Sve što ste želeli da znate o godišnjem odmoru, a niste imali koga da pitate

Autor - Milan Predojevic | Pravnik odgovara

jul 15
Godišnji odmor-sve što ste želeli da znate

Zakon o radu sadrži posebno poglavlje kojim se uređuju odmori i odsustva, kao važna skupina prava radnika iz radnog odnosa.

Poslodavci su navedenim zakonskim odredbama obavezani da svojim zaposlenima obezbede odmor u toku dnevnog rada, odmor između dva radna dana, nedeljni odmor i godišnji odmor. Zakon propisuje minimum za svaku od ovih vrsta odmora, koji se mora obezbediti, a poslodavac svojim opštim aktima može da pruži i veći obim prava svojim zaposlenima.

U ovom tekstu posebno ćemo se baviti pravom na godišnji odmor i dužinom njegovog trajanja.

Pojam godišnjeg odmora i Ustavne garancije prava

U najširem smislu, pod godišnjim odmorom smatra se period godine u kojem zaposleni prestaje sa svojim radnim aktivnostima kod poslodavca kako bi se odmorio i rekreirao, a poslodavac je dužan da mu za isti period obezbedi naknadu zarade. Oslobođenost od obaveze izvršavanja radnih zadataka u određenom broju dana u godini štiti zdravlje zaposlenog, smanjuje mogućnost povreda i omogućava psihičku i fizičku relaksaciju, što pravo na godišnji odmor čini veoma važnim pravom iz radnog odnosa za svakog zaposlenog. Značaj ovog prava naglašava i činjenica da Ustav Republike Srbije, u delu koji se odnosi na ljudska prava i slobode, garantujući pravo na rad, jemči i pravo na plaćeni godišnji odmor. Posebno treba istaći  da se ovog prava niko ne može odreći, odnosno da pravo na plaćeni godišnji odmor spada u neotuđivo ustavno pravo zaposlenih u Republici Srbiji.

Sticanje prava na godišnji odmor

Zakon o radu propisuje da zaposleni stiče pravo na korišćenje godišnjeg odmora u kalendarskoj godini posle mesec dana neprekidnog rada od dana zasnivanja radnog odnosa kod poslodavca. Pod neprekidnim radom smatra se i vreme privremene sprečenosti za rad u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju (bolovanje) i odsustva sa rada uz naknadu zarade (plaćeno odsustvo).

Citirane zakonske odredbe znače da novozaposleni radnici mogu da koriste pravo na godišnji odmor kada protekne mesec dana od dana zasnivanja radnog odnosa, čak i ako su u okviru tih mesec dana bili neko vreme na bolovanju ili na plaćenom odsustvu. Pri računanju mesec dana radnog odnosa kao uslova za sticanje prava na korišćenje godišnjeg odmora ne uzimaju se u obzir dani neplaćenog odsustva i mirovanje radnog odnosa, odnosno, za te periode, zaposlenom ne pripada pravo na godišnji odmor.

Protekom mesec dana od dana zasnivanja radnog odnosa zaposleni može da podnese zahtev za korišćenje godišnjeg odmora, ali to ne znači da će ga tada i koristiti, jer poslodavac nije obavezan da zahtev prihvati. Ovo stoga što po zakonu, o vremenu korišćenja godišnjeg odmora odlučuje poslodavac, uz prethodnu konsultaciju zaposlenog. Poslodavac je dužan da u kalendarskoj godini, nakon proteka prvih mesec dana radnog odnosa, pa do isteka kalendarske godine, obezbedi zaposlenom korišćenje (minimum prvog dela) prava na godišnji odmor za tu godinu. Odluku donosi uzimajući u obzir zahtev zaposlenog, ali pre svega potrebe organizacije posla. Prema tome, u prvih mesec dana rada nakon zaposlenja radnik ne može da ode na  godišnji odmor jer još nije stekao navedeno pravo, a nakon proteka mesec dana provednih u radu o vremenu korišćenja godišnjeg odmora odlučiće poslodavac rešenjem, a po podnetom zahtevu zaposlenog.

Zakon o radu ponavlja ustavnu odredbu o tome da zaposleni ne može da se odrekne prava na godišnji odmor, niti mu se to pravo može uskratiti ili zameniti novčanom naknadom, osim u slučaju prestanka radnog odnosa u skladu sa ovim zakonom.

Dužina godišnjeg odmora

Po našem Zakonu o radu, u svakoj kalendarskoj godini zaposleni ima pravo na godišnji odmor u trajanju utvrđenom opštim aktom poslodavca i ugovorom o radu, a najmanje 20 radnih dana. Dužina godišnjeg odmora utvrđuje se tako što se zakonski minimum od 20 radnih dana uvećava po osnovu doprinosa na radu, uslova rada, radnog iskustva, stručne spreme zaposlenog i drugih kriterijuma utvrđenih opštim aktom ili ugovorom o radu.

Zakon je odredio koji je minimum trajanja godišnjeg odmora, a poslodavac svojim opštim aktima i ugovorom o radu može da utvrdi samo veći broj od 20 radnih dana, ne i manji. Zakon daje smernice poslodavcima o tome na koji način mogu utvrdiiti kriterijume za uvećanje broja dana godišnjeg odmora, ali je odluka o broju dana preko zakonskog minimuma na strani poslodavca. U opštim aktima poslodavaca i kolektivnim ugovorima o radu mogu se naći odredbe da se dužina godišnjeg odmora utvrđuje tako što se zakonski minimum od 20 radnih dana uvećava po osnovu:

  • radnog  iskustva (primera radi za 5 godina radnog iskustva dodaju se 3 radna dana na zakonski minimum, za 10 godina iskustva-4 radna dana, itd);
  • složenosti poslova (recimo, za poslove za koje se zahteva srednja stručna sprema dodaju se 2 radna dana, a za poslove koji traže visoku stručnu spremu-4 radna dana);
  • doprinosa na radu (najčešće se daje ovlašćenje neposrednom rukovodiocu da proceni da li zaposlenom pripada ovaj dodatak i koliki on maksimalno može da bude);
  • uslova rada (npr rad na terenu, rad sa strankama mogu da dodaju nekoliko radnih dana godišnjeg odmora na zakonski minimum);
  • brige o maloletnom detetu ili starijem članu porodice i slično.

