U kojim slučajevima imate pravo na 100% bolovanja

Autor - Milan Predojevic | Pravnik odgovara

jun 24
Bolovanje zbog povrede na poslu

Pravo na naknadu zarade za vreme privremene sprečenosti za rad regulisano je pre svega Zakonom o zdravstvenom osiguranju. Aprila meseca prošle godine u ovaj važan sistemski zakon uvedene su određene novine vezane upravo za utvrđivanje privremene sprečenosti za rad i obračun naknade zarade za vreme privremene sprečenosti za rad (takozvano bolovanje). Izmene se odnose i na isplatu bolovanja. Ovim tekstom ukazaćemo na to u kojim slučajevima se naknada zarade zbog bolovanja plaća u visini od 100% od zakonske osnovice za obračun naknade. Drugim rečima, izdvojićemo one zakonske razloge za bolovanje za koje zakon vezuje pravo na naknadu pune zarade.

U skladu sa tim možemo konstatovati da visina naknade zarade koja se obezbeđuje iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, kao i iz sredstava poslodavca, iznosi 100% od osnova za naknadu zarade ako je zdravstveno stanje osiguranika, odnosno člana njegove uže porodice takvo da je osiguranik sprečen za rad iz razloga propisanih ovim zakonom i to:

  • usled profesionalne bolesti ili povrede na radu
  • zbog bolesti ili komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće
  • zbog dobrovoljnog davanja organa, ćelija i tkiva, izuzev dobrovoljnog davanja krvi
  • zbog nege bolesnog, odnosno povređenog člana uže porodice do navršenih 18 godina života u slučaju teškog oštećenja, odnosno pogoršanja zdravstvenog stanja deteta

Bolovanje usled profesionalne bolesti ili povrede na radu


Povredom na radu, u smislu Zakona o zdravstvenom osiguranju, smatra se povreda osiguranika koja se dogodi u prostornoj, vremenskoj i uzročnoj povezanosti sa obavljanjem posla po osnovu koga je osiguran, prouzrokovana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizičkim ili hemijskim dejstvom, naglim promenama položaja tela, iznenadnim opterećenjem tela ili drugim promenama fiziološkog stanja organizma. Povredom na radu smatra se i:

  • povreda prouzrokovana na prethodno opisan način čak i ako je osiguranik zaposleni pretrpi pri obavljanju posla na koji nije raspoređen, ali koji obavlja u interesu poslodavca
  • povreda koju osiguranik pretrpi pri dolasku, odnosno povratku sa posla
  • oboljenje osiguranika koje je nastalo neposredno ili kao isključiva posledica nesrećnog slučaja ili više sile za vreme obavljanja posla po osnovu koga je osiguran ili u vezi sa njim

 Veza bolovanja i termina “radno mesto”

Kako bi se u svakom konkretnom slučaju utvrdilo da li određeni događaj ima karakter povrede na radu u smislu prostorne povezanosti sa obavljanjem posla po osnovu koga je radnik socijalno osiguran, potrebno je sagledati značenje izraza „radno mesto“ iz Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu. Ovim zakonom propisano je da je radno mesto prostor namenjen za obavljanje poslova kod poslodavca (u objektu ili na otvorenom kao i na privremenim i pokretnim gradilištima, objektima, uređajima, saobraćajnim sredstvima, i sl.) u kojem zaposleni boravi ili ima pristup u toku rada i koji je pod neposrednom ili posrednom kontrolom poslodavca.

