(18) komentari

Poštovani Milane,
Jedna stvar mi nije odgonetnuta u ovim tekstovima o bolovanju, a kao mladog radnika koji prvi put otvara isto, jako me zanima:
Ako sprečenost za rad traje, recimo, 3 dana, da li će biti umanjene tri dnevnice (tj da li će iznositi 65%) ili će cela zarada biti 65%?
Hvala na odgovoru! Tekstovi kao što je vaš jako znače mladima.

Poštovana Nadežda
U mesecu koji recimo traje 30 dana, ako sprečenost za rad traje 3 dana, za 27 dana dobijate platu (zaradu),a samo za 3 dana u kojima niste radili zbog bolesti dobijate nakandu zarade u visini 65% prosečne plate iz poslednjih 12 meseci. To znači da će biti umanjene samo tri dnevnice (iznosiće 65% od proseka plate iz poslednjih godinu dana). Naravno, neće cela zarada biti 65%, već samo za ta tri dana koja niste radili.
Hvala na lepim rečima.
Pozdrav!
Postovani da li poslodavac sa kojim istice ugovor na odredjeno od 2 godine po isteku roka moze da zaposli isto lice preko posredne agencije kod sebe ponovo u firmu?U ovom slucaju preko agencije za angazovanje radnika sa duplo manjim prihodima

Poštovani
Mišljenja sam da to nije moguće, odnosno da bi taj sledeći ugovor morao biti na neodređeno vreme.
Pozdrav
Prijateljici istekao ugovor na 2 godine i oni joj dali ugovor na neodredjeno sa drugom agencijom u toj istoj firmi.Da li je to izigravanje zakona ili je validno stvarno je u dilemi? Hvala Vam puno

Poštovani
Mišljenja sam da u opisanom slučaju i mora biti ugovor na neodređeno vreme, bez obzira što je promenjena agencija preko koje se vrši zapošljavanje.
Pozdrav
Zahvaljujem se na odgovoru! Veliki pozdrav
Poštovani Milane,
Molim Vas za odgovor na sledeće pitanje.
Da li zaposleni u preduzeću – korporaciji u kojoj je država većinski vlasnik moze raditi na određeno vreme i duže od 24 meseca? Nedoumica postoji zbog Uredbe koju je donela Vada u januaru 2021. god. o načinu zapošljavanja u
„УРЕДБA О ПОСТУПКУ ЗА ПРИБАВЉАЊЕ САГЛАСНОСТИ ЗА НОВО ЗАПОШЉАВАЊЕ И ДОДАТНО РАДНО АНГАЖОВАЊЕ КОД КОРИСНИКА ЈАВНИХ СРЕДСТАВА“.
Ako je lice zaposleno kod korisnika javnih sredstava na određeno vreme od jan 2020. god do marta 2022. god (ugovori su bili na po 3 ili 6 meseci, ali rad nije prekidan za ovo vreme, aneksima je ugovor o radi+u na određeno vreme produžavan), da li je lice trebalo da dobije Udovor na neodređeno vreme i pored postojanaj napred navedene Uredbe Vlade.
Hvala unapred an ogovoru.
Srdačan pozdrav!

Poštovana Biljana
Zaposleni u preduzeću – korporaciji u kojoj je država većinski vlasnik ne može raditi na određeno vreme duže od 24 meseca, osim u izuzetnim slučajevima koji su propisani Zakonom o radu (zamena privremeno odsustnog zaposlenog i sl.). Ne može biti nedoumica zbog Uredbe koju je donela Vlada RS u januaru 2021. god. o načinu zapošljavanja, jer uredba ne može da uređuje radni odnos, već to čini zakon. Uredba je akt niže pravne snage i ona mora biti usklađena sa zakonom. Takođe, navedena Uredba ne uređuje radni odnos, već način pribavljanja saglasnosti za prijem u radni odnos u javnom sektoru. Tu se radi o kontrolisanju priliva novozaposlenih u javnom sektoru od strane države kao poslodavca, a ne o regulisanju radnog odnosa.
Pozdrav
Zahvaljujem se na odgovoru.
Srdačan pozdrav!

