Sonja uči đake iz čitavog sveta srpskom jeziku i širi znanje o našoj tradiciji, kulturi i običajima

Autor - Marijana Niškanović | Tražim posao

jun 25

Da li ste razmišljali kako bi izgledalo učenje jezika koje kombinuje tradicionalan pristup sa najnovijim tehnologijama? Sonja Stojanović, profesorka srpske književnosti i jezika, uspela je ovakvu ideju da sprovede u delo. Odlučila je da osnuje onlajn školu koja će moći da bude dostupna svima, tako nastaje Modern Talking, a ono što ovu školu čini zanimljivom je da najveći broj polaznika uči srpski jezik. To su uglavnom stranci koje je posao doveo u Srbiju, ali ima i puno naših zemljaka koji žive u inostranstvu i ne žele da im deca zaborave jezik.  

Za pokretanje posla nije uvek potreban novac

Nakon završetka Filološkog fakulteta u Beogradu, ova mlada Kruševljanka predavala je istovremeno tri jezika u dve privatne škole. Kako sama priznaje, tamo je naučila puno o tome kako treba, ali i kako ne treba podučavati.

“Pisala sam u svoj notes šta može bolje, šta mora bolje, šta bi možda trebalo izmeniti i razmišljala kako da jednog dana, ako budem imala svoju školu, sve to realizujem“, priseća se Sonja. A onda je 2019. rešila da napusti taj posao i otisne se u svet preduzetništva. Tada joj je bilo 26 godina. Od kapitala je imala samo dobru volju i 1.000 oglasa koje je sa bratom i verenikom odštampala i polepila po ulicama Beograda. Ispostaviće se da je bilo dovoljno.

„Već posle dve nedelje imala sam prvih desetak učenika. Od tog novca sam odštampala nove oglase, samo ovog puta u boji“, kaže kroz osmeh. Posle nekoliko meseci broj učenika je porastao toliko da više nije mogla sve sama da postigne.

„U tom trenutku odlučujem da registrujem školu uz pomoć mame koja je knjigovođa. Da nije bilo nje, iskreno ne znam kako bi taj početak izgledao zbog silne administracije. Iako su mnogi učenici kojima sam privatno držala časove prešli na onlajn način rada, meni je izgledalo kao da krećem ispočetka. Sve mi je bilo novo. Bukvalno sam učila šta je faktura, šta je predračun…“.

Kada je reč o samoj metodologiji rada, Sonja kaže da se od početka trudila da učenje bude drugačije. Na njenim časovim uči se o istoriji Srbije, običajima i kulturi, koriste se kvizovi i fleš kartice….Ali možda najvažnije, pristup je uvek individualni.

Čas je osmišljen za svakog đaka, nemamo program koji se samo iznova ponavlja. To znači da nam je najvažnije da upoznamo učenika, vidimo ne samo kako on uči jezik već i kako provodi slobodno vreme, šta ga interesuje, ima li hobi. I onda kroz sve to, program prilagodimo njemu“ kaže Sonja.

Prva veća saradnja sa organizacijama usledila je samo nekoliko meseci od otvaranja škole. Na preporuku koleginice dobila je poziv da predaje srpski tadašnjoj stalnoj koordinatorki UN-a u Srbiji, Fransoaz Žakob, koja je u aprilu ove godine okončala mandat.

„Pristala sam momentalno. To je bila mešavina emocija, od uzbuđenja do nervoze. Da li ću biti dovoljno dobra? Reč je o saradnji 1 na 1, dakle individualni časovi su bili u pitanju. Ali, sve je ispalo odlično. Sarađivale smo sve vreme njenog mandata i ostale u kontaku. To je bila referenca za dalje saradnje sa organizacijama i kompanijama.“

Susret u Beogradu uživo sa Mirkom koji sa roditeljima dolazi jednom godišnje u Srbiju

Trogodišnjak iz Južne Afrike najmlađi đak

Posao se postepeno razvijao. Prvo joj se pridružila jedna koleginica, pa druga. Trenutno ih je petoro stalno zaposlenih i osmoro honorarnih saradnika. Jezici koje možete učiti su engleski, nemački, francuski, ruski, danski i srpski kao strani jezik, koji ujedno pohađa najveći broj polaznika. Reč je o diplomatama i zaposlenima koji su predstavnici mahom stranih organizacija u Srbiji. Među učenicima su i i mališani iz dijaspore čijim roditeljima je važno da ne zaborave jezik zavičaja. Jedan broj njih zna svega nekoliko reči dok drugi govore tečno sprski, ali nemaju sa kime da pričaju i vežbaju. Najmađi đak tenutno ima 3 godine, a najstariji 75.