Imajući u vidu navedene zakonske odredbe može se zaključiti da se pod povredom na radu smatra povreda koja se dogodila na radnom mestu, odnosno u prostoru u kojem zaposleni boravi ili ima pristup u toku rada, i to ne samo u momentu i procesu obavljanja rada, već i prilikom obavljanja svih drugih aktivnosti u cilju izvršavanja poslova iz ugovora o radu ili obavljanja rada po bilo kom osnovu kod poslodavca, a koje je pod neposrednom ili posrednom kontrolom poslodavca (svim radnim  i pomoćnim prostorijama i svim objektima koje kontroliše poslodavac). Ovde govorimo o uzročnoj povezanosti, pa tako i kad se povreda dogodi tokom dnevnog odmora, to jest pauze tokom radnog dana, na radnom mestu, odnosno u prostoru u kom zaposleni boravi ili ima pristup tokom rada, a radi se o prostoru koji je pod kontrolom poslodavca, čak i takva povreda za vreme pauze ima karakter povrede na radu.

Ukoliko se pak povreda dogodi tokom korišćenja prava na pauzu, to jest dnevni odmor, ali u prostoru koji je van kontrole polodavca, takva povreda nema karakter povrede na radu u smislu Zakona o zdravstvenom oiguranju.

Poslodavac je dužan da odmah, a najkasnije u roku od 24 časa od nastanka, usmeno i u pismenoj formi prijavi nadležnoj inspekciji rada i policiji svaku smrtnu, kolektivnu ili tešku povredu na radu i povredu na radu zbog koje zaposleni nije sposoban za rad više od tri uzastopna radna dana.

Šta se podrazumeva pod profesionalnim oboljenjem

Pod profesionalnim oboljenjem u smislu citiranog zakona podrazumeva se oboljenje nastalo usled duže izloženosti štetnostima nastalim na radnom mestu.

Poslodavac je dužan da, najkasnije u roku od tri uzastopna radna dana od dana saznanja, prijavi nadležnoj inspekciji rada profesionalno oboljenje.

Izveštaj o povredi na radu i profesionalnom oboljenju koji se dogode na radnom mestu, poslodavac je dužan da dostavi zaposlenom koji je pretrpeo povredu, odnosno kod koga je utvrđeno profesionalno oboljenje i organizacijama nadležnim za zdravstveno i penzijsko i invalidsko osiguranje. Sadržaj i način izdavanja obrasca izveštaja propisuje ministar nadležan za rad posebnim pravilnikom.

Na osnovu izveštaja o povredi na radu ili profesionalnom oboljenju, koji poslodavac dostavlja nadležnoj  filijali Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO),  prvostepena lekarska komisija te filijale daje ocenu da je utvrđena povreda na radu ili profesionalno oboljenje. Dužinu privremene sprečenosti za rad (bolovanja) ocenjuje stručno-medicinski organ RFZO, odnosno matične filijale i to za prvih 60 dana bolovanja izabrani lekar, a na njegovu ocenu moguće je uložiti prigovor prvostepenoj lekarkoj komisiji matične filijale RFZO. Za period nakon 60 dana sprečenosti za rad nadležna je prvostepena lekarska komisija matične filijale RFZO, a na njenu ocenu prigovor se može uložiti drugostepenoj lekarskoj komisiji.

Celokupan iznos bolovanja zbog povrede na radu ide na teret poslodavca

Bolovanje koje je prouzrokovano povredom na radu ili profesionalnom bolešću zaposlenog zakonski je izuzetak od pravila da se naknada zarade samo za prvih 30 dana isplaćuje na teret poslodavca, a od 31. dana na teret Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, jer se sve vreme trajanja radnog odnosa bolovanja zbog povrede na radu zaposlenog isplaćuje iz sredstava poslodavca. Prema tome, naknadu zarade u slučaju privremene sprečenosti za rad (bolovanja) zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti kod zaposlenih lica, obezbeđuje poslodavac iz svojih sredstava za vreme trajanja radnog odnosa zaposlenog osiguranika, od prvog dana privremene sprečenosti za rad, za sve vreme trajanja privremene sprečenosti za rad osiguranika.

