Junaci u doba korona virusa: Izvolite, donećemo šta vam treba!

Autor - Natalija Sekulić | Tražim posao

mar 22

Oni misle na druge i kada život ide nekim uobičajenim i mirnim tokom, a uvek su na prvim linijama dok je teško. Njima nije problem da pruže konkretnu pomoć i pokažu solidarnost i podršku. Jednostavno, takvi ljudi. Volonteri.

U doba zaraze Korona virusom rade sa više opreza, ali i dalje sa ciljem da postignu sve što je u njihovoj moći i stignu tamo gde je neophodno. Heroji ponedeljka, utorka, srede, četvrtka, petka, subote i nedelje…   

Putem njihovih organizacija i brojnih akcija saznajemo kako zapravo izgleda humanost na terenu, naročito upućena starijima od 65 godina, kojima je zabranjen izlazak napolje.

Najviše zovu oni koji nemaju nikoga

Koordinatorka dešavanja u nesrećama Crvenog krsta Srbije Sanja Drezgić Ostojić kaže za sajt Poslovi. Infostud.com da su se u ovoj situaciji fokusirali na tri zadatka. Prvi je rad mobilnih volonterskih timova, drugi info-centar i treći informativne promotivne poruke o merama protiv Korona virusa.

– Oformili smo mobilne volonterske timove koji širom naše zemlje pomažu građanima, mahom starijima, da ovu situaciju pregrme ako je moguće što bezbolnije. Volonteri Crvenog krsta Srbije imaju sertifikat da mogu time da se bave, a primamo i nove ljude, koji takođe moraju da prođu određeni trening, uz starije i iskusnije kolege volontere. Nose maske, rukavice, a ponegde i kape i zaštitne naočare i uglavnom imaju između 18 i 30 godina – kaže Ostojić.

Na terenu to izgleda tako da, kada im se starije lice obrati za pomoć putem telefona, volonteri u radni nalog unose, pored osnovnih generalija i adrese, šta je od namirnica ili lekova potrebno da se odnese.

– Kada stignu na adresu, volonteri preuzimaju novac koji je neophodan da bi se hrana kupila, a penzioner potpisuje da je taj novac dao. Kada kupe sve što je bilo potrebno, dogovore se da se u kesi, ispred vrata ostave namirnice, kao i račun i kusur kako ne bi bilo nepotrebnog kontakta. Uglavnom nas zovu stariji ljudi koji, nažalost, nemaju nikoga, a njihovi zahtevi se u gro slučajeva odnose na to da im se donesu osnovne životne namirnice i lekovi – navodi Ostojić.

Efikasni na više frontova

Naša sagovornica ističe da je samo tokom jednog dana Crveni krst Srbije pomogao 3.624 lica širom zemlje, odnosno 1.943 domaćinstva.

– Pored mobilnih volonterskih timova, imamo i Info-centar sa dve otvorene linije od 08 do 17 časova svaki dan, na koje građani mogu da dobiju uputstva i savet kome tačno da se obrate za određenu pomoć. To nije psihološko savetovalište, ali se trudimo da se na telefone javljaju psiholozii pedagozi i kroz razgovor upućuju naše ljude na pravu adresu. Takođe, putem društvenih mreža apelujemo na ljude kroz promotine poruke, kako da se štite protiv Korona virusa, koje su mere predostrožnosti, i na taj način pokušavamo da im razjasnimo nedoumice i ohrabrimo da se čuvaju – kaže ona.

Neki čak iz Izraela pomažu

Pored Crvenog krsta Srbije, na delu imamo i osnivanje grupa na društvenim mrežama, koje su formirane sa ciljem da se ljudima olakša svakodnevnica u doba pandemije. Neki čak iz Izraela razmatraju kako da doprinesu da se ovako teška situacija u Srbiji pregura. Tako je naučnica Ana Parabucki, slušajući šta se sve dešava u zemlji, došla na ideju da iz daleka, deluje vrlo konkretno kako bi pomogla ljudima u otadžbini.

Na naše pitanje kako je došla na ideju da napravi Fejsbuk grupu Pomoć sugrađanima u karantinu – Srbija, ona skromno kaže kako ta ideja nije ‘’originalna’’, s obzirom da slične grupe već postoje u Izraelu, u kojem živi u poslednjih sedam godina.

