tokom studiranja kroz razne procese volontiranja u domaćim kompanijama upoznaju sve sfere nastanka odevnog predmeta.

– Kao svojevrsni miks umetnosti i industrije, ovaj posao smatram savršenim. Ukoliko neko za svoje životno opredeljenje bira da postane modni kreator, neophodna je velika fleksibilnost, mnogo rada na sebi, upornost i neprestano usavršavanje. Modni dizjaner mora da ima osećaj da predvidi trend koji će biti aktuelan u narednoj sezoni, jer se kolekcija osmišljava godinu dana unapred – navodi naša sagovornica.

O autoru: Redakcija Poslovi Infostud