Doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje I deo

Penzijsko i invalidsko osiguranje predstavlja vid socijalnog osiguranja. Socijalno osiguranje, koje najvećim delom funkcioniše na principu obaveznosti (doprinose za to osiguranje plaćaju svi radni ljudi) i solidarnosti (doprinose uplaćuju svi, a prava ostvaruju samo osiguranici kod kojih nastupi neki od socijalnih rizika), obezbeđuje zdravstvenu zaštitu i materijalna davanja u slučaju nastanka pojedinih socijalnih rizika, kao sto su bolest, starost, invalidnost, smrt i nezaposlenost.

Socijalno osiguranje može biti dobrovoljno, kod koga je uplaćivanje premije osiguranja zasnovano na dobrovoljnoj bazi, a nastupanjem osiguranog slučaja osiguranik ostvaruje određena prava. Međutim, kao što smo već naveli, ono je najvećim delom obavezno, te je obavezno socijalno osiguranje mnogo značajnije, jer po zakonu obuhvata sve kategorije radno angažovanih lica. Kod obaveznog socijalnog osiguranja postoji zakonska obaveza svih zaposlenih, poslodavaca i ostalih radno angažovanih lica (preduzetnici, poljoprivrednici itd) da uplaćuju doprinose osiguranja u odgovarajuće fondove, iz kojih se potom finansira ostvarivanje prava iz socijalnog osiguranja, kao što su prava na zdravstvenu zaštitu, penziju itd. U pravnom sistemu Republike Srbije postoje tri vida obaveznog socijalnog osiguranja-penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti. U ovom tekstu akcenat je na penzijskom i invalidskom osiguranju i plaćanju doprinosa.

Penzijsko i invalidsko osiguranje

Sistemski zakon u oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja jeste Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju, prema kojem osigurana lica i članovi njihovih porodica mogu ostvariti sledeća prava:

-za slučaj starosti-starosnu penziju

-za slučaj invalidnosti-invalidsku penziju

-za slučaj smrti-porodičnu penziju i naknadu pogrebnih troškova

-za slučaj telesnog oštećenja prouzrokovanog povredom na radu ili profesionalnom bolešću-novčanu naknadu za telesno oštećenje i

-za slučaj potrebe za pomoći i negom drugog lica-novčanu naknadu za pomoć i negu drugog lica

Navedena prava se ostvaruju kod Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, a postupak za ostvarivanje prava pokreće osiguranik, odnosno članovi njegove porodice (porodična penzija i pogrebni troškovi)

Osiguranici penzijskog i invalidskog osiguranja

Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju predviđene su tri kategorije obavezno osiguranih lica, za koja se uplaćuju doprinosi u skladu sa odredbama Zakona o doprinosima za socijalno osiguranje, i to: zaposleni, lica koja samostalno obavljaju delatnost i poljoprivrednici. Ukoliko neko lice ispunjava uslove za osiguranje po više osnova, prema navedenom redosledu je utvrđen prioritet osiguranja, tako da postojanje zaposlenja isključuje sticanje svojstva osiguranika po osnovu istovremenog obavljanja samostalne, odnono poljoprivredne delatnosti. Međutim, ako je neko u radnom odnosu, a ostvaruje prihode i po drugim osnovama (obavlja i samostalnu delatnost ili poslove po ugovoru), poslodavac za njega uplaćuje doprinose, ali doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje se obračunava i plaća po osnovu drugih prihoda, do iznosa najviše godišnje osnovice doprinosa.

Pod zaposlenim licima podrazumevaju se lica u radnom odnosu, izabrana ili postavljena lica ako za obavljanje funkcije ostvaruju zaradu, lica koja u skladu sa zakonom obavljaju privremene i povremene poslove (sem lica koja se školuju I  obavljaju privremene i povremene poslove preko omladinskih zadruga, a imaju manje od navršenih 26 godina života), te lica koja ostvaruju novčanu naknadu prema propisima o radu i zapošljavanju. Za sva navedena lica poslodavac je dužan da prilikom isplate zarade obračuna i uplati doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje, odnosno Nacinalna služba za zapošljavanje prilikom isplate naknade za nezaposlene.

Osiguranici samostalnih delatnosti su lica koja samostalno obavljaju privrednu ili drugu delatnost, zatim osnivači, odnosno članovi privrednih društava, koji u njima rade određene poslove, bez obzira da li su u radnom odnosu u tom privrednom društvu, lica koja obavljaju poslove po osnovu ugovora o delu odnosno poslove po osnovu autorskog ugovora, kao i poslove po osnovu drugih ugovora, kod kojih za izvršen posao ostvaruju naknadu, te sveštenici i verski službenici. Sva navedena lica se osiguravaju po osnovu obavljanja samostalne delatnosti ako nisu obavezno osigurani po osnovu zaposlenja, jer je ono prioritetan osnov. Osiguranici samostalnih delatnosti na prihode koje ostvaruju obračunavaju i plaćaju doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje na osnovicu i po stopi koja se određuje shodno Zakonu o doprinosima za socijalno osiguranje.

