Koja prava zaposleni mogu da ostvare kada dobiju dete?

Autor - Milan Predojevic | Pravnik odgovara

avg 31
Zaposlena majka i dete


Zakon o radu propisuje sledeća prava zaposlenog iz radnog odnosa: pravo na odgovarajuću zaradu, bezbednost i zdravlje na radu, zdravstvenu zaštitu, zaštitu ličnog integriteta, dostojanstvo ličnosti, prava u slučaju bolesti, smanjenja ili gubitka radne sposobnosti i starosti, materijalno obezbeđenje za vreme privremene nezaposlenosti, kao i pravo na druge oblike zaštite, u skladu sa zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu.

Osim pobrojanih prava, zakon propisuje posebnu zaštitu za zaposlene radi nege deteta, što je tema ovog teksta, naročito trudnicama i porodiljama. Posebnu zakonsku zaštitu imaju i zaposleni mlađi od 18 godina života, kao i zaposlene osobe sa invaliditetom, ali se zaštitom tih kategorija zaposlenih ne bavimo ovom prilikom.

Imajući u vidu da je strogo zabranjena diskriminacija zaposlenih i lica koja traže zaposlenje s obzirom na njihova lična svojstva (pol, nacionalna i verska pripadnost, boja kože, zdravstveno stanje, lična uverenja i drugo), Zakon o radu naročiti naglašava da se odredbe zakona, opšteg akta i ugovora o radu koje se odnose na posebnu zaštitu određenim kategorijama zaposlenih, pa tako i one o zaštiti zaposlenih za vreme porodiljskog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta, posebne nege deteta, kao i odredbe koje se odnose na posebna prava roditelja, usvojitelja, staratelja i hranitelja – ne smatraju diskriminacijom. Ovo stoga što početna pozicija navedenih kategorija zaposlenih nije ista sa ostalim zaposlenima, te bi jednako postupanje sa nejednakima samo po sebi bilo nepravedno, što iziskuje takozvanu pozitivnu diskriminaciju, odnosno preduzimanje mera kojima se žele smanjiti postojeće nejednakosti među zaposlenima. Postoji niz odredbi Zakona o radu koje za cilj imaju zaštitu roditeljstva, posebno žena u periodu trudnoće i nakon porođaja.

I Zaštita od poslova štetnih po zdravlje zaposlene dojilje

Zaposlena za vreme trudnoće i zaposlena koja doji dete ne može da radi na poslovima koji su, po nalazu nadležnog zdravstvenog organa, štetni za njeno zdravlje i zdravlje deteta, a naročito na poslovima koji zahtevaju podizanje tereta ili na kojima postoji štetno zračenje ili izloženost ekstremnim temperaturama i vibracijama. Dakle, poslodavac ne može trudnicu ni dojilju da rasporedi na posao koji je po oceni nadležne stručno-medicinske službe štetan za njeno zdravlje i/ili zdravlje njenog deteta. Pri tom zakon već precizira da se takvim poslovima smatraju poslovi koji zahtevaju podizanje tereta ili na kojima postoji štetno zračenje ili izloženost ekstremnim temperaturama i vibracijama, s tim da nadležan zdravstveni organ može da donese nalaz o štetnom dejstvu i nekog drugog radnog mesta. Poslodavac je u tom slučaju dužan da zaposlenoj obezbedi obavljanje drugih odgovarajućih poslova, a ako takvih poslova nema, da je uputi na plaćeno odsustvo.

II Zaštita od prekovremenog i noćnog rada

Zaposlena za vreme trudnoće i zaposlena koja doji dete ne može da radi prekovremeno i noću, ako bi takav rad bio štetan za njeno zdravlje i zdravlje deteta, na osnovu nalaza nadležnog zdravstvenog organa. Ovo znači da trudnica i dojilja ne mogu da rade duže od 40 časova nedeljno, koliko iznosi puno radno vreme,   niti mogu da rade u periodu od 22,00 časova do 6,00 časova narednog dana,  ako bi stručno-medicinski organ takvo angažovanje smatrao štetnim po zdravlje zaposlene trudnice i dojlje, odnosno po zdravlje deteta.

Jedan od roditelja sa detetom do tri godine života može da radi prekovremeno, odnosno noću, samo uz svoju pisanu saglasnost. Majka ili otac deteta do njegove treće godine, a ovo pravo imaju i  usvojilac, hranitelj, odnosno staratelj deteta, mogu da rade duže od 40 časova nedeljno, odnosno u periodu  od 22,00 časova do 6,00 časova narednog dana, samo uz svoju saglasnost, koja je svojeručno potpisana.