Upravo ova činjenica može da utiče na poslodavca da izbegne obavezu prijave povrede na radu. Za slučaj da se to desi, neophodno je što pre obratiti se nadležnoj inspekciji za rad koja će izlaskom na lice mesta utvrditi da li je poslodavac izbegao tu važnu zakonsku obavezu, u kojem slučaju će ga obavezati da prijavu podnese. Zaposleni mora da vodi računa o navedenom jer ukoliko se poveda na radu ne prijavi na zakonom uređen način, nema ni isplate bolovanja u punom iznosu. Ovo je važno i zbog činjenice da za zaposlenog kome je prestao radni odnos u toku korišćenja prava na naknadu zarade zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti, isplatu naknade zarade obezbeđuje matična filijala, odnosno Republički fond za zdravstveno osiguranje, od dana prestanka radnog odnosa osiguranika.

Ovo je izuzetak od pravila da pravo na naknadu zarade kod sprečenosti za rad postoji samo za vreme trajanja radnog odnosa za koje bi osiguranik primao zaradu, u skladu sa propisima o radu, odnosno za vreme za koje bi obavljao delatnost kao preduzetnik da nije nastupila privremena sprečenost za rad.

Za osiguranika preduzetnika, naknadu zarade zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti obezbeđuje Republički fond za zdravstveno osiguranje od 31. dana sprečenosti za rad i za sve vreme trajanja privremene sprečenosti za rad osiguranika zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti.

Održavanje trudnoće-trudničko bolovanje


Trudničko bolovanje je pravo koje ima zaposlena žena, tj.žena u radnom odnosu kod poslodavca po ugovoru o radu, kao i preduzetnica, ako ginekolog ustanovi da je zaposlenoj potrebno mirovanje zbog rizične trudnoće, opasnosti od pobačaja, težih oboljenja. Prvih 60 dana bolovanja zaposlenoj će utvrditi njen izabrani ginekolog, koji izdaje potvrdu o privremenoj sprečenosti za rad koja se dostavlja poslodavcu.

Za period preko 60 dana neophodno je da ginekolog uputi zaposlenu na lekarsku komisiju (sa mišljenjem zbog čega bi trebalo da se odobri dalje bolovanje.). Na osnovu lekarskih nalaza, komisija će odlučiti o tome da li je potrebno dalje produženje bolovanja i dati konačnu ocenu. Po potrebi trudničko može da se produži sve do porođaja, i tada se na trudničko nadovezuje porodiljsko odsustvo.

Naknadu zarade za slučajeve privremene sprečenosti za rad zbog održavanja trudnoće za prvih 30 dana sprečenosti za rad obezbeđuje poslodavac iz svojih sredstava, a od 31. dana naknadu zarade obezbeđuje Republički fond za zdravstveno osiguranje.

Bolovanje zbog održavanja trudnoće

Bolovanje zbog dobrovoljnog davanja organa, ćelija i tkiva

U slučaju dobrovoljnog davanja organa, ćelija i tkiva, izuzev dobrovoljnog davanja krvi, naknada zarade obezbeđuje se osiguraniku iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja od prvog dana sprečenosti za rad. Dakle naknada zarade ide sve vreme na teret RFZO, dok traje radni odnos. Poslodavac ovo bolovanje ne plaća ni prvih 30 dana. Prvih 60 dana spečenost za rad utvrđuje izabrani lekar, a ako je potrebno i nakon toga, ocena dužine bolovanja je u nadležnost lekarske komsije RFZO.

 Bolovanje zbog nege teško obolelog deteta

Novina u zakonu koja je uvedena izmenama u aprilu 2019. godine je dužina trajanja nege člana porodice-deteta koje je teško obolelo i visina naknade zarade za vreme trajanja nege člana porodice u navedenom slučaju.

