Poslovi.infostud.com koristi kolačiće kako bi vam pružao najbolje korisničko iskustvo. Nastavkom korišćenja sajta smatraćemo da ste saglasni sa korišćenjem kolačića. Saznajte više.

Ko su SEZONSKI RADNICI po novom zakonu i koliko će moći da rade?


Sezonski radnici “sa papirom” trenutno u Srbiji mogu da budu samo oni koji rade za poslodavce u oblasti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Kada zaživi novi zakon, o čijem je nacrtu nedavno završena javna rasprava, oblasti u kojima je i zvanično moguć sezonski rad - biće mnogo više.

Tokom javne rasprave glavne zamerke poznavalaca radnog prava bile su da novi zakon ne sadrži mehanizme suzbijanja rada na crno i da nije u korist zaposlenih već – poslodavaca.

Nadležno Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, objavilo je u oktobru izveštaj o sprovedenoj javnog raspravi i navelo koje su sve primedbe stručne javnosti, ali i zainteresovanih građana, udruženja - usvojene, pa će se naći u konačnom nacrtu novog zakona koji ide pred Vladu Srbije.

Šta je sad, a šta se planira

Rad sezonskih radnika u Srbiji regulisan je Zakonom o pojednostavljenom radnom angažovanju na sezonskim poslovima u određenim delatnostima. Trenutno, poslodavci sezonskim radnicima mogu da budu samo oni koji posluju u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Po novom nacrtu zakona (koji se zove Nacrt zakona o radnom angažovanju zbog povećanog obima posla u određenim delatnostima) broj delatnosti u kojima će moći da se angažuju sezonski radnici se značajno povećava. Tako će poslodavac moći da angažuje radnike usled povećanog obima posla iz šest grupa delatnosti.

Prva je sektor poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Broj mogućih poslava u okviru ove grupe je veliki - od sadnje, setve, žetve, zaštite bilja, preko upravljanja mašinama, striže, nege i ispaše stoke, pa do branja raznih vrsta voća, seče stabala, pakovanja i slično.

Druga grupa se odnosi na građevinarstvo, kao i fizičke pomoćne poslove na građevini.

Slede u trećoj grupi poslovi u sektoru usluga smeštaja i ishrane - poslovi u ugostiteljstvu, i to: šanker, barmen, konobar, kuvar, sobar, perač sudova, dostavljač hrane, animator, hostesa.

Četvrta grupa jesu poslovi u turizmu i to: turistički vodič, turistički pratilac, hostesa.

U petoj grupi su poslovi pomoći u kući za potrebe fizičkih lica, i to: čuvanje dece, čuvanje starijih lica i čišćenje, dok su u šestoj grupi poslovi čišćenja za potrebe stambenih zgrada.

Nacrt novog zakona predviđa da sezonski radnici mogu da rade samo 15 dana u mesecu, maksimalno 90 dana godišnje. Ako poslodavac svom zaposlenom po osnovu ugovora o radu da otkaz, u naredna tri meseca neće moći da ga angažuje kao “sezonca”.

Zakonom su predviđene i takozvane kvote, kojima se propisuje broj sezonskih radnika koje neki poslodavac može da ima u odnosu na broj zaposlenih.

Upravo je u ovom domenu došlo do promena tokom javne rasprave.

- U članu 7. nacrta zakona vrši se korekcija i prilagođavanje kvota - ograničenja, tako da poslodavac u skladu sa ovim zakonom, može istovremeno da angažuje najviše do deset lica i dodatno 10 odsto od ukupnog broja zaposlenih na neodređeno vreme. Sugestija za proširenje kvota na sve poslodavce, a ne samo poslodavce sa 50 i više zaposlenih došla je od strane Saveza Samostalnih Sindikata Srbije, ukazalo je Ministarstvo za rad u objavljenom izveštaju po obavljenoj javnoj raspravi.

Ministarstvo za rad usvojilo je, između ostalih, i primedbu NALED-a, pa se u članu zakona kojim se reguliše isplata zarada dodaje da ona mora biti isplaćena do 5. u mesecu za prethodni mesec.

- Time se poslodavac obavezuje da u kratkom i primerenom roku isplati novčanu naknadu radno angažovanom licu, ukazuje ministarstvo.

Konačno, izmenjeno je i samo ime zakona.