Samohrani roditelj koji ima dete do sedam godina života ili dete koje je težak invalid može da radi prekovremeno, odnosno noću, takođe samo uz svoju pisanu saglasnost. Kao što vidimo, za roditelja koji se sam stara o detetu, a isto pravo zakon garantuje i za usvojioca, hranitelja, odnosno staratelja koji se sam stara o detetu, zaštita od prekovremenog i noćnog rada je opravdano izraženija, jer je starosna granica za dete  pomerena sa tri na sedam godina, a kada se radi o detetu koje je težak invalid, nije propisana starosna granica.

III Zaštita od preraspodele radnog vremena

Po zakonu o  radu  poslodavac ima pravo da vrši preraspodelu radnog vremena, odnosno da zbog prirode posla odredi da u nekom periodu godine zaposleni u određenom obimu rade duže, a potom da u istom tom obimu jedan deo godine rade kraće. U ovom slučaju ukupno radno vreme zaposlenog u periodu od šest meseci u toku kalendarske godine u proseku ne može da bude duže od ugovorenog radnog vremena zaposlenog, a radno vreme ne može da bude duže od 60 časova nedeljno. Primera radi, u hotelu u kojem je mnogo veći obim posla tokom letnjih mesci, u periodu april-septembar poslodavac odredi da se radi 50 časova nedeljno, a u periodu oktobar-mart 30 sati nedeljno. Međutim, određene kategorije zaposlenih su posebno zaštićene od preraspodele radnog vremena, pa tako poslodavac može da izvrši preraspodelu radnog vremena zaposlenoj ženi za vreme trudnoće i zaposlenom roditelju sa detetom mlađim od tri godine života ili detetom sa težim stepenom psihofizičke ometenosti (bez obzira na godine) – samo uz pisanu saglasnost zaposlenog.

IV Pravo na produženu pauzu ili skraćenje radnog vremena

Poslodavac je dužan da zaposlenoj ženi, koja se vrati na rad pre isteka godinu dana od rođenja deteta, obezbedi pravo na jednu ili više dnevnih pauza u toku dnevnog rada u ukupnom trajanju od 90 minuta ili na skraćenje dnevnog radnog vremena u trajanju od 90 minuta, kako bi mogla da doji svoje dete, ako dnevno radno vreme zaposlene žene iznosi šest i više časova. S obzirom da porodiljsko odsustvo traje najmanje godinu dana, a da započinje između 28 i 45 dana pre termina porođaja, dete ne navrši godinu dana povratkom majke na posao. Sve dok dete ne navrši godinu dana poslodavac je porodilji dužan da obezbedi 90 minuta pauze ili 90 minuta skraćenja radnog vremena. Ovako utvrđena pauza ili skraćeno radno vreme računaju se u radno vreme, a naknada zaposlenoj po tom osnovu isplaćuje se u visini osnovne zarade, uvećane za minuli rad.

V Rad na određeno vreme i posebna zaštita trudnica

Iako smo o ovoj temi posebno pisali u tekstu koji se bavi radom na određeno vreme, zbog važnosti zakonske odredbe i ovde ponovo ističemo da za vreme trudnoće, porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta poslodavac ne može zaposlenom da otkaže ugovor o radu. U skladu sa navednim, zaposlenom koji je ugovorom zasnovao radni odnos na određeno vreme, isti se produžava do isteka korišćenja prava na odsustvo.

Takođe, rešenje o otkazu ugovora o radu ništavo je ako je na dan donošenja rešenja o otkazu ugovora o radu poslodavcu bilo poznato postojanje okolnosti trudnoće, porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta ili ako zaposleni u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa obavesti poslodavca o postojanju navedenih okolnosti i o tome dostavi odgovarajuću potvrdu ovlašćenog lekara ili drugog nadležnog organa.

VI Naknada pune zarade zaposlenih na porodiljskom

Ovo je takođe tema o kojoj smo dosta pisali, ali ističemo je među pravima koja se dobijaju rođenjem deteta. Zaposlena žena ima pravo na odsustvo sa rada zbog trudnoće i porođaja, kao i odsustvo sa rada radi nege deteta, u ukupnom trajanju od 365 dana za prva dva deteta, odnosno dve godine za treće i svako naredno dete. Zaposlena žena ima pravo da otpočne porodiljsko odsustvo na osnovu nalaza nadležnog zdravstvenog organa najranije 45 dana, a obavezno 28 dana pre vremena određenog za porođaj. Porodiljsko odsustvo traje do navršena tri meseca od dana porođaja, a otac deteta može da ga koristi u slučaju kad majka napusti dete, umre ili je iz drugih opravdanih razloga sprečena da koristi to pravo (izdržavanje kazne zatvora, teža bolest i dr.). To pravo otac deteta ima i kada majka nije u radnom odnosu. Zaposlena žena, po isteku porodiljskog odsustva, ima pravo na odsustvo sa rada radi nege deteta do isteka 365 dana od dana otpočinjanja porodiljskog odsustva (dve godine od trećeg deteta). Otac deteta može da koristi ovo pravo (dakle odsustvo nakon isteka tri meseca od porođaja) bezuslovno.