– Ovde su mere poput karantina uvedene nekoliko nedelja pre nego u Srbiji, građani su se okupili na sličnim grupama da pomognu svojim komšijama da im period izolacija prođe što lakše. Videla sam da u Srbiji nema ničeg sličnog, i pomislila da je to dobra ideja, a nažalost i krajnje vreme, da se takva grupa formira. Ovakve grupe ne samo što mogu da povežu ljude koji žele da pomognu sa onima kojima je pomoć potrebna, već i da instruiraju kako da se to uradi na ispravan način u skladu sa preporukama srpskih nadležnih službi i kredibilnih organizacija poput SZO. Tako ćemo sprečiti širenje epidemije i zato je i naša krilatica „Da sačuvamo sve nas“ – priča nam Ana.

Kreće se od komšija u zgradi

Ona kaže da ljudi koji trenutno vode grupu mahom ne poznaju jedni druge, nego su se prosto okupili igrom slučaja, oko jedne ideje – da pomognu u ovoj situaciji.

– Tu je par mojih prijatelja, a ostalo su fenomenalni pojedinci koje ne poznajem lično, a koji su nesebično nudili pomoć, savete, ideje i prosto unapredili smisao i ja to sasvim sigurno ne bih mogla bez njih. Administratori i moderatori vode računa da je na grupi sve u skladu sa njenim pravilima, pomažu članovima ako sa nečim ne mogu da se snađu, dele informacije koje su važne – brojeve telefona opštinskih i drugih centara, saopštenja nadležnih službi, info-postere na temu pravilne zaštite od virusa. Osim toga, cilj grupe je bio da se ljudi inspirišu da zapravo ovakve akcije rade u svojim zgradama i pomognu svojim komšijama. I mnogi baš to rade, i pri tom dele slike obaveštenja na svojim zgradama i pišu kako su se organizovali. Upravo je i doneta pravilo da svi koji pomažu komšijama moraju obavezno da se jave upravnicima zgrada. Dakle, volonteri moraju da se imenuju, i to minimum dvoje po ulazu, kako bi ljudi iz zgrade znali da su u sigurnim rukama – objašnjava Parabucki.

Na ovoj grupi svi zainteresovani mogu da se informišu kako da se ponašaju kada nekom pomažu ili primaju pomoć.

– Naši članovi pišu na zidu grupe ukoliko im treba pomoć ili ako hoće da pruže pomoć – nekad je to odlazak u kupovinu, a nekad šetnja psa. Iako ne vodimo evidenciju na tu temu, ljudi koji su dobili pomoć, pisali su o tome na zidu i zahvaljivali. Lepo je videti takvu objavu, jer čini ovu situaciju podnošljivijom, unosi neku nadu. Ovih dana primećujem i da ljudi koji ostaju bez posla pišu i dobijaju savete gde ima radnih mesta, a nekad čak i ponudu. Pored toga, članovi se međusobno informišu gde ima da se nabavi alkohol, rukavice, maske i slično. Nekome treba prevoz da se vrati kući, jer je ostao zaglavljen u gradu gde je radio, pa se to reši ili ukoliko treba lek – pomažu svi da se nađe, uključujući i poznate apoteke. Takođe, počeli su i studenti da nude besplatne online časove za decu – od muzike do jezika – navodi Ana.

Niko nije tražio nadoknadu

Ona dodaje da se, u suštini, članovi grupe organizuju sami i da niko ne traži nikakvu nadoknadu za pomoć koju nudi.

Stvarno su moje kolege pravi junaci, a posebni heroji su ljudi u izolaciji koji traže pomoć jer su odabrali da budu odgovorni i ostanu kod kuće, a to nije lako. U početku su građani mnogo više tražili pomoć oko nabavke namirnica ili šetnje psa, verovatno jer nije bilo lako snaći se tih prvih dana. Poslednja dva dana vidimo da se traže druge vrste pomoći – psiholozi, online časovi, ili prosto informacija gde može nešto da se kupi. Pretpostavljam da je razlog što se organizovane volonterske grupe ubrzano formiraju. Zasad smo imali samo pozitivne povratne informacije (a računamo da bi negativne stigle još brže da ih je bilo), jer iako smo mi Fejsbuk grupa, a ne volonterska organizacija, važno nam je da budemo bezbedno i korisno mesto. Ljudi u Srbiji su se definitivno pokazali. Iako nisam iznenađena solidarnošću kojom se možemo dičiti u kriznim situacijama, uvek je lep osećaj da znate da niste sami u ova teška vremena – zaključuje Palabucki.

O autoru: Natalija Sekulić

Novinar. U nekoliko redakcija „pokrivala" ekonomske teme gotovo 15 godina. Voli izazove, dobru muziku i često igra jamb. Veruje u izreku da karakter, a ne okolnosti, čini čoveka.