- Umesto „radnog angažovanja zbog povećanog obima posla“, stajaće „radnog angažovanja na sezonskim i drugim povremenim poslovima u određenim delatnostima“, što je adekvatniji naziv jer se pretežno radi o poslovima povremenog karaktera, bilo da je u pitanju povećanje obima određenih poslova ili da se radi o poslovima koji se povremeno obavljaju tokom sezone, ističe ministarstvo napominjući da je ova sugestija prihvaćena na predlog Saveza Samostalnih sindikata Srbije i Saveza Samostalnih sidikata Beograda, koji su ukazivali da “povećan obim posla“ nije dovoljno jasno definisan.

Oko čega nije postignuta saglasnost tokom javne rasprave?

Na žalost, nisu prihvaćeni predlozi da se u ovaj zakon uvrste prava sezonskih radnika na godišnji odmor, kolektivno pregovaranje, sindikalno organizovanje, uvećana naknada za prekovremeni rad i rad noću i druga.

- Ova prava Zakonom o radu nisu propisana ni za ostale ugovore van radnog odnosa, obrazložilo je Ministarstvo za rad.

Nisu sužene delatnosti u kojima mogu da se angažuju sezonski radnici,kao što je to tražio Savez samostalnih sindikata Srbije - predlog nije prihvatilo ministarstvo, a ni Unija poslodavaca Srbije.

Takođe, nije prošao predlog da se rok za odjavu radnika poveća na pet dana pod obrazloženjem da “može doći do zloupotreba”.

Nije prošao ni predlog sindikata da se uvećaju iznosi novčanih kazni, koji nije podržala Unija poslodavaca Srbije, kako se navodi “imajući u vidu da je visina novčanih kazni propisana spram prirode angažovanja na kraći rok”.

- Povodom primedbi iznetih u toku javne rasprave da Nacrt zakona nije usaglašen sa međunarodnim standardima, a pre svega sa konvencijama Međunarodne organizacije rada, Ministarstvo za rad će tekst Nacrta zakona dostaviti Međunarodnoj organizaciji rada radi davanja komentara na isti od strane eksperata te organizacije - zaključuje Ministarstvo za rad.

Ono što nas očekuje posle razmatranja svih primedbi i predloga je - kompromisno rešenje, kojim će se, kako ističu u Ministarstvu za rad, “u najvećoj meri izaći u susret svim navedenim zahtevima i uskladiti sa uporednim zakonodavstvom i međunarodnim standardima”.

Koja će prava imati 

Maksimalni broj dana tokom kojih ovi radnici mogu da budu angažovani od strane jednog poslodavca zavisi od vrste delatnosti - tako je taj broj dana najveći u poljoprivredi, 120 dana, dok je 90 dana po nekom drugom osnovu.

Sezonski radnici, po ovom zakonu, imaju osiguranje za slučaj povrede na radu.

Radno angažovano lice u skladu sa ovim zakonom, ostvaruje pravo na ograničeno radno vreme i pravo na odmor u toku dnevnog rada, dnevni i nedeljni odmor.

- Puno radno vreme iznosi 40 časova nedeljno, po pravilu 8 časova dnevno. Prekovremeni rad može da se uvede izuzetno, pod uslovima propisanim zakonom kojim se uređuje rad i ne može da traje duže od 8 časova nedeljno. Maksimalno dnevno radno vreme može trajati najviše 12 časova uključujući i prekovremeni rad - navodi se u nacrtu.

Nedeljni odmor traje najkraće 35 časova bez prekida, a samo izuzetno, ako se radi u više smena ili preraspodeli radnog vremena, može trajati 24 časa.

- Naknada za rad obračunava se po radnom času, bez pripadajućih poreza i doprinosa, najmanje u iznosu minimalne cene rada utvrđene u skladu sa zakonom, koja važi na dan isplate. Naknada za rad se isplaćuje na kraju radnog dana ili u drugim dogovorenim rokovima, stoji u nacrtu zakona.

Sezonski radnici imaju pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje i obavezno zdravstveno osiguranje.

Evidentiranje radnog angažovanja u skladu sa ovim zakonom sprovodi se kroz Informacioni sistem za prijavu i odjavu radno angažovanih lica kome se pristupa preko portala Poreske uprave.

Podelite na društvenim mrežama

Direktan link do vesti