Za vreme porodiljskog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta zaposlena žena, odnosno otac deteta, ima pravo na naknadu zarade u visini od 100% od zakonskog osnova, a zakonski osnov čini prosečna zarada ostvarena u 18 meseci koji prethode prvom mesecu prestanka rada zbog trudnoće.

VII Ostale zakonske odredbe od značaja za roditeljstvo

Svakako da treba podsetiti i na pravo trudnice, za slučaj održavanja trudnoće, da joj se plaća naknada zarade u visini od 100% od prosečne zarade koju je ostvarila u poslednjih 12 meseci.

Takođe, osvrnućemo se i na bolovanja zbog nege dece. Uobičajeno je da u prvih nekoliko godina života deca često imaju zdravstvene probleme, dok njihov imunitet ne ojača. Za slučaj neophodnog odsustva sa rada radi nege deteta (bolovanje zbog nege člana porodice) roditelji imaju pravo na naknadu zarade u visini od 65% od prosečne zarade iz poslednjih 12 meseci. U slučaju da je bolest, odnosno oštećenje zdravlja deteta teško i da zahteva dugo odsustvo roditelja, na predlog lekara koji leče dete, a na osnovu ocene lekarske komisije filijale RFZO, roditelj ima pravo na naknadu zarade u visini od 100% njegove prosečne zarade.

U pogledu navedenih prava treba istaći jedan problem koji je prouzrokovan definicijom zaposlenog iz Zakona o radu. Naime, sve zakonske odredbe o zaštiti materinstva i roditeljstva se odnose na zaposlene, a u  smislu Zakona o radu zaposleni je fizičko lice koje je u radnom odnosu kod poslodavca. To praktično znači da ove odredbe o posebnoj zaštiti nemaju primenu u  pogledu žena i roditelja  koji su radno angažovani van radnog odnosa-po ugovoru o delu i po ugovoru o privremenim i povremenim poslovima. Ovo nije dobro rešenje i može podstaći određene poslodavce da zbog proširenih prava  trudnica, porodilja i roditelja u radnom odnosu izbegavaju da zaposle određene kategorije lica, odnosno pokušaju da ih angažuju kroz modalitete radnog angažovanja van radnog odnosa. Na taj način ideja zakonskog poboljšanja položaja trudnica, porodilja i roditelja u radnom odnosu može kod određenih posodavaca da proizvede kontraefekat i praktično podstakne diskriminaciju prilikom zapošljavanja, i to prema polu, bračnom i porodičnom statusu. Stoga bi bilo poželjno da se pronađe način da se pruži posebna zaštita i trudnicama, porodiljama i roditeljima koji rade van radnog odnosa, kako poslodavci ne bi više imali motiv da ih angažuju van radnog odnosa. Doduše, prilikom zasnivanja radnog odnosa poslodavac ne može od kandidata da zahteva podatke o porodičnom i bračnom statusu, niti zasnivanje radnog odnosa sme da uslovljava testom trudnoće (osim kod poslova štetnih po zdravlje žene), čime se samo delimično ublažavaju gore navedeni potencijalni negativni efekti.

Izuzetak u pogledu odsustva prava za roditelje van radnog odnosa je naknada koja se isplaćuje po osnovu rođenja i nege deteta. Zaposleni primaju naknadu zarade, ali i lica koja su imala bilo kakav vid radnog angažovanja van radnog odnosa u poslednjih 18 meseci pre rođenja deteta dobijaju tzv ostale naknade po osnovu rođenja i nege deteta i posebne nege deteta. Ove naknade, za dete rođeno 1. jula 2018. godine i kasnije, može ostvariti majka koja je u periodu od 18 meseci pre rođenja deteta ostvarivala prihode, a u momentu rođenja deteta je nezaposlena i nije ostvarila pravo na novčanu naknadu po osnovu nezaposlenosti. Takođe, isto pravo ima majka koja je u navedenom periodu ostvarila prihode: po osnovu samostalnog obavljanja delatnosti; kao nosilac porodičnog poljoprivrednog gazdinstva; po osnovu ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova; po osnovu ugovora o delu; po osnovu autorskog ugovora; po osnovu ugovora o pravima i obavezama direktora van radnog odnosa; ako je bila poljoprivredni osiguranik. Ova prava može ostvariti i žena koja je usvojitelj, hranitelj ili staratelj deteta. Pravo na ostale naknade po osnovu rođenja i nege deteta ostvaruje se u trajanju od godinu dana od dana rođenja deteta, bez obzira na red rođenja deteta.