U svakom slučaju, Zakono radu ne propisuje maksimalno trajanje godišnjeg odmora, samo minimalno trajanje, ali poslodavci mogu opštim aktom ili ugovorom o radu propisati maksimalan broj dana koliko može iznositi godišnji odmor, što oni najčešće i čine. Poslodavci u svojim opštim akitma uglavnom određuju da godišnji odmor sa uvećanjima ne može da traje duže od određenog broja radnih dana. Država je isto učinila kao poslodavac, odnosno kada je reč o zaposlenima u državnim organima, odnosno državnim službenicima i nameštenicima. Kolektivnim ugovorom koji je potpisan između reprezentativnog sindikata zaposlenih u državnim organima i države kao poslodavca, određeno je da je maksimalno trajanje godišnjeg odmora 30 radnih dana. Takođe, precizirana su i merila za utvrđivanje godišnjeg odmora, odnosno određeno je da se dužina godišnjeg odmora utvrđuje tako što se zakonski minimum od 20 radnih dana uvećava prema sledećim kriterijumima:

  • po osnovu doprinosa na radu (zavisi od ocene rada koju daje neposredni rukovodilac-najviše 5 radnih dana);
  • po osnovu stručne spreme (zaposlenom sa visokim obrazovanjem – za 5 radnih dana,  zaposlenom sa srednjom školskom spremom – za 3 radna dana, zaposlenom sa ostalim stepenima školske spreme – za 1 radni dan);
  • po osnovu godina rada provedenih u radnom odnosu (zaposlenom preko 30 godina rada provedenih u radnom odnosu – za 5 radnih dana, zaposlenom od 25 do 30 godina rada – za 4 radna dana, zaposlenom od 15 do 25 godina radas – za 3 radna dana,  zaposlenom od 5 do 15 godina rada – za 2 radna dana, zaposlenom do 5 godina rada  – za 1 radni dan);
  • po osnovu uslova rada (za rad na radnim mestima sa povećanim rizikom – za 3 radna dana, za rad na radnom mestu na kojima je uvedeno skraćeno radno vreme – za 10 radnih dana, za noćni rad – za 2 radna dana); zaposlenoj osobi sa invaliditetom – za 5 radnih dana;
  • po osnovu brige o deci i članovima uže porodice: – za najviše 5 radnih dana.

Godišnji odmor, koji se utvrdi nakon primene svih kriterijuma, u svakom slučaju ne može se koristiti u trajanju dužem od 30 radnih dana, bez obzira i ako se ispune uslovi po više osnova za duži odmor. Prema tome, zaposleni u državnim organima ne mogu da koriste godišnji odmor u trajanju dužem od 30 radnih dana, bez obzira na eventualno ispunjavanje uslova iz citiranih kriterijuma za godišnji odmor koji bi trajao duže od navedenog maksimuma.

Na sličan način poslodavci iz privatnog sektora utvrđuju dužinu trajanja godišnjeg odmora-zakonski minimum od 20 radnih dana se uvećava prema definisanim kriterijumima, ali se u svakom slučaju ne može koristiti u trajanju dužem od određenog broja dana, odnosno određuje se maksimalno trajanje.

Pri utvrđivanju dužine godišnjeg odmora radna nedelja računa se kao pet radnih dana. Ovo prakično znači da godišnji odmor traje najmanje 4 nedelje, to jest 4 kalendarske sedmice (28 dana), bez obzira na raspored radnog vremena kod poslodavca. Primera radi, i ako su smene kod poslodavca organizovane tako da se radi po 6 dana u nedelji, prilikom izračunavanja dužine godišnjeg odmora radna nedelja će se svakako računati sa 5 radnih dana, bez obzira što u konkretnom slučaju ona traje jedan dan duže.

Praznici, koji su neradni dani u skladu sa zakonom, odsustvo sa rada uz naknadu zarade i privremena sprečenost za rad u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju ne uračunavaju se u dane godišnjeg odmora. Prema tome, državni praznici, plaćeno odsustvo i bolovanje ne računaju se u dane godišnjeg odmora.

Ako je zaposleni za vreme korišćenja godišnjeg odmora privremeno sprečen za rad u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju – ima pravo da po isteku te sprečenosti za rad nastavi korišćenje godišnjeg odmora. Konkretno, ukoliko se zaposleni tokom korišćenja godišnjeg odmora razboli i lekar mu otvori bolovanje, ima pravo da prekine korišćenje godišnjeg odmora i započne bolovanje. Potrebno je da odnese potvrdu lekara kod poslodavca i time ga obavesti da je prekinuo godišnji odmor i otvorio bolovanje. Po zaključenju bolovanja zaposleni ima pravo da nastavi korišćenje godišnjeg odmora, to jest da iskoristi dane godišnjeg odmora koji su mu utvrđeni rešenjem, a koje zbog bolovanja nije iskoristio.

Srazmerni deo godišnjeg odmora

U prethodnom delu teksta razmatrano je pitanje dužine godišnjeg odmora za jednu kalendarsku godinu. Definisali smo da za svaku godinu rada zaposlenom pripada onoliko dana godišnjeg odmora koliko je utvrđeno opštim aktom poslodavca i ugovorom o radu, s tim da taj broj ne može da bude manji od zakonom propisanog minimuma od 20 radnih dana, odnosno 4 kalendarske nedelje.

Izuzetno od navedenog, zaposlenom pripada pravo na srazmeran deo godišnjeg odmora u godini u kojoj je zasnovao radni odnos i u godini u kojoj mu prestaje radni odnos, odnosno u onim godinama u kojima nema punih 12 meseci rada.

Shodno Zakonu o radu zaposleni ima pravo na dvanaestinu godišnjeg odmora (srazmerni deo) za svaki mesec dana rada u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos ili u kojoj mu prestaje radni odnos.

Ova zakonska odredba kod novozaposlenja znači da od momenta zasnivanja radnog odnosa pa do kraja kalendarske godine zaposleni ima pravo na dvanaesti deo godišnjeg odmora za svaki pun mesec u kojem će biti u radnom odnosu. Primera radi: ukoliko je radni odnos zasnovan 15. aprila na neodređeno vreme, a po opštem aktu poslodavca zaposleni ima pravo na 25 dana godišnjeg odmora po kalendarskoj godini, to će značiti da zaposleni ima pravo na 8 dvanaestina od punog godišnjeg odmora jer u toj kalendarskoj godini ima 8 meseci rada. Petnaest dana u aprilu se ne uzima u obzir jer Zakon određuje da se srazmeran deo godišnjeg odmora računa prema mesecu rada, dok dane i sate rada ne pominje. Kako smo u primeru odredili da zaposlenom za celu godinu pripada 25 dana, dvanaestina od tog broja bi bila 2.083 dana. Kada se taj broj pomnoži sa 8 dobija se 16,66, odnosno 17 radnih dana godišnjeg odmora za godinu u kojoj je zasnovan radni odnos. Po istom principu se izračunava broj dana godišnjeg odmora i za kalendarsku godinu u kojoj zaposlenom prestaje radni odnos.