Ovo nema veze s mozgom iz tog razloga što direktor škole može biti sa srednjom školom i ucenjuje onog sa Mašinskim fakultetom krajnja nebuloza, i taj ugovor sa direktor daje ti direktor po principu izmi ili ostavi, a može uvek da te iskeca
Poštovani ,
kome se dostavlja Uzbunjivanje javnosti ukoliko je poslodavac prekrsio odredbu iz radnih odnosa uz saglasnost inspektora rada.

Poštovani Nikola
Uzbunjivanje može biti unutrašnje, spoljašnje i uzbunjivanje javnosti. Unutrašnje uzbunjivanje je otkrivanje informacija poslodavcu. KOd Vas to nije realno jer je poslodavac taj koji krši zakon. Spoljašnje uzbunjivanje je otkrivanje informacija ovlašćenom organu. To je obično organ koji je nadređen poslodavcu ili neka državna institucija. Na primer, ako je uzbunjivač zaposleni u sudu, on će izvršiti unutrašnje uzbunjivanje ako otkrije informaciju nadležnima u upravi tog suda, a spoljašnje uzbunjivanje ako se obrati predsedniku neposredno višeg suda ili Visokom savetu sudstva. Ako je reč o javnom preduzeću, spoljašnje uzbunjivanje se vrši kod osnivača tog preduzeća, na primer grada Beograda za beogradsko javno preduzeće.
U konkretnom slučaju, mišljenja sam da bi povodom rada inspekcije za rad adresa za uzbunjivanje bilo Ministarstvo rada.
Pozdrav
Poštovani,
Da li je moguće kod jednog državnog organa dobiti mirovanje radnog odnosa na godinu dana (zaposlen na neodredjeno vreme), radi obavljanja pripravničkog staža u drugom državnom organu?

Poštovana
Mišljenja sam da tako nešto nije moguće. Do mirovanja radnog odnosa dolazi po sili zakona, kada nasupi zakonom određen razlog. Zakon ne poznaje navedeni razlog kao osnov da se zaposlenom mora obezebditi mirovanje radnog odnosa. Svakako, poslodavac ima slobodu da odredi neplaćeno odsustvo i mimo situacija u kojima zakon obavezuje poslodavca na to (kao npr kod imenovanja na javnu funkciju, odlaska u vojsku i slično).
Pozdrav
Ja radim u državnom organu od 2017. god. na određeno vreme zbog privremeno povećanog obima posla, i dobijam rešenja na 4 ili 6 meseci, jedini način za stalni radni odnos je raspisivanje javnog konkursa za to radno mesto, a konkursa nema evo već 6 godina…
Poštovani,
da li poslodavac ima pravo da zaposlenom koji je ugovorom o radu na određeno vreme bio zaposlen 23 meseca (manje od dve godine) na radnom mestu npr. „pomoćni radnik“ ne nastavi takav ugovor (da ga ne bi morao prijaviti na neodređeno nakon još mesec dana), već mu ponudi ugovor opet na određeno ali za drugo radno mesto, npr.“viljuškarista“? Da li u tom slučaju opet dve godine može da zaposlenog vodi u režimu „na određeno“?
Boris Novaković
Šabac

Poštovani Borise
U navedenom slučaju poslodavac ne može zaposlenog opet da drži u radnom odnosu na određeno vreme nove dve godine, samo zato što mu je promenio opis poslova. Zakon propisuje da poslodavac može zaključiti jedan ili više ugovora o radu na određeno vreme na osnovu kojih se radni odnos sa istim zaposlenim zasniva za period koji sa prekidima ili bez prekida ne može biti duži od 24 meseca. Dakle, zakon govori o ličnosti zaposlenog, a ne o psolovima. Da je propisom određeno da se za iste poslove može zaključiti rad na određeno do 2 godine, tada bi promena opisa posla značila mogućnost novog ugovora na određeno, ponov u trajanju od dve godine,. Međutim, to nije slučaj i zakon taj rok vezuje za samog zapsolenog. U opisanom slučaju, nakon 24 meseca rada, sledeći ugovor bi trebao da bude na neodređeno vreme.
Pozdrav