„Mirko je moj mali đak iz Južne Afrike. Neverovatno je koliko on voli Srbiju iako ne živi ovde. On zna da prepozna sa kartica sve znamenite Srbe i da kaže po nešto o svakom. Omiljeni junak mu je Karađorđe i o njemu zna više nego mnogi u Srbiji. Nikad pre njega nisam radila sa toliko malim detetom koje niti čita, niti piše. Časovi su drugačiji, ali izuzetno zanimljivi i dinamični. Učimo kroz pesmice, kroz pokazivanje igračaka, rešavamo zagonetke, gledamo filmove…“

Za roditelje dece koja uče srpski jezik, ima samo reči hvale.

„Oni nikad nisu nerealni u tome kojom brzinom žele da im dete savlada jezik, valjda zato što sami vide da nije lako da njihovo dete nauči svoj jezik dok odrasta u stranoj zemlji. Imamo saradnje koje traju godinama i to je stvarno pravo bogatstvo – biti deo nečijeg detinjstva i učestvovati u nečijem odrastanju“, smatra naša sagovornica.

Ona nam objašnjava da je predavanje srpskog jezika kao stranog jezika tek u razvoju i da postojeći udžbenici nisu dovoljni da se savlada jezik u praksiNjene koleginice i ona su se zato fokusirale na osmišljavanje dijaloga koji se koriste u svakodnevnoj komunikaciji.

„Sećam se kad sam nakon nekoliko meseci učenja nemačkog došla na kasu u Nemačkoj i pita me prodavačica da li vam treba kesa. Ja je nisam razumela jer smo mi iz knjiga učili samo formalan jezik. E, to želimo da promenimo. Važno je naučiti praktičnu primenu jezika kroz realne primere iz života. Tekstove smo pisale prvo za srpski, a onda i za druge jezike. Znati reč van konteksta je kao da je ne znate“ smatra ona.

Sonja sa koleginicama Jovanom Savić i Aleksandrom Miladinović

Modern Talking škola poznata je i po tome jer je među prvima osmislila kurseve za trudnice i mame. Ono što je zanimljivo da su njima časovi dostupni 24/7, a imaju mogućnost i otkazivanja termina pred sam početak časa, bez ikakve novčane nadoknade.

„To je izazovan period kada su žene umorne, imaju malo slobodnog vremena za sebe i mi smo želele da im uvek budemo na raspolaganju ukoliko žele da se usavršavaju“.

Posle pet godina rada kao preduzetnica ova mlada profesorka kaže da takav posao ima i svojih prednosti i mana.

„Lično, prija mi da sama organizujem kada radim i kako radim. Ono što je teže je to što sada nemam radno vreme. Radim i vikendom i kada sam na odmoru. Moram da budem dostupna svima, i polaznicima, i kolegama, i saradnicima. Ali, to je moj izbor. Jeste teže nego kada radite za nekoga, jer u ovom slučaju mislite o mnogo više stvari, ali je i inspirativno. Meni dobar posao znači slobodu izbora u svakom smislu“, zaključuje Sonja.

O autoru: Marijana Niškanović

Po formalnom obrazovanju diplominarni novinar. Oprobala se u svim medijima (od štampe, televizije, radija, portala) ali ostala doživotni zaljubljenik u pisanu reč. Žali se što nema dovoljno vremena za čitanje knjiga. Da može da ima nečiji pripovedački talanat, bez oklevanja bi izabrala Lebovićev. Nikad ne propušta priliku da pleše.