Zanimljivo je, kod donošenja rešenja o srazmernom delu godišnjeg odmora, da je situacija popuno jasna kod prestanka radnog odnosa, dok kod novozaposlenih može da se postave određena pitanja. Primera radi, ako radni odnos prestaje 31. jula, pre donošenja rešenja o prestanku radnog odnosa (ili istovremeno sa donošenjem navedenog rešenja) donosi se rešenje o godišnjem odmoru u kojem je sasvim jasno da će ono glasiti na 7 dvanaestina punog godišnjeg odmora za sedam  meseci rada (period januar-jul). U gornjem primeru, kada je 25 radnih dana pun godišnji odmor, množili bismo 7 sa 2,083 i dobili bismo 14,581, odnosno 15 radnih dana godišnjeg odmora. Kod novozaposlenog međutim, ukoliko odmah posle mesec dana rada podnese zahtev za godišnji odmor, a videli smo da to zakon dopušta, poslodavac može da mu donese rešenje kojim će obuhvatiti celokupan srazmerni deo godišnjeg dmora, iako svi meseci rada još nisu odrađeni. Ako upotrebimo već navedeni primer o zasnivanju radnog odnosa na neodređeno vreme od 15. aprila, već 15. maja zaposleni može podneti zahtev za godišnji odmor. Pošto mu za tu godinu pripada 17 radnih dana godišnjeg odmora, praktično bi mu se odobravanjem zahteva obezbedilo korišćenje godišnjeg odmora za celu godinu, iako je odrađeno svega mesc dana. Zbog navedenog, poslodavci obično izbegavaju da rešenjem odobre ovakav način korišćenja godišnjeg odnora i čekaju da zaposleni odradi značajan deo ugovora o radu za kalendarsku godinu.

O autoru: Milan Predojevic

Diplomirao na Pravnom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu. Ima dugogodišnje radno iskustvo u oblasti radnog prava i socijalnog osiguranja. Svakodnevni kontakt sa građanima koji su u potrazi za poslom ili menjaju radno mesto pružio mu je uvid u probleme sa kojima se uglavnom susreću. Siguran je da njegovo lično profesionalno iskustvo može da pomogne u pronalaženju odgovora na pitanja koja kandidati na sajtu najčešće postavljaju

Prijavi se i postavi komentar

(379) komentari

Оливер Костић 14. 03. 2024.

Postovani krenuo sam sa radom u Junu 2023. godine….koliko bih imao odmor u januaru 2024.?

    Milan Predojevic 14. 03. 2024.

    POštovani Olivere
    Prema Zakonu o radu, zaposleni ima pravo na dvanaestinu punog godišnjeg odmora (srazmerni deo) za svaki mesec dana rada u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos. Dakle, u godini zasnivanja radnog odnosa, što je u Vašem slučaju 2023. godina, imate pravo na srazmerni godišnji odmor, a to je u opisanoj situaciji šest dvanaestina 8za 6 punih meseci rada), odnosno pola od punog godišnjeg odmora.
    Pozdrav

Marina Jerotijevic 29. 02. 2024.

Postovani, ako je moje radno vreme kod poslodavca 7h dnevno, jer se rade i subote i nedelje, kako je duzan poslodavac da nam racuna satnicu kada koristimo GO? Da li je ispravno da nam po danu GOdmora racuna 7 casova jer kaze takvo nam je radno vreme inace? I po njegovoj racunici uvek kada koristimo GO mi sno duzni da odradimo jos neki dan, pa prakticno ako koristimo 7 dana, mi sno u manjku sa satnicom za 7 casova za taj mesec.
Hvala

    Milan Predojevic 01. 03. 2024.

    Poštovana Marina
    Prema Zakonu o radu u svakoj kalendarskoj godini zaposleni ima pravo na godišnji odmor u trajanju utvrđenom opštim aktom i ugovorom o radu, a najmanje 20 radnih dana. Dalje je propisano da se pri utvrđivanju dužine godišnjeg odmora radna nedelja računa se kao pet radnih dana.
    Prema tome, godišnji odmor se računa u radnim danima i to tako da se za jednu kalendarsku sedmicu računa da ste bli na godišnjem 5 radnih dana, jer se subota i nedelja ne računaju u dane godišnjeg odmora, bez obzira na to da li se u te dane radi kod poslodavca. Nema računanja po satima.
    Pozdrav

      Marina Jerotijevic 01. 03. 2024.

      Postovani, kako mislite nema po satima? Zasto onda postoji mesecni fond casova, i kako bismo znali da li je neki rad prekovremen? Onda ako Vas razumem, poslodavac nama kaze toliko dana vam je radno u mesecu i to je to? Ne razumem zasto se onda pri obracunu pkate pisu sati?
      Hvala.

        Milan Predojevic 02. 03. 2024.

        Poštovana
        Rekao sam da se godišnji odmor nikada ne računa po radnim satima. Imate pravo na minimum 20 radnih dana. Ako je recimo prvi deo odmora deset radnih dana (prvi deo mora biti minimum 10 radnih dana), onda ćete biti na odmoru dve sedmice jer se subota i nedelja ne računaju. Potpuno je nevažno koliko Vam traje radni dan. Čak i da ste na nepuno radno vreme, opet imate pravo na minimum 20 radnih dana godišnjeg odmora.
        Pozdrav

Korisnik e40ca972de 27. 02. 2024.

Pozdravljeni ponovno,

u vezi sa mojim prethodnim komentarom, želela bih samo dodati da imamo u našoj firmi u Srbiji srpskog direktora, tako da želim naglasiti da bi zaposleni naravno trebalo da sa njim provere svoj plan odmora i tek onda ga napišu u dokumentu i pošalju meni nazad (skenirano).
U slučaju radnice koja će biti odsutna godinu i po dana (dakle do septembra 2025.) zbog bolovanja i porodiljskog, zanima me kako ona treba da planira (dakle sada sa svoje kuće javi) korišćenje svog ovogodišnjeg odmora i odmora za sledeću godinu (dakle 25 + 26 dana).

Hvala iz srca,
Nika

    Milan Predojevic 28. 02. 2024.

    Poštovana Nika
    U Republici Srbiji poslodavac nakon što se konsultuje sa zaposlenim, donosi odluku o terminu korišćenja godišnjeg odmora. Ukoliko o tome govorite, nema neke posebne forma u kojoj zaposleni iskazuju svoje želje u pogledu termima korišćenja gpdišnjeg odmor,a te mogu to da urade u formi plana odmora koji satsvalja direktor Vaše firma u Srbiji.
    Što se tiče zaposlene koja je na porodiljskom odsustvu do septembra 2025. godine, u Republici Srbiji ona nema pravo da koristi odmor za 2024. godinu, to jest taj odmor joj propada. Krajnji rok za korišćenje odmora za 2024. godinu je 30.jun 2025. godine.
    Pozdrav

      Korisnik e40ca972de 28. 02. 2024.