Osiguranici poljoprivrednici su lica koja se bave poljoprivrednom delatnošću kao nosioci ili članovi poljoprivrednog domaćinstva ili porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, ako nisu osiguranici zaposleni, osiguranici samostalnih delatnosti, korisnici penzije ili nisu na školovanju. Poljoprivrednim domaćinstvom, porodičnim poljoprivrednim gazdinstvom, odnosno mešovitim domaćinstvom, u smislu zakona koji uređuje penzijsko i invalidsko osiguranje, smatra se zajednica života, privređivanja i trošenja prihoda, bez obzira na srodstvo između njegovih članova, na poljoprivrednom domaćinstvu, odnosno gazdinstvu sa najmanje 0,5 hektara poljoprivrednog zemljišta. Takođe, ovde se svrstavaju i domaćinstva i gazdinstva koja imaju manje od 0,5 hektara zemljišta ili građevinske celine ukoliko se na istom obavlja stočarska, povrtarska ili vinogradarska proizvodnja, uzgoj ribe, gajenje pečuraka, puževa, pčela i drugi uzgoj ili gajenje. Nosilac poljoprivrednog domaćinstva, odnosno porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, u smislu ovog zakona, je lice koje plaća porez na imovinu po osnovu poljoprivrednog zemljišta ili porez na prihod od poljoprivrede i šumarstva, dok se članom takvog domaćinstva ili gazdinstva smatra lice koje na njemu živi i radi. Obavezno su osigurani nosilac poljoprivrednog domaćinstva i nosilac porodičnog  poljoprivrednog gazdinstva, odnosno najmanje jedan član domaćinstva, porodičnog poljoprivrednog gazdinstva ili mešovitog domaćinstva.

Sticanje svojstva osiguranika

Svojstvo osiguranika stiče se danom početka, a prestaje danom prestanka zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne ili poljoprivredne delatnosti, to jest ugovorenih poslova i ne može se steći pre navršenih 15 godina života. Svojstvo osiguranika stiče se na osnovu prijave, a prestaje na osnovu odjave sa osiguranja. Lice za koje obveznik podnošenja prijave (npr poslodavac kod zaposlenih) nije podneo prijavu ili odjavu sa osiguranja može podneti zahtev za utvrđivanje svojstva osiguranika, odnosno prestanka tog svojstva kod Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje. Shodno promenama Zakona o radu, od 25. decembra 2017. godine prijava zaposlenog i drugog radno angažovanog lica mora se izvršiti najkasnije pre stupanja na rad, a najranije sa danom zaključenja ugovora, tako da poslodavci podnose prijavu sa budućim datumom početka osiguranja. Na primer, ukoliko poslodavac zaključi sa određenim licem ugovor o radu, ugovor o delu ili ugovor o privremenim i povremenim poslovima 29. jula, a ugovorom se predvidi da je dan stupanja na rad 01. avgust, prijavu na socijalno osiguranje je moguće podneti od 29. jula, do najkasnije 31. jula.

Dakle, u cilju sprečavanja pojave “rada na crno”, ukinuta je mogućnost da se prijava podnosi u roku od tri dana od dana početka radnog angažovanja, kao i mogućnost predaje zakasnele prijave jer je to ostavljalo prostor poslodavcima da izbegavaju prijavu na socijalno osiguranje i sprovedu je tek nakon što Inspekcija za rad izlaskom na lice mesta utvrdi da postoje zaposleni koji nisu prijavljeni. Poslodavci su mogli da tvrde da je lice koje nije prijavljeno tek počelo da radi, te da se koristi zakonska mogućnost prijavljivanja u roku od tri dana od dana početka angažovanja. To više nije moguće jer prijava morati da postoji u svakom slučaju pre početka obavljanja poslova, te svako lice koje se na poslovima zatekne bez prijave na socijalno osiguranje ima se smatrati “angažovanjem radnika na crno”.

Od 01. oktobra 2010. godine registracija osiguranika i osiguranih lica radi ostvarivanja prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja i osiguranja za slučaj nezaposlenosti (dakle svih vidova socijalnog osiguranja) obavlja se na jednom šalteru, preko jedinstvene prijave na socijalno osiguranje, pri čemu poslodavci i ostali subjekti koji su obavezni da podnesu prijavu mogu da biraju da li će to učiniti kod Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje ili direktno na Portalu Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja. Prijava podneta na bilo koji od navedenih načina znači da ste automatski prijavljeni na sve vidove obaveznog socijalnog osiguranja.