Autor - Milan Predojevic | Pravnik odgovara
Bolovanje daje zaposlenom pravo na odsustvo sa rada i naknadu zarade, koja, u zavisnosti od razloga odsustva, najčešće iznosi 65% ili 100% zakonom propisane osnovice. Samo bolovanje nije zakonit razlog za otkaz, ali zaposleni tokom bolovanja može dobiti otkaz ako postoji drugi zakonski osnov.
Poslodavac ima pravo da zatraži proveru opravdanosti bolovanja, uz poštovanje zakonskih procedura i privatnosti zaposlenog.
Prava i obaveze tokom bolovanja uređuju Zakon o radu i Zakon o zdravstvenom osiguranju. U nastavku objašnjavamo kako se određuje naknada zarade, kako se proverava opravdanost odsustva, kada je moguć otkaz i koje obaveze zaposleni ima u sistemu e-Bolovanje.
Prema članu 73. Zakona o zdravstvenom osiguranju, naknada zarade za vreme privremene sprečenosti za rad pripada osiguranicima u radnom odnosu, ako je zdravstveno stanje osiguranika, odnosno člana njegove uže porodice takvo da je osiguranik sprečen za rad iz razloga propisanih ovim zakonom, bez obzira na isplatioca naknade zarade, i to ako je privremeno sprečen za rad:
1) usled bolesti ili povrede van rada;
2) usled profesionalne bolesti ili povrede na radu;
3) zbog bolesti ili komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće;
4) zbog propisane mere obavezne izolacije kao kliconoše ili zbog pojave zaraznih bolesti u njegovoj okolini;
5) zbog nege bolesnog, odnosno povređenog člana uže porodice, pod uslovima utvrđenim ovim zakonom;
6) zbog dobrovoljnog davanja organa, ćelija i tkiva, izuzev dobrovoljnog davanja krvi;
7) u slučaju kada je određen za pratioca bolesnog osiguranog lica upućenog na lečenje ili lekarski pregled u drugo mesto, odnosno dok boravi kao pratilac u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi, u skladu sa propisom kojim se uređuje način i uslovi za ostvarivanje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja.
Dužinu privremene sprečenosti za rad utvrđuje stručno-medicinski organ Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO). Ovi organi su: izabrani lekar, koga zaposleni bira u svom Domu zdravlja i lekarske komisije u filijalama RFZO. Izabrani lekar otvara bolovanje, a komisije kasnije odlučuju o trajanju sprečenosti za rad (nakon 30 ili 60 dana bolovanja) Dakle kada nastupi jedan od gore navedenih zakonskih razloga za sprečenost za rad (bolest, povreda, bolest deteta, probemi sa trudnoćom itd) zaposleni mora da se javi svom izabranom lekaru opšte prakse, ginekologu ili pedijatru (zavisi od razloga), koji utvrđuje da je nastupila sprečenost za rad. Dom zdravlja u kojem lekar radi lekar prosleđuje poslodavcu potvrdu o nastupanju bolovanja kroz sistem e-bolovanje. Pravo na naknadu zarade osnovno je pravo vezano za bolovanje.
Zaposleni ima pravo na naknadu zarade za vreme odsustvovanja sa rada zbog privremene sprečenosti za rad, i to :
Ukoliko poslodavac posumnja u opravdanost razloga za odsustvovanje sa rada, on prema članu 103. stav 5. Zakona o radu može da podnese zahtev nadležnom zdravstvenom organu radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti zaposlenog. Dalje se u članu 179. Zakona o radu definiše da poslodavac može da otkaže ugovor o radu zaposlenom koji ne poštuje radnu disciplinu između ostalog i ako zloupotrebi pravo na odsustvo zbog privremene sprečenosti za rad. Istim članom zakona je propisano da poslodavac može zaposlenog da uputi na odgovarajuću analizu u ovlašćenu zdravstvenu ustanovu koju odredi poslodavac, o svom trošku, radi utvrđivanja okolnost izloupotrebe prava na odsustvo zbog privremene sprečenosti za rad ili da utvrdi postojanje navedenih okolnosti na drugi način u skladu sa opštim aktom. Šta ovo konkretno znači?