      Potvrđujem da naša slovenska firma samo priprema obaveštenja o godišnjem odmoru i da za navedeno preduzeće u Srbiji važi srpska zakonodaja / akti / interni akti… tako da se izvinjavam ako sam izazvala zabunu pominjući Sloveniju.

      S obzirom na srpski zakon, trebala bi mi samo vaša potvrda da mogu izostaviti ovaj odlomak o planu godišnjeg odmora iz ovog dokumenta (dakle dokumenta o obaveštenju o broju dana godišnjeg odmora za 2024. godinu) i da zaposleni mogu zajedno sa svojim šefom/radnikom da se dogovore kako i kada će iskoristiti odmor (npr. u drugom dokumentu o planu godišnjeg odmora, koji takođe pripremamo i koristimo).

      Zaista poslednje pitanje; da li je planiranje kolektivnih odmora (mostovi – produženi vikendi) zakonski problematično, s obzirom na to da je suprotno članu o korišćenju prvog dela odmora u roku od najmanje 10 radnih dana? Hvala, hvala, hvala.

        Milan Predojevic 29. 02. 2024.

        Poštovani
        Taćno je da važi Zakon o radu Republike Srbije, ali svi oni moji odgovori stoje ukoliko ste Vi rešenja iz slovenačkog zakonodavstva inkorporisali u Vaša opšta akta. Odredbe opšteg akta poslodavca važe ako su iste ili povoljnije po zaposlenog od odredbi zakona.
        Mišljenja sam da možete izostaviti ovaj odlomak o planu godišnjeg odmora iz ovog dokumenta (dakle dokumenta o obaveštenju o broju dana godišnjeg odmora za 2024. godinu) i da zaposleni mogu zajedno sa svojim šefom/radnikom da se dogovore kako i kada će iskoristiti odmor (npr. u drugom dokumentu o planu godišnjeg odmora).
        Poslednje pitanje; Zakon o radu propisuje da u slučaju korišćenja kolektivnog godišnjeg odmora kod poslodavca ili u organizacionom delu poslodavca, poslodavac može da donese rešenje o godišnjem odmoru u kome navodi zaposlene i organizacione delove u kojima rade i da isto istakne na oglasnoj tabli, najmanje 15 dana pre dana određenog za korišćenje godišnjeg odmora, čime se smatra da je rešenje uručeno zaposlenima. Naravno, Ovom prilikom se mora voditi računa o tome da ako je kolektivni godišnji odmor za prvi deo odmora, mora da traje najmanje deset radnih dana. Ako se odnosi na drugi deo odmora, može da traje i kraće.
        Pozdrav

    Milan Predojevic 29. 02. 2024.

    Poštovana Nika
    Da, to smo razjasnili-važi Zakon o radu Republike SRbije, ali ako su odredbe koje ste citirali iz opštih akata poslodavca, one se primenjuju, te moji odgovori stoje.
    Što se tiče dodatka na godišnji odmro po osnovu staža, mišljenja sam da ne morate to uvažiti sada u februaru, ali da biste trebali uzeti u obzir pri donošenju rešenja za preostali deo godišnjeg odmora, ako do tada nastupi 5 godina staža.
    Pozdrav

Korisnik e40ca972de 27. 02. 2024.

Pozdrav,
Da li zaposleni zaista moraju unaprijed najaviti svoj plan korišćenja odmora i da li ta informacija mora biti obavezno uključena u odluci o odmoru?
Ako je odgovor da, mogu li je barem napisati ručno/prilikom prijema dokumenta?
U slučaju pozitivnog odgovora, molim vas da mi kažete i kako je sa brojem dana odmora i datumima ili periodima.
Hvala

    Milan Predojevic 28. 02. 2024.

    Poštovana Nika
    Moram da istaknem i sledeće: u mom prethodnom odgovor pošao sam od pretpostavke da me pitate za primenu zakona koji uređuje radni odnos u Republici Sloveniji. Međutim, iz Vaša dva poslednja pitanja razumem da se radi o zaposlenima koji rade u slovenačkoj firmi u Srbiji. Ukoliko je to slučaj, za te zaposlene se primenjuje Zakon o radu Republike Srbije, a ne slovenački zakon. Naime, Zakonom o radu Repblike Srbije propisano je da se odredbe ovog zakona primenjuju na zaposlene koji rade na teritoriji Republike Srbije, kod domaćeg ili stranog pravnog, odnosno fizičkog lica, kao i na zaposlene koji su upućeni na rad u inostranstvo od strane poslodavca ako zakonom nije drukčije određeno.
    Prema tome, na zaposlene u Vašoj firmi u Srbiji ne primenjuje se slovenački propis koji uređuje radne odnose, već Zakon o radu Republike Srbije. Međutim, ukoliko su opštim aktima poslodavca, to jest aktima Vaše firme, zaposlenima data veća prava od onih koje zakon u Srbiji daje, to jest ako ste Vi u Vaše opšte akte uneli osve one odredbe slovenačkih zakona koje ste citirali, a kojima se zaposlenima daju veća prava od onh koje garantuje zakon koji važi u Srbiji, onda zaposleni imaju ta prava.
    Pozdrav

      Korisnik e40ca972de 28. 02. 2024.

      Hvala vam!!!

Korisnik e40ca972de 27. 02. 2024.

Poštovani!

Moj ime je Nika i zaposlena sam u Sloveniji, ali pripremam godišnje odmore za zaposlene u kompaniji u Srbiji. Imam nekoliko dilema/pitanja za koja ljubazno molim Vašu pomoć.
U novom zakonu o radu piše da roditelju – zaposlenom pripada 1 dan više odmora za dete (ili decu) koje je mlađe od 14 godina. Moje pitanje glasi, da li roditelju = zaposlenom pripada 1 dan više za svako dete mlađe od 14 godina? U slučaju 2 dece do te starosti, 2 dana odmora više? Takođe me zanima, ako navedem odmore za 1.1.2024 ili 31.1.2024 a deca ovih zaposlenih = roditelja napune 14 godina tokom 2024, da li još uvek mogu uzeti u obzir taj dodatni dan odmora?

Drugi deo pitanja se odnosi na dodatni doprinos na radu; imamo mogućnost od 1-2 dana dodatnog odmora za zaposlenog. Da li možemo dati svim zaposlenima 2 dodatna dana – čak i onima koji se zaposle tokom godine?

