Autor - Redakcija Poslovi Infostud | Tražim posao
Aerobik, akvabik, pilates, zumba, krosfit, taibo, bodibilding, vežbe u grupi, samostalno, sa rekvizitima, samo na parketu, uz muziku, ili u tišini, trening za trudnice, gojazne, sportiste, žene, decu, muškarce… Sve su to varijante fitnesa čija popularnost i raznovrsnost već godinama ne prestaju da rastu. Čini se da je biti u formi aktuelnije nego ikada pre, da je zdravlje “u modi”, pa ne čudi i što je zanimanje fitnes trenera procvetalo.
Zdravi stilovi života, fizički izgled i kondicija postali su važna tema i preokupacija sve većeg broja ljudi. Za personalne treninge se odvajaju ozbiljne sume, ali sagovornici Infostuda, fitnes treneri Đorđe Kolundžija i Tatiana Malova, poručuju da se uspeh u ovom poslu ne stiče preko noći, već ozbiljnim radom i učenjem.
Kako kažu, biti fitnes trener ne znači samo poznavanje vežbi, anatomije i fiziologije, već i sposobnost da se prepoznaju individualne potrebe i ciljevi svakog klijenta. To je, profesija koja zahteva stalnu edukaciju, a za uspeh, osim znanja i posvećenosti, smatraju, neophodni su i praćenje trendova i marketing.
Đorđe Kolundžija je počeo 1998. godine kao fitnes instruktor u tada popularnoj beogradskoj teretani, a tek posle mnogo klijenata koji su prošli kroz njegove ruke, smatrao je sebe trenerom. Završio je Sportsku akademiju na smeru fitnes, godinama je radio kao personalni trener, a danas kao vlasnik fitnes centra, njegov posao više naginje tome da je supervizor drugim trenerima. Tokom karijere usavršavao se i u oblasti kondicione pripreme sportista, a pratio je pripreme bodibildera za prvenstvo Srbije. Time je zaokružio teorijsko znanje i praktično iskustvo iz oblasti nutricionizma, suplementacije i treninga vrhunskih sportista u pripremi za takmičenje.
Đorđe kaže da su posao instruktora i trenera potpuno različiti, a danas instruktori u teretanama gotovo ne postoje i svi su odmah treneri.
– Delom je tako jer je koncept današnjih teretana izbacio instruktore, zbog smanjenja troškova, a sa druge strane niko nema strpljenja da ide stepenik po stepenik. Mladim kolegama govorim koliko je bitno početi kao instruktor, jer im tako „prolazi kroz ruke“ mnogo klijenta, ovladavaju pokazivanjem vežbi, upoznaju različite tipove vežbača, kaže Kolundžija. On dodaje da se trening određuje u odnosu na osobu ispred sebe, a ne po šablonu.
– To je najbolja škola da postanu, ne samo dobri treneri, već i prodavci. Jer uzalud je i da ste najbolji trener ako svoje znanje ne znate da prodate, kaže on i dodaje da je u vreme kada je počinjao, teretana i mesta za vežbanje bilo vrlo malo, za razliku od današnje ekspanzije.
– Nije bilo ni mnogo mesta za školovanje za ovaj poziv. Postojao je Fakultet za fizičku kulturu koji je davao široko obrazovanje ali ne i za ovaj posao i sa druge strane – Viša škola sa smerom fitnes i sportovi snage, za koju sam se odlučio. Danas može da se završi kurs od tri meseca i steknete zvanje trenera. Ali, sama veština se stiče iskustvom, u radu sa što više klijenata, a ne da se odmah nalepi etiketa “personalni trener”, kaže naš sagovornik.
Seća se da je kao mladić svaki slobodan trenutak provodio u teretani i učenju o treningu i ishrani, a kaže da je tako i posle 27 godina i hiljade kljenata sa kojima je radio. Imao je i sjajno iskustvo da od braće Grbović, koji su bili kondicioni treneri odbojkaške i teniske reprezentacije Srbije, uči o pripremi sportista.
– Sve mi je to potvrdilo da je rad sa rekreativcima u teretani nešto što me najviše ispunjava, zaključuje Đorđe.