U slučaju sumnje da im je neko garantovano pravo povređeno, sve kategorije zaposlenih na koje se odnose navedene zaštitne odredbe treba da se obrate Inspekciji za rad ili u krajnjem slučaju da podnesu tužbu nadležnom sudu. Primeni ovih zakonskih odredbi u praksi Inspekcija rada posvećuje posebnu pažnju i u ovim predmetima postupa hitno, što je neophodno, posebno imajući u vidu lošu demografsku sliku u našoj zemlji i  zvanično proklamovanu pronatalitetnu politiku.

O autoru: Milan Predojevic

Diplomirao na Pravnom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu. Ima dugogodišnje radno iskustvo u oblasti radnog prava i socijalnog osiguranja. Svakodnevni kontakt sa građanima koji su u potrazi za poslom ili menjaju radno mesto pružio mu je uvid u probleme sa kojima se uglavnom susreću. Siguran je da njegovo lično profesionalno iskustvo može da pomogne u pronalaženju odgovora na pitanja koja kandidati na sajtu najčešće postavljaju

Prijavi se i postavi komentar

(6) komentari

Jelena Stevanovic 26. 12. 2023.

Postovani, moje radno mesto je u hotelu koji je na 60km udaljenosti od mesta gde zivim. Postoji prevoz za radnike radnim danima a od pojedinih radnika trazi se da spavaju u hotelu u kojem rade i idu kuci tek nakon vise provedenih radnih dana na poslu. Imam dete koje jos uvek nije napunilo 3 godine. Da li po zakonu poslodavac moze od mene da zahteva da ostajem na poslu po nekoliko dana ili bih po zakonu imala pravo da putujem do posla svaki dan i da se vracam kuci? Unapred hvala!

    Milan Predojevic 27. 12. 2023.

    Poštovana Jelena
    Poslodavac nema pravo da od Vas zahteva da spavate u hotelu u kojem radite. Poslodavac je obavezan ili da Vam obezbedi prevoz od kuće do posla i nazad ili da Vam isplati naknadu troškova koje Vi imate pošto Vam poslodavac nije obezbedio prevoz.
    Pozdrav

Marica Trifunović 12. 10. 2023.

Postovani,

Dete ide u vrtic i bilo je bolesno pa je tata otvorio bolovanje na konto deteta, nega deteta do 3 godine, bolovanje traje od 02.10-13.10., kazu da na toliko imamo pravo, ali sada nam iz tatine firme traze povrdu za majku kako bi imali pravo na 100% naknade da vreme bolovanja radi nege deteta do 3 godine.
Da li znate o kakvoj je potvrdi rec?
Hvala unapred.

    Milan Predojevic 13. 10. 2023.

    Poštovana Marice
    Radi se o tome da je članom 79. Zakona o zdravstvenom osiguranju, koji uređuje isplatu naknade zarade na teret RFZO (što jeste slučaj od prvog dana naknade zarade zbog nege deteta do 3 godine starosti) propisano da naknada zarade zbog nege deteta pripada osiguraniku ako oba roditelja imaju utvrđen osnov osiguranja po osnovu radnog odnosa ili preduzetništva. Prema tome, da bi jedan roditelj dobijao nakandu zarade zbog nege deteta, drugi roditelj mora biti u radnom odnosu ili preduzetnik. Iz firme traže dokaz da je i majka prijavljena na socijalno osiguranje po osnovu radnog odnosa, da bi otac uopšte imao pravo na bolovanje. Inače, naknada zarade se u navedenom slučaju plaća 65%, a ne 100% od osnovice.
    Pozdrav

Petra Roksandic 06. 10. 2023.

Postovani,

Bila sam na zaposlena na ugovoru na odredjeno vreme.
Ugovor mi je istekao 30.9, medjutim ja sam 22.9 bila prinudjena da zbog operacije koje dete ceka otvorim bolovanje radi nege deteta od tri godine.
Da li zaposleni ima pravo da mi otkaze ugovor i odjavi sa socijalnog, sto je u mom slucaju to i uradio.
Ili je imao obavezu da mi produzi ugovor do mog povratka sa bolovanja.

Hvala na odgovoru

    Milan Predojevic 06. 10. 2023.

    Poštovana Petra
    S obzirom da ste potpisali ugovor o radu na određeno vreme, Vi ste se saglasili sa time da radni odnos ističe 30.septembra.
    Činjenica bolovanja zbog nege deteta ne utiče na pravnu posledicu prestanka radnog odnosa koji je ugovoren na određeno vreme.
    Prema tome, poslodavac nije bio dužan da Vam produži ugovor o radu zbog toga što ste na bolovnju.
    On je dužan da produži ugovor na određeno vreme samo ako je u pitanju zaposlena trudnica.
    Pozdrav