Treće pitanje, odnosi se na dodatni odmor za radni staž; u zakonu piše 1 dodatni dan za svakih 5 godina rada. U slučaju da zaposleni dopuni 5 / 10/ 15… godina tokom tekuće godine, da li mu možemo dati unapred (tj. već pri pisanju obaveštenja o godišnjem odmoru u januaru) ili da čekamo sledeću kalendarsku godinu?

Da li zaposleni zaista moraju unaprijed najaviti svoj plan korišćenja odmora i da li ta informacija mora biti obavezno uključena u odluci o odmoru?
Ako je odgovor da, mogu li je barem napisati ručno/prilikom prijema dokumenta?
U slučaju pozitivnog odgovora, molim vas da mi kažete i kako je sa brojem dana odmora i datumima ili periodima.

Unapred vam se zahvaljujem iz srca na odgovorima. Srdačan pozdrav iz Slovenije

    Milan Predojevic 28. 02. 2024.

    Poštovana Nika
    Očigledno se radi o zakonu koji važi u Republici Sloveniji, pošto odredbe koje pominjete u Vašem pitanju ne postoje u Zakonu o radu Republike Srbije.
    Uz veliku ogradu da mi nije poznata praksa sudova u Republici Sloveniji kada je reč o primeni zakona kojim se uređuju radni odnosi, niti mi je poznat sam tekst zakona, pokušaću da Vam odgovorim isključivo na osnovu informacija koje ste mi Vi dali u pitanjim, te Vas molim da sve uzmete sa rezervom.
    Prvo, ukoliko u novom zakonu o radu piše da roditelju – zaposlenom pripada 1 dan više odmora za dete (ili decu) koje je mlađe od 14 godina, moje je mišljenje da roditelju-zaposlenom pripada 1 dan više za činjenicu da ima dete mlađe od 14 godina. To znači- u slučaju 2 (ili više) dece do te starosti, 1 dan odmora više. Ukoliko pak u zakonu piše da pripada uvećanje od 1 dana odmora za SVAKO dete starosti do 14 godina, onda ide uvećanje po 1 dan za svako dete koje j emlađe od 14 godina starosti.
    Takođe ukoliko ti roditelji dobiju uvećanje po 1 dan za svako dete mlađe od 14 godina starosti, a deca ovih zaposlenih-roditelja napune 14 godina tokom 2024. godine, još uvek se mogu uzeti u obzir ti dodatni dani odmora jer se godišnji odmor, kako mu naziv i govori, utvrđuje za svaku kalendarsku godinu. Pošto je u momentu započinjanja kalendarske godine dete bilo mlađe od 14 godina starosti, mišljenja sam da roditelju pripada taj 1 dan uvećanja. Bez obzira što je praksa takva da se odluka donosi prema pravilima i činjenicama važećim u monmentu donošenja odluke, a ovde bi to bio momenat donošenja rešenja o godišnjem odmoru, mišljenja sam da je zaposleni to pravo na uvećanje već stekao ulaskom u godinu sa detetom mlađim od 14 godina i da mu se kasnijim rešenjem o godišnjem to stečeno pravo ne može oduzeti.
    Drugi deo pitanja: dodatni doprinos na radu; ako imamte mogućnost od 1-2 dana dodatnog odmora za zaposlenog, mišljenja sam da možete dati svim zaposlenima 2 dodatna dana – čak i onima koji se zaposle tokom godine. Vaša je ocena doprinosa zaposlenog i ako tako utvrdite ne vidim prepreku da dbiju ta dva dodatna dana.
    Treće pitanje: dodatni odmor za radni staž; ukoliko u zakonu piše 1 dodatni dan za svakih 5 godina rada, u tom slučaju zaposleni dopuni 5 / 10/ 15 godina tokom tekuće godine, mišljenja sam da niste obavezni da mu date to uvećanje ako u trenutku pisnaja rešenje o godišnjem odoru zaposleni još nije navršio 5/10/15 godina rada. Ovo stoga što uslov još nije nastupio, za razliku od gorepomenutog primera sa decom mlađom od 14 godina, gde je taj uslov već bio nastupio na početku godine. Međutim, ako u nekom momentu tokom godine zaposleni stekne taj uslov u pogledu godina rada, Vi ste po mom mišljenju obavezni da donesete rešenje o izmeni rešenja o godišnjem odmoru i dodati mu još 1 radni dan, ili da to uradite prilkom donošenja rešenja o drugom delu godišnjeg odmora 8ako kod Vas postoji institut drugog dela odmora).
    Što se tiče pitanja da li zaposleni zaista moraju unaprijed najaviti svoj plan korišćenja odmora i da li ta informacija mora biti obavezno uključena u odluci o odmoru, odgovor zavisi od toga šta je propisano zakonom. Ako zakon nalaže da zaposleni moraju da najave poslodavcu kada žele na odmor, onda je najbolje da to bude u pisanoj formi, da bude u kadrovskoj dokumentaciji, ali ne mora se inkorporisati u samo rešenje. Dovoljno je navesti da je zaposleni tražio odmor u tom i tom periodu, a dokaz imate u vidu njegove najave u pisanom obliku. Ukoliko pak zakon u Sloveniji propisuje da poslodavac odlučuje o vremenu korišćenja godišnjeg odmroa, onda najava od zaposlenog nije obavena.
    Nadam se da sam Vam bar u nečemu pomogao.
    Ponavljam ,ovo su moji lični stavovi bazirani na dosadašnjem pravničkom iskustvu u Republici Srbiji, a bez ivida upropise i praksu Republike Slovenije. Oslanjaso sam se na jezička tumečenja odredbi koje se Vi citirali.
    Srdačan pozdrav

      Korisnik e40ca972de 28. 02. 2024.

      Mnogo vam hvala na pomoći. Mnogo ste mi pomogli, ali ljubazno vas molim za još jedno kratko pojašnjenje; Pitanja koja sam Vam postavio odnose se na dokument „Pravila rada“ od 31.10.2023, a koliko ja znam, ovaj dokument se tiče srpskog zakonodavstva i nema veze sa slovenačkim zakonodavstvom. Možda sam pogrešno protumačio/izjednačio pojam zakon i propis? Može li ovo biti unutrašnja politika?

      Da, u članu 17. godišnjeg odmora (citiram): „za roditelja sa jednim ili više dece mlađe od 14 godina = 1 radni dan. Tako da potvrđujem da sam pravilno razumeo 1 dan roditelju bez obzira na broj dece.