Tako umesto najduže 4 meseca,  privremena sprečenost za rad zbog nege člana porodice može da traje do izlečenja deteta, a najduže do njegove 18 godine. Osiguraniku pripada naknada zarade zbog nege obolelog, odnosno povređenog člana uže porodice mlađeg od sedam godina života ili člana uže porodice starijeg od sedam godina života koji je teško telesno ili duševno ometen u razvoju, u svakom pojedinačnom slučaju bolesti, odnosno povrede, najduže do 15 dana, a ako je oboleli, odnosno povređeni član uže porodice stariji od sedam godina života, a nije teško telesno ili duševno ometen u razvoju, najduže do sedam dana (ovaj period ceni izabrani lekar).

Izuzetno od navedenog, kada postoje opravdani razlozi koji se odnose na zdravstveno stanje člana uže porodice, prvostepena lekarska komisija može produžiti trajanje privremene sprečenosti za rad zbog nege člana uže porodice, najduže do 30 dana za negu deteta mlađeg od sedam godina života ili člana uže porodice starijeg od sedam godina života koji je teško telesno ili duševno ometen u razvoju, odnosno do 14 dana za negu člana uže porodice koji je stariji od sedam godina života, a nije teško telesno ili duševno ometen u razvoju.

Veoma važna novina sastoji se u tome da u slučaju teškog oštećenja zdravstvenog stanja deteta do navršenih 18 godina života zbog teškog oštećenja moždanih struktura, maligne bolesti, ili drugog teškog pogoršanja zdravstvenog stanja deteta, drugostepena lekarska komisija Republičkog fonda može, na predlog zdravstvene ustanove koja obavlja zdravstvenu delatnost na tercijarnom nivou zdravstvene zaštite u kojoj se dete leči, a po uputu izabranog lekara, produžiti pravo na naknadu zarade zbog nege člana uže porodice.

Produženje prava na naknadu zarade ocenjuje drugostepena lekarska komisija Republičkog fonda na svakih šest meseci, za svaki pojedinačni slučaj, u zavisnosti od zdravstvenog stanja deteta, kao i neophodnog daljeg lečenja deteta, odnosno rehabilitacije ako je potrebna. Ovakvo bolovanje može da traje sve dok dete ne navrši 18 godina života.

Visina naknade zarade za vreme trajanja privremene sprečenosti za rad zbog nege člana porodice-deteta kod kojeg je zdravstveno stanje teško pogoršano (dakle samo bolovanja po oceni drugostepene lekarske komisije) iznosi 100% od osnovice za obračun naknade zarade, umesto dotadašnjih 65%.

Naknada zarade obezbeđuje se osiguraniku iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja od prvog dana sprečenosti za rad osiguraniku majci, odnosno ocu, usvojitelju ili drugom osiguraniku koji se stara o detetu, za vreme privremene sprečenosti za rad zbog nege bolesnog deteta mlađeg od tri godine.

Utvrđivanje osnovice za obračun naknade zarade i isplata


Zakonom je propisano je da se naknada zarade ostvaruje na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja na osnovu zahteva obveznika doprinosa (poslodavca) koji se podnosi nadležnoj filijali RFZO u kojem treba da bude navedeno da li se zahtev odnosi na isplatu naknade zarade ili refundaciju naknade koju je poslodavac već isplatio iz svojih sredstava. Kada filijala RFZO vrši prenos sredstava za naknadu zarade na poseban račun poslodavca radi isplate zaposlenom osiguraniku rok je 30 dana od dana podnošenja zahteva, a kada filijala RFZO vrši refundaciju isplaćenih sredstava za naknadu zarade poslodavcu rok je 15 dana od dana predaje zahteva filijali RFZO.


Period iz koga se uzima zarada kao osnov za obračun naknade zarade obuhvata 12 meseci, odnosno osnov za naknadu zarade koja se isplaćuje iz sredstava poslodavca i iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja za zaposlena lica čini prosečna zarada koju je osiguranik ostvario u prethodnih 12 meseci pre meseca u kojem je nastupila privremena sprečenost za rad.