Kada je odredio da poslodavac može zaposlenog da uputi na odgovarajuću analizu u ovlašćenu zdravstvenu ustanovu koju sam odredi, o svom trošku, radi utvrđivanja okolnosti zloupotrebe prava na odsustvo zbog privremene sprečenosti za rad, zakon nije precizirao koja je to ovlašćena zdravstvena ustanova. Imajući u vidu da Zakon o zdravstvenoj zaštiti određuje da Zavod za medicinu rada vrši ocenu radne sposobnosti, nesumnjivo se ova ustanova može smatrati nadležnom da proceni da li je na bilo koji način došlo do zloupotrebe prava na odsustvo zbog privremene sprečenost za rad. To međutim ne isključuje mogućnost angažovanja i druge ovlašćene zdravstvene ustanove. Odbijanje zaposlenog da se odazove na poziv poslodavca da izvrši analizu smatra se nepoštovanjem radne discipline, zbog čega takođe može da usledi otkaz ugovora o radu.
Pored navedenih odredbi Zakona o radu, opcije kontrole bolovanja poslodavcu nudi i Zakon o zdravstvenom osiguranju, koji propisuje mogućnost provere ocena stručno-medicinskih organa nižeg stepena, ocenama organa višeg stepena.Po tom zakonu, ukoliko poslodavac posumnja u opravdanost razloga za odsustvovanje sa rada može da podnese zahtev nadležnom zdravstvenom organu radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti zaposlenog. Primera radi, ako sumnja u bolovanje koje je utvrdio izabrani lekar, može da se obrati lekarskoj komisiji RFZO rad ispitivanja opravdanosti bolovanja.
Posebno skrećemo pažnju da kada zakon kaže da poslodavac može opštim aktom da odredi način na koji će se uvtrđivati postojanje okolnosti zloupotrebe prava na odsustvo zbog privremene sprečenosti za rad, Vrhovni kasacioni sud je u Presudi od 30.11.2017. godine, u predmetu Rev2 842/2017, zaključio da je kontrola zaposlenog van mesta rada izuzetak koji se mora usko tumačiti.
Imajući u vidu izloženo, a naročito načelo o zaštiti dostojanstva zaposlenog na radu, poslodavac van zakonom utvrđenih normi ne može proširivati svoja ovlašćenja radi vršenja kontrole rada zaposlenog, a posebno ne može da kontroliše njegovo kretanje van radnog vremena. U tom smislu je pravno nedopušteno da poslodavac vrši kontrolu kretanja zaposlenog van radnog vreemena.
Zaposleni može dobiti otkaz dok je na bolovanju. Prema članu 183. Zakona o radu, samo bolovanje ne sme biti razlog za otkaz, ali ono ne štiti zaposlenog od prestanka radnog odnosa ako je tokom trajanja sprečenosti za rad nastupio neki drugi zakonski osnov za prestanak radnog odnosa.
U navedenom smislu, poslodavac može doneti rešenje o otkazu i dok je radnik na privremenoj sprečenosti za rad u sledećim situacijama:
Posebno skrećemo pažnju da ako ugovor o radu istekne dok traje bolovanje, zaposlenom ne mora da se produži radni odnos, osim ako se radi o bolovanju zbog održavanja trudnoće. Tada poslodavac po sili zakona mora da produži trajanje radnog odnosa najmanje dok ne istekne porodiljsko odsistvo. Zakon naime predviđa posebnu zaštitu od otkaza za vreme trudnoće, porodilјskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta. Ova zaštita se proširuje i na taj način da se zaposlenom rok za koji je ugovorom zasnovao radni odnos na određeno vreme, produžava se do isteka korišćenja prava na odsustvo.
Takođe, rešenje o otkazu ugovora o radu biće ništavo ako je na dan donošenja rešenja o otkazu ugovora o radu poslodavcu bilo poznato postojanje okolnosti trudnoće ili porodiljskog odsustva, pa čak i ako mu te okolnosti nisu bile poznate, ali zaposleni u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa obavesti poslodavca o postojanju okolnosti (dostavi odgovarajuću potvrdu ovlašćenog lekara ili drugog nadležnog organa).
Diplomirao na Pravnom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu. Ima dugogodišnje radno iskustvo u oblasti radnog prava i socijalnog osiguranja. Svakodnevni kontakt sa građanima koji su u potrazi za poslom ili menjaju radno mesto pružio mu je uvid u probleme sa kojima se uglavnom susreću. Siguran je da njegovo lično profesionalno iskustvo može da pomogne u pronalaženju odgovora na pitanja koja kandidati na sajtu najčešće postavljaju