      Samo o poslednjem pitanju; u članu 18. napisali smo (pretpostavljam da u skladu sa srpskim zakonodavstvom): – citiram:

      „Zaposleni može da koristi godišnji odmor jednokratno ili u dva ili više delova. Ako zaposleni koristi godišnji odmor u delovima, prvi deo koristi u trajanju od najmanje dve radne nedelje neprekidno u toku kalendarske godine, a ostatak najkasnije do 30. juna naredne godine.“

      „Zaposleni koji nije u celini ili delimično iskoristio godišnji odmor u kalendarskoj godini zbog odsutnosti sa rada radi korišćenja porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i posebne nege deteta – ima pravo da taj odmor iskoristi do 30. juna naredne godine.“

      „U zavisnosti od potrebe posla, poslodavac odlučuje o vremenu korišćenja godišnjeg odmora, uz prethodnu konsultaciju zaposlenog. Vreme korišćenja godišnjeg odmora zaposlenog utvrđuje se Planom korišćenja godišnjeg odmora, koji donosi direktor za svaku godinu.“

      „Rešenje o korišćenju godišnjeg odmora zaposlenom se dostavlja najkasnije 15 dana pre datuma određenog za početak korišćenja godišnjeg odmora.“

      „Poslodavac može da izmeni vreme određeno za korišćenje godišnjeg odmora, ako to zahtevaju potrebe posla, najkasnije pet radnih dana pre dana određenog za korišćenje godišnjeg odmora.“

      Moje pitanje je: s obzirom da mi u Sloveniji ne tražimo od njih da se prilagođavaju nama, možemo li im ostaviti slobodu da biraju svoj odmor ili samo prema ova 3 gore citirana člana, što znači da možemo da izbrišemo ovaj pasus iz dokumenta a oni se međusobno dogovore i samo nas obaveste?
      Ovo govorimo i za zaposlenu koja se vraća sa porodiljskog odsustva u septembru 2025. godine i onda kada dođe na posao, da li može da razgovara sa svojim šefom/direktorom u Srbiji u vezi sa korišćenjem odsustva u skladu sa zakonom i da nas samo obavesti?
      Hvala vam od srca na pomoći. Prijateljski pozdrav.

        Milan Predojevic 28. 02. 2024.

        Poštovani
        Nepoznat mi je propis pod nazivom „Pravila rada“ od 31.10.2023. Ukoliko je to interni dokument Vaše firme, može biti da je preuzeo neka rešenja srpskog zakonodavstva.
        Član 17. godišnjeg odmora : „za roditelja sa jednim ili više dece mlađe od 14 godina = 1 radni dan. mišljenja sam da je pravilno 1 dan roditelju bez obzira na broj dece.
        Sve ovo što ste citirali iz člana 18. Vašeg akta su zapravo od reči do reči odredbe Zakona o radu Republike Srbije
        Vaše pitanje: s obzirom da Vi u Sloveniji ne tražite od njih da se prilagođavaju Vama, možete da im ostaviti slobodu da biraju svoj odmor. Uvek možete da ime obezbedite veći obim prava od onih koje garantuje sprski zakon. Ponavljam, po Zakonu o radu Republike Srbije poslodavac rešenjem odlučuje o vremenu kroišćenja gdišnjeg odnmora, uz prethodnu konsultaciju sa zaposlenim. Vi možete da odlućite da se zaposleni međusobno dogovore i obaveste Vas o svom dogovoru u pogledu rasporeda godišnjih odmora, pa da na osnovu tog plana donesete rešenja o godišnjem za svakog zaposlenog.
        Prema Zakonu o radu Republike Srbije, zaposlena koja se vraća sa porodiljskog odsustva u septembru 2025. godine i onda kada dođe na posao, može da razgovara sa svojim šefom/direktorom u Srbiji u vezi sa korišćenjem odsustva, ali za 2025. godinu. Odmor za 2024. godinu joj propada hjer je krajnji rok za korišćenje odmora iz 2024. godine jeste 30.jun 2025. godine
        Pozdrav.

      Korisnik e40ca972de 28. 02. 2024.

      Takođe, pri ovom komentaru se izvinjavam zbog zabune u vezi sa pominjanjem Slovenije, pa molim vas da uzmete u obzir sva postavljena pitanja i informacije s moje strane kao da se odnose na osnovu srpskih propisa/zakona i teritorija.
      Želim da kažem da u srpskom dokumentu piše da zaposlenom pripada 1 dodatan dan odmora za svakih 5 godina provedenih na poslu.

      Dakle, ako izdamo odmore sada u februaru, a zaposleni na primer dopuni 5 godina staža u oktobru, da li je legitiman i ispravan način ili čekamo sledeću kalendarsku godinu da dodamo još 1 dan?

      Ili, da bismo dobili dodatan dan odmora, trebalo bi ga izdati u tekućoj godini kada zaposleni napuni 5 godina radnog staža, dakle u ovom slučaju u novembru?

      Obema metodama je legitimno pratiti pravilnik koji pominjete, ali prema tom pravilniku bilo bi logičnije izdati dodatan dan odmora u tekućoj godini.

      Hvala unapred!

Jovana Micić 27. 02. 2024.

Poštovani,

Radim u istoj firmi blizu 10 godina. Imam troje dece uzrasta 13,8 i 6 godina. U protekle dve godine imala sam pravo na 28 dana godišnjeg odmora na osnovu broja dece, radnog staža, uslova rada i stručne spreme.
Po rešenju za godišnji odmor za 2024. godinu navedeno je da mogu da koristim GO u trajanju od 26 dana i da mi je 2 dana oduzeto na osnovu starosti dece.
Obzirom da ne mogu da nađem informaciju da li je u skladu sa zakonskom regulativom, molim Vas za pomoć.

Unapred hvala,

    Milan Predojevic 27. 02. 2024.

    Poštovana Jovana
    Zakonom o radu propisano je da se dužina godišnjeg odmora utvrđuje tako što se zakonski minimum od 20 radnih dana uvećava po osnovu doprinosa na radu, uslova rada, radnog iskustva, stručne spreme zaposlenog i drugih kriterijuma utvrđenih opštim aktom ili ugovorom o radu.
    Prema tome, kriterijumi za uvećanje godišnjeg odmora nisu propisani zakonom, već ili opštim aktom kod poslodavca ili ugovorom o radu. Morate proveriti kako su kod Vašeg poslodavca definisani ovi kriterijumi.
    Pozdrav

Ana Stefanović 10. 02. 2024.

Poštovani,Dobar dan,zanima me treba da iskoristim 3 dana godišnjeg odmora koji se završava u sredini nedelje.Moje pitanje je da li imam pravo na slobodan dan?
Pozdrav

    Milan Predojevic 11. 02. 2024.