U obzir se uzima osnovna zarada, deo zarade za radni učinak i uvećana zarada. Ukoliko osiguranik nije ostvario zaradu u svih 12 meseci koji prethode mesecu u kojem je otvorio bolovanje, osnov za naknadu zarade čini prosečan iznos zarade za mesece u kojima je radio, a za mesece u kojima nije ostvario zaradu uzima se zagarantovana minimalna zarada.

Kako se izračunava naknada zarade za vreme bolovanja

Osnov za naknadu zarade kod preduzetnika čini prosečna mesečna osnovica na koju je plaćen doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje u 12 meseci koji prethode mesecu u kojem je nastupilo bolovanje, a ako je bio osiguran kraće od 12 meseci po osnovu obavljanja samostalne delatnosti osnov za naknadu zarade čini osnovica na koju je plaćen doprinos prema vremenu za koje je bio osiguran; samo ako uopšte nije obavljao delatnost u prethodnih 12 meseci osnov za naknadu zarade čini najniža mesečna osnovica za plaćanje doprinosa.


Usklađivanje naknade zarade se vrši kada osiguranik prima naknadu zarade iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja duže od dva kalendarska meseca. Tako se sada osnov za naknadu zarade usklađuje sa kretanjem prosečne mesečne zarade po zaposlenom na teritoriji Republike Srbije prema poslednjem objavljenom podatku Republičkog zavoda za statistiku. Do sada se usklađivanje radilo sa kretanjem prosečne zarade kod poslodavca.

O autoru: Milan Predojevic

Diplomirao na Pravnom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu. Ima dugogodišnje radno iskustvo u oblasti radnog prava i socijalnog osiguranja. Svakodnevni kontakt sa građanima koji su u potrazi za poslom ili menjaju radno mesto pružio mu je uvid u probleme sa kojima se uglavnom susreću. Siguran je da njegovo lično profesionalno iskustvo može da pomogne u pronalaženju odgovora na pitanja koja kandidati na sajtu najčešće postavljaju

Prijavi se i postavi komentar

(44) komentari

Sladjana Nikolic 28. 02. 2024.

Da li je naknada za bolovanje radi nege deteta od 4 godine 65 ili 100% zarade? I da li taj iznos moze biti manji od zakonom utvrdjene minimalne zarade?

    Milan Predojevic 29. 02. 2024.

    Poštovana Slađana
    Naknada zarade za vreme bolovanja radi nege deteta od 4 godine je 65% prosečne zarade ostvarene u poslednjih 12 meseci. Taj iznos ne može biti manji od zakonom utvrdjene minimalne zarade.
    Pozdrav

Korisnik eb00351bbf 31. 07. 2023.

Da li poslodavac moze da mi ne odobri godisnji odmor. Od proslog odmora mi je ostalo 2 dana koji su „propali“. A sad imam pravo na novi godisnji odmor od 10 dana?

    Milan Predojevic 31. 07. 2023.

    Poštovani
    Poslodavac ne može da ne odobri godišnji odmor, ali može da odluči o tačnom terminu korišćenja. Tačnije, on mora da osigura da odmor koritite u zakonskim rokovima, ali u okviru tih rokova poslodavca odlučuje kada se odmor koristi. Međutim, ako ne obezbedi godišnji odmor u zakonskom roku, p aisti propadne, on je za to odgovoran. Prema tome, on nije smeo da dozvoli da neki dani propadnu i to je odgovornost poslodavca. Mišljenja sam da bi, u nekom postupku po tužbi, bio dužan da plati zbog toga naknadu štete.
    Pozdrav

Kristijan Frank 29. 03. 2023.

Postovani, da li se Stafilokoke(kliconostvo) smatra kao 100% bolovanje ili ne?

    Milan Predojevic 29. 03. 2023.

    Poštovani Kristijane
    Zakonsko pravo na isplatu bolovanja u visini 100% od zakonske osnovice imate kod sledećih bolovanja:
    -usled profesionalne bolesti ili povrede na radu
    -zbog bolesti ili komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće
    -zbog dobrovoljnog davanja organa, ćelija i tkiva, izuzev dobrovoljnog davanja krvi
    -zbog nege bolesnog, odnosno povređenog člana uže porodice do navršenih 18 godina života u slučaju teškog oštećenja, odnosno pogoršanja zdravstvenog stanja deteta
    Osim navedenih slučajeva, opštim aktom poslodavca može da se odredi da se bolovanje plaća 100% i kod nekih drugih slučajeva bolovanja, ali to nije zakonski obavezno.
    Shodno navedenom, za bolovanje koje ste naveli u Vašem pitanju, zakon ne predviđa isplatu naknade zarade u visini 100% od zakonske osnovice
    Pozdrav

Korisnik 8fca5132eb 02. 03. 2023.

Poštovani, imam pitanje. Osoba koja je operisala karpalne kanale šake, a pritom je stalni radnik u auto-industrijskoj firmi „Lear Corporation“ proteklih 5 godina, da li ima pravo na 100% – tno bolovanje? Da li se ta vrsta povrede kategorizuje kao profesionalna deformacija / povreda nastala kao posledica rada?

    Milan Predojevic 06. 03. 2023.

    Poštovani
    Ovo je medicinsko pitanje i ne bih se upuštao u bilo kakve odgovore na takvo pitanje. Mpogu samo da kažem a je povreda na radu, u smislu Zakona o zdravstvenom osiguranju, svaka povreda, oboljenje ili smrt nastala kao posledica nesreće na poslu, odnosno kao posledica svakog neočekivanog ili neplaniranog događaja, uključujući i akt nasilja koji je nastao usled rada ili je povezan sa radom i koji je doveo do povrede, oboljenja ili smrti osiguranika koja je nastupila odmah ili u periodu od 12 meseci od dana nastanka povrede na radu.
    Pod profesionalnim oboljenjem u smislu ovog zakona podrazumeva se oboljenje nastalo usled duže izloženosti štetnostima nastalim na radnom mestu.
    Da li se u konkretnom slučaju radi o povredi na radu ili profesionalnom oboljenju, pitanje je za lekare stručnjake iz oblasti medicine rada. Lekar koji Vas leči može da Vas u navedenom smislu uputi na medicinu rada, kako biste saznali da li eventualno postoji osnova za utvrđivanje povrede na radu ili profesionalnog oboljenja. Ako ima, pojasniće Vam proceduru za postupak utvrđivanja.
    Pozdrav

Tijana Mitrovic Copic 15. 11. 2022.

Postovanje,zanima me da li oboleli od karcinoma koji su na bolovanju primaju naknadu 65% ili 100%?Hvala

    Milan Predojevic 15. 11. 2022.

    Poštovana Tijana
    Zaposleni koji je na bolovanju zbog bolesti ili povrede van rada, kakav je slučaj i sa zaposlenim koji boluje od karcinoma, nažalost prima naknadu zarade u visini od 65% od zakonskog osnova. Moguće je kolektivnim ugovorom ili drugim opštim aktom kod poslodavca predvideti veći iznos, ali nema zakonske obaveze u tom pogledu.
    Pozdrav

Korisnik 553b31d6ce 03. 11. 2022.

Postovanje . Da li mi mozete reci , kad otvorim na dete bolovanje ( 5 god ) oboljenje-boginje, da li majka ( zdravstveni radnik ,) dobija 65% ili 100%? Hvala unapred

    Milan Predojevic 05. 11. 2022.

    Poštovani
    Prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju, naknada zarade za veme privremene sprečenosti za rad zbog nege bolesnog člana porodice plaća se u visini od 65% od zakonskog osnova za naknadu zarade. Ni kolektivni ugovor za zaposlene u zdravstvu ne predviđa viši iznos.
    Pozdrav

Korisnik 5eb30bde8f 25. 08. 2022.

Postovani, Bila Sam na bolovanju zbog pratnje deteta od 12 godina na bolnicko lecenje I rehabilitaciju.Bolovanje je trajalo 15 dana.Kako se to placa da li 65 posto ili 100 posto.Radim u drzavnoj firmi.Hvala , pozdrav

    Milan Predojevic 27. 08. 2022.

    Poštovana
    Naknada zarade za vreme privremene sprečenosti za rad zaposlenom licu plaća se u visini od 65% od zakonske osnovice ako je privremeno sprečen za rad zbog toga što je određen za pratioca bolesnog osiguranog lica upućenog na lečenje, dok boravi kao pratilac u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi.
    Pozdrav

Korisnik 4d6b286aa1 25. 06. 2022.

Na bolovanju sam 01.02.2022.u stalnom radnom odnosu u fabrici Yazaki u Šapcu, obolela od karcinoma dojke, primila deo hemoterapija ostatak lečenja tek sledi, još terapija u Beogradu i verovatno operacija, pitanje za vas, da li je moguće da će mi zdravstveno predložiti da idem u invaldsku penziju od 16000 dinara pre konačnog lečenja ili prekinuti bolovanje posle 6 meseci bez obzira na dijagnozu i tok lečenja? Hvala unapred!

    Milan Predojevic 26. 06. 2022.

    Pištovana
    Zakonom o zdravstvenom osiguranju propisano je da se osiguranik koji je na bolovanju 6 i duže meseci neprekidno, mora poslati na invalidsku komisiju. Dakle, da bi Vam se nastavila isplata naknade zarade kod RFZO, morate doneti dokaz o tome da ste podneli zahtev za invalidsku penziju. Ne mora da znači da će invalidska komisija da odluči da je nastupila invalidnost, ali zahtev moraze podneti. Praksa je da dok traje lečenje nema odluke o invalidnosti. ali odluku o tome će doneti sama invalidska komisija RFPiO.
    Pozdrav

Vladislava Miskov 29. 03. 2022.

Postovani,

ukoliko otvorim trudnicko bolovanje na 30 dana i posle toga se vratim na radno mesto,da li ce mi se porodiljsko bolovanje racunati unazad 18 meseci od dana otvaranja trudnickog bolovanja ili od dana porodiljskog?
Da li ce tih 30 dana odrzavanja trudnoce uticati na obracun zarade na porodiljskom odsustvu i u kojoj meri ?

Pozdrav

    Milan Predojevic 30. 03. 2022.

    Poštovana Vladislava
    Ukoliko koristite trudničko bolovanje, zakon na sledeći način uređuje izračunavanje osnovice za naknadu zarade za vreme porodiljskog odsustva: osnovica naknade zarade, odnosno naknade plate za vreme porodiljskog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta, za zaposlena lica, utvrđuje se na osnovu zbira mesečnih osnovica na koji su plaćeni doprinosi na primanja koja imaju karakter zarade, za poslednjih 18 meseci koji prethode prvom mesecu otpočinjanja odsustva zbog komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće. Dakle reč je o 18 meseci koji prethode prvom mesecu trudničkog bolovanja. Prema tome, ukoliko Vi imate 30 dana trudničkog bolovanja, pa se vratite na rad, osnovicu za naknadu zarade tokom porodiljskog odsustva odrediće zbir mesečnih osnovica (odnosno zarada) koji prethode trudničkom bolovanju koje je trajalo 30 dana, jer je to bolovanje onaj „prvi mesec otpočinjanja odsustva zbog komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće“ predviđen zakonom.
    Pozdrav

Jelena Milošev 09. 02. 2022.

Poštovani, od 29. decembra sam na bolovanju usled stresa na poslu. Doktor opšte prakse me poslao neuropsihijatru, koji mi je automatski dao bolovanje mesec dana, zbog nagomilanih stresnih reakcija i mobinga na radnom mestu. U subotu (12.2.) imam kontrolu kod neurospihijatra.

Zanima me koji je najduži period koji se može dobiti u vidu bolovanja a bez komisije? I u tom slučaju, koliko se odbija od plate, 65% ili 75%?

Hvala najlepše unapred na odgovoru. Jelena

    Milan Predojevic 11. 02. 2022.

    Poštovana
    Najduži period koji se može dobiti u vidu bolovanja, a bez komisije je 60 dana. Zakonom je propisano da izabrani lekar ocenjuje privremenu sprečenost za rad za prvih 60 dana, a nakon toga je obavezan da Vas uputi na lekarsku komisiju RFZO , ako smatra da je potrebno produžiti bolovanje.
    Naknada zarade zbog bolesti ili povrede van rada je 65% od zakonske osnovice, koju čini prosečna zarada iz poslednjih 12 meseci koji prethode mesecu započinjanja bolovanja.
    Jedna napomena: neuropsihijatar ne može da otvori bolovanje u formalnom smislu. On treba da predloži otvaranje bolovanja, a Vi se potom sa njegovom preporukom ponovo javljate Vašem izabranom lekaru, koji specijalistički nalaz evidentira u Vaš karton. U formalnom smislu, samo izabrani lekar može da otvori bolovanje i da Vam izda doznaku.
    Pozdrav

Korisnik 599ebf0e16 10. 01. 2022.

Moje postovanje.Radim u drzavnoj firmi.U stalnom sam radnom odnosu 10 godina.Danas sam se vratila sa porodiljskog i imam nekih nesuglasica sa sefovima.Posto su nam uveli cekiranje u firmu i svaki minut se prati,na pitanje kako vode vreme kad izadjem zbog deteta(ako me pozovu iz obdanista zbog temperature,dijareje,povracanja).Dobila sam odgovor da se vreme odbija i skida od plate.Ako necu da mi se skine od plate moram da idem kod doktorke da mi za taj dan kad sam izasla otvori bolovanje.Ako mogu da dobijem odgovor od vas koja su moja prava kao majka deteta od 14 meseci do njene navrsene trece godine,da bi znala kako da postupim dalje i obratim se direktoru.Hvala vam unapred na odgovoru.Srdacan pozdrav

    Milan Predojevic 11. 01. 2022.

    Poštovana
    Zakon o radu je preedvideo zaštitu roditelja dece mlađe od tri godine od prekovremenog rada, noćnog rada i preraspodele radnog vremena, odnosno navedeno je moguće samo uz pisanu saglasnost jednog od roditelja deteta. Nije predviđeno pravo na duže pauze u toku radnog vremena usled razloga koje ste naveli u svom pitanju. Nešto slično jeste propisano, ali za trudnicu: zaposlena za vreme trudnoće ima pravo na plaćeno odsustvo sa rada u toku dana radi obavljanja zdravstvenih pregleda u vezi sa trudnoćom, određenih od strane izabranog lekara u skladu sa zakonom, o čemu je dužna da blagovremeno obavesti poslodavca. Nakon porođaja, slićno pravo propisano je samo za majku koja se vrati na rad pre nego što dete napuni godinu dana. Naime, poslodavac je dužan da zaposlenoj ženi, koja se vrati na rad pre isteka godinu dana od rođenja deteta, obezbedi pravo na jednu ili više dnevnih pauza u toku dnevnog rada u ukupnom trajanju od 90 minuta ili na skraćenje dnevnog radnog vremena u trajanju od 90 minuta, kako bi mogla da doji svoje dete, ako dnevno radno vreme zaposlene žene iznosi šest i više časova. Pauza ili skraćeno radno vreme računaju se u radno vreme, a naknada zaposlenoj po tom osnovu isplaćuje se u visini osnovne zarade, uvećane za minuli rad. Prema tome, mišljenja sam da imate pravo da Vam se izlasci sa