Kako ovaj trener kaže, ujedno i najlepši i najteži deo posla je rad sa ljudima. Iako su trenutno popularni online treninzi, njega pokreće jedino kada ima nekoga ispred sebe i interakcija sa klijentima.
– Početnicima rado ispričam situaciju kada mi je došla devojka koja nije znala da uradi čučanj. Koliko god joj objašnjavao, nije uspevala i na kraju je briznula u plač. Sela je na klupu i uplakana počela da priča kako je nesigurna u sebe, nezadovoljna svojim izgledom, o problemima kod kuće… Narednih 45 min sam pokušavao da je smirim, oraspoložim, uverim u njene druge vrednosti, a mladim kolegama je taj primer najbolja ilustracija šta je sve naš posao, objašnjava Kolundžija.
Da je za zanimanje fitnes trenera važna ljubav prema ljudima, želja da napreduju, promene loše navike i budu najbolja verzija sebe, smatra i fitnes trener Tatiana Malova.
Pre 13 godina se doselila u Srbiju iz Rusije u kojoj se do tada bavila nekretninama i organizovanjem događaja. Danas je fitnes trener i predavač na Fisaf academy, koju je osnovao profesor Dubravko Turk, od kog je naučila prve trenerske korake.
– Odlučila sam da iako ne znam jezik, upišem kurs za fitnes instruktora, verujući da nije težak, da ću učiti vežbe i programiranje treninga. Ali, prevarila sam se. Bio je to izutetno zahtevan i težak period. Osnova ovog posla je poznavanje anatomije, biomehanike i fiziologije, razumevanje ljudskog tela i svih sistema organizma. A naš posao je promena na telu, kao i na mentalnim i emotivnim obrascima. A sve to tada nisam znala, priča Malova koja danas podržava polaznike da postanu treneri, organizuje Workshop o zdravom načinu života i radi i kao trener.
– Fitnes podrazumeva wellness stanje čoveka. A to je zdrav način života, koji obuhvata mentalno, fizičko i emotivno zdravlje. Zato se moja firma zove “Rekreacija životnog stila”, a podrazumeva koncept o promeni navika vezanih za zdravlje. U fitnes sferi svako može da pronađe sebe i uživa u poslu jer to velika oblast. Bitno je poznavati svoju ciljnu grupu i nuditi rešenje, kaže naša sagovornica.
Kako dodaje, većinu njenih klijenata muče zdravstveni problemi vezani za dugo sedenje, pa samim tim sa posturom, mišićnim disbalansom i kardiorespiratornom izdržljivošću, što ima negativnih posledica za celokupno stanje i utiče na kvalitet života (konstantan bol, loš san, manjak energije, depresija).
– Najlepši deo posla je uspeh klijenata i njihovo zadovoljstvo, a najteži je uticati na promenu svesti. Bez obzira koji problem rešavamo, ključna je promena navika. Nema promene spolja, a da se ne promene obrasci razmišljanja. Naš posao je često poput psihologa, da podržavamo i verujemo u klijenta i kada on ne veruje u sebe. Kako bih razumela potrebu klijenata, motivisala ih i podržavala na putu promene, završila sam NLP, kaže Malova.
Sagovornici Infostuda kažu da su brzi tempo života, previše vremena na poslu i jurnjava za zaradom otvorili važnu temu prevencije i očuvanja zdravlja.
– Fitnes industrija je upravo prevencija i jedini način da sačuvamo zdravlje što duže kako bi mogli da uživamo u životu i posle 60 godina, što je za prethodne generacije bilo gotovo nemoguće – kaže Malova i dodaje da trener sa znanjem i iskustvom moze da zaradi mesečnu platu od 1.000 do 4.000 evra.
Da je neophodno investirati u svoj profesionalni razvoj i marketing dodaje i Kolundžija koji je među prvima u Srbiji imao svoj profesionalni sajt, flajere a nakon toga i fitnes blog.
– Društvene mreže uglavnom daju tu lažnu sliku o brzom uspehu i lakoj zaradi, a nažalost to nije istina i mnogi se razočaraju. Svi koji posao shvate ozbiljno, mogu sasvim lepo da žive od njega, zaključuje Kolundžija.