    Poštovana Ana
    Nisam razumeo na koji slobodan dan mislite, nakon završetka godišnjeg odmora.
    Pozdrav

      Ana Stefanović 11. 02. 2024.

      Poštovani, mislim da slobodan dan u toj nedelji u kojoj se vraćam na posao.
      Primer ako počnem da radim u četvrtak,da li ima pravo na slobodan dan u toj nedelji.
      Pozdrav

        Milan Predojevic 12. 02. 2024.

        Poštovana Ana
        Svaki zakonom propisan odmor-na dnevnom, nedeljnom i godišnjek nivou, nemogu da se preklapaju i svaki se zasebno koristi. Shodno navedenom, ne možete biti obavezani da nedelju povratka na rad radite bez dana nedeljnog odmora.
        Pozdrav

          Ana Stefanović 12. 02. 2024.

          Poštovani,bez obzira što počinjem u četvrtak da radim,to znači da imam slobodan dan do kraja nedelje.
          Pozdrav i hvala

Korisnik 7a92ed2586 07. 02. 2024.

Поштовани господине Милане,
Молим Вас да ми одговорите да ли имам право на плаћене дане годишњег одмора за годину у којој одлаѕим у пенѕију. Ја пуним 65 година старости (38 година стажа) крајем априла ове године и нећу бити у могућности да користим годишњи одмор за ову годину. Радим у просвети и у закону пише да се по правилу за запослене у школи годишњи одмор користи за време распуста. Питала сам секретара да ли ћу добити решење за плаћене дане годишње одмора који ми припадају (3/12), а она ми је рекла да могу да користим одмор пре одласка у пенѕију. Рекла сам да то не желим и да мислим да имам право да ми то буде плаћено јер знам неке колеге који су то у другим школама наплатили у години у којој су ишли у пенѕију. Рекла ми је да ће питати школску управу и да ћу о томе бити на време обавештена.
Да ли директор може да ми изда решење за годишњи одмор и „натера“ ме да искористим те дане за време школске године? Ја не желим да искористим те дане јер желим да радим до краја. Желела бих само да их наплатим ако на то имам право. Да ли имам прво да ми буду плаћени дани годишњег одмора који ми припадају?
Велики поздрав и хвала на одговору!

    Milan Predojevic 07. 02. 2024.

    Poštovana
    Zakonom o radu propisano je da u godini prestanka radnog odnosa zaposleni ima pravo na srazmerna godišnji odmor i to 1/12 od punog odmora za svakih mesec dana rada. To znači, kao što ste i sami naveli u pitanju, da imate pravo na 3/12 od punog odmora.
    Zakonom je takođe određeno da poslodavac rešenjem određuje termin korišćenja godišnjeg odmora.
    Zakon je utvrdio da se isplata naknade za neiskorišćeni godišnji odmor plaća ako je zbog prestanka radnog odnosa ostao neiskorišćen ceo ili deo godišnjeg odmora.
    Imajući u vidu citirane zakonske odredbe, mišljenja sam da ukoliko Vam poslodavac rešenjem ogući korišćenje godišnjeg odmora pre prestanka radnog odnoa, nemate pravo na naknadu za neiskorišćeni godišnji odmor. Bez obzira što Vi ne želite da koristite odmor, poslodavac će rešenjem odlučiti o tome i ako Vam obezbedi korišćenje odmora pre isteka radnog odnosa, nemate pravo na nakandu za neiskorišćeni odmor.
    Pozdrav

Korisnik 2ea588876f 31. 01. 2024.

Poštovani, zamolila bih Vas za pomoć oko rešavanja sledeće situacije: zaposlena na neodređeno vreme kod nas poslednje tri godine, sa današnjim danom je iskoristila sve dane godišnjeg odmora za 2023. godinu (ima ukupno 22 dana za kalendarsku godinu) a sada joj početkom marta trebaju dva dana godišnjeg odmora.
S obzirom da zakon kaže da prva polovina odmora za tekuću godinu mora biti u kontinuitetu najmanje deset radnih dana, da li mi možemo da joj izdamo rešenje za ova dve dana odmora iz 2024. godine?

    Milan Predojevic 01. 02. 2024.

    Poštovana Jovanka
    Zakon jasno propisuje da prvi deo godišnjeg odmora treba da bude najmanje deset radnih dana, a drugi deo može da se koristi i u kraćim delovima.
    S druge strane, ako se dogovrite sa zaposlenim oko nekog modela rešavanja ove situacije, ne viidm kako biste mogli da imate problem bilo koje vrste.
    Ovde se ipak radi o tome da zaposleni insistira na nečemu, a ne radi se o Vašoj odluci. Ukoliko ugovor o radu predviđa mogućnost nekog plaćenog odsustva i to može biti rešenje.
    Srdačan pozdrav

Mirjana Knez 13. 01. 2024.

Postovani trenutno smo na kolektivnom odmoru od 1 do 15.januara…Ja sam dobila koronu od 10 janura da li imam pravo da mi ti danu od odmora budu bolovanje i ostavim te dane da iskoristim kasnije ili nemam pravo jer je kolektivni

    Milan Predojevic 15. 01. 2024.

    Poštovana Mirjana
    Zakon o radu propisuje da ako je zaposleni za vreme korišćenja godišnjeg odmora privremeno sprečen za rad u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju – ima pravo da po isteku te sprečenosti za rad nastavi korišćenje godišnjeg odmora. Shodno navedenom, mišljenja sam da ako je za vreme godišnjeg odmora nastupila sprečenost za rad zbog bolesti, imate pravo da prekinete godišnji odmor, otvorite bolovanje i po isteku bolovanja nastavite da koristite preostale neiskorišćene dane godišnjeg odmora.
    Pozdrav

Sara Đurović 09. 01. 2024.

Postovani,

Zanima me da li po zakonu imam prava da uzmem nedelju dana pre ,,uskrsnjeg raspusta“ i onda jos nedelju dana nakon. Ove godine praznujemo od 1. maja do 6. maja. Ja bih iskoristila 2 nedelje odmora(odnosno 5 radnij dana pre i 5 radnih dana posle pranzika)?

Hvala puno na pomoci.

Poz

    Milan Predojevic 09. 01. 2024.

    Poštovana Saro
    Zakonom o radu propisano je da u zavisnosti od potrebe posla, poslodavac odlučuje o vremenu korišćenja godišnjeg odmora, uz prethodnu konsultaciju zaposlenog. Shodno navedenom, prilikom konsultovanja sa Vama, kada iskažete svoju želju za datumom korišćenja godišnjeg odmora poslodavcu, on može da prihvati Vaš predlog, ali nije na to obavezan. Prema tome-odluka je na poslodavcu. Zakonom nije zabranjeno da odmor koridtite kao ste opisali, naprotiv. Međutim odluku o terminu godišnjeg odmora donosi poslodavac rešenjem.
    Pozdrav

Dragana Antanasijevic 25. 12. 2023.

Postovani,
Zanima me kako nam se racuna godisnji odmor od npr 2 nedelje kroz platu ?

    Milan Predojevic 26. 12. 2023.

    Poštovana Dragana
    Ukoliko je Vaše pitanje na koji način se plaća period kada ste bili odsutni sa posla zbog godišnjeg odmora, Zakon o radu propisuje da zaposleni ima pravo na naknadu zarade u visini prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu, za vreme odsustvovanja sa rada na dan godišnjeg odmora.
    Pozdrav

Korisnik 30e12ef02f 24. 12. 2023.

Poštovani, iskoristila sam sav godišnji odmor iz 2023. godine. Rukovodilac je odlučio da svi u timu budemo kolektivno na odmoru od 24.12.2023. do 3.01.2024. iiako jedan deo firme i dalje radi. Obzirom da nemam više godišnjeg za 2023. da li imaju pravo da mi pišu godišnji od sledeće godine za dane u staroj godini?

    Milan Predojevic 24. 12. 2023.

    Poštovana
    Mišljenja sma da nemaju pravo da Vam u ovoj godini računaju godišnji odmor koji će Vam pripasti za 2024. godinu.
    Poslodavac je taj koji odlučuje o vremenu korišćenja godišnjeg odmora. Ukoliko su planirali kolektivni godišnji odmor, onda su trebali da računaju na to i nisu Vas trebali putati na godišnji odmor tako da iskoristite sve dane i ne preostane ništa za ovaj kolektivni odnmor. Mišljanje sam da je poslodavac ovde napravo propust i da Vi zbog toga ne trea da snosite posledice.
    Pozdrav

Milica Marinković 14. 08. 2023.

Pozdrav, zanima me da li u nedelji kad idem na odmor imam pravo na redovan slobodan dan ?
Hvala unapred na odgovoru!

    Milan Predojevic 15. 08. 2023.

    Poštovana Milice
    Shodo Zakonu o radu, dnevni, nedeljni i godišnji odmor ne mogu da se preklapaju. To jest, svaki odmor se računa posebno i jedan dan odmora koji Vam pripada na nedeljnom nivou ne može da se uračuna u godišnji odmor.
    Pozdrav

Andjela Andjela 08. 06. 2023.

Postovani, 2 i po godine sam radila u firmi, dala sam otkaz 15 maja, koristila sam 5 dana zimskog odmora i letnji nisam iskoristila. Da li ce mi letnji za ovu godinu biti isplacen i druga polovona zimskog?

    Milan Predojevic 11. 06. 2023.

    Poštovana Anđela
    Zakonom o radu propisano je da zaposleni ima pravo na dvanaestinu godišnjeg odmora (srazmerni deo) za svaki mesec dana rada u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos ili u kojoj mu prestaje radni odnos. Shodno navedenom, pošto Vam u ovoj godini prestaje radni odnos, za 2023. godinu imate prav na srazmeran godišnji odmor. Preciznije, ako Vam je radni odnos prestao 15.maja, imate pravo na 4/12 (četiri dvanaestine) od punog odmora za tekuču godinu, jer imate 4 puna meseca rada (januar-april). Naravno, imate pravo i na eventualno neiskorišćeni godišnji odmor za 2022. godinu.
    Pozdrav

Aleksandar Donevic 25. 04. 2023.

Poštovani,u mojoj firmi prvi deo godišnjeg odmora od 10 dana se koristi kolektivno,i o njemu budemo obavešteni 7 dana pre početka korišćenja tako da se planovi za odmor svode na 7 dana pre početka odmora.Postoji li zakonski minimum za obaveštenje radnika kada kreće sa korišćenjem prvog dela kolektivnog godisnjeg odmora?

    Milan Predojevic 25. 04. 2023.

    Poštovani Aleksandre
    Kada je reč o korišćenju kolektivnog godišnjeg odmora, Zakon o radu propisuje sledeće:
    u slučaju korišćenja kolektivnog godišnjeg odmora kod poslodavca ili u organizacionom delu poslodavca, poslodavac može da donese rešenje o godišnjem odmoru u kome navodi zaposlene i organizacione delove u kojima rade i da isto istakne na oglasnoj tabli, najmanje 15 dana pre dana određenog za korišćenje godišnjeg odmora, čime se smatra da je rešenje uručeno zaposlenima.
    Dakle, rok za objavljivanje rešenja o kolektivnom godišnjem odmoru na oglasnoj tabli kod poslodavca je najmanje 15 dana pre dana koji je u rešenju određen za dan početka godišnjeg odmora.
    Pozdrav

Nikola Šuput 20. 04. 2023.

Poštovani,

imam pitanje u vezi sa povecanjem broja dana godisnjeg odmora.Na ugovoru sa kompanijom upisano mi je da imam pravo na 20 dana godisnjeg odmora, 1 dan na Visu strucnu spremu i 0.2 dana na svaku godinu provedenu u firmi.
Da li je ovakva odluka poslodavca legalna? Sa obzirom da se u vecini tema pominje da na 5 godina rada u firmi zaposlenom sleduje 3 dana godisnjeg. Dok se na Visu strucnu spremu dobija 2 dana.Molim Vas za pojasnjenje.

Unapred hvala.

    Milan Predojevic 20. 04. 2023.

    Poštovani Nikola
    Zakonom o radu propisano je da u svakoj kalendarskoj godini zaposleni ima pravo na godišnji odmor u trajanju utvrđenom opštim aktom i ugovorom o radu, a najmanje 20 radnih dana. Dužina godišnjeg odmora utvrđuje se tako što se zakonski minimum od 20 radnih dana uvećava po osnovu doprinosa na radu, uslova rada, radnog iskustva, stručne spreme zaposlenog i drugih kriterijuma utvrđenih opštim aktom ili ugovorom o radu.
    Prema tome, sam zakon ne definiše kako će se primeniti kriterijumi za uvečanje godišnjeg odmora u smislu kako Vi to opisujete. Ne postoji propis koji određuje da na 5 godina rada u firmi zaposlenom sleduje 3 dana godisnjeg, to jest da na višu stručnu spremu dobijate 2 dana. Zakon je poslodavcu prepustio da opštim aktom ili ugovorom o radu odredi kriterijume po sonovu kojih će se uvećati zakonkski minimum odmora.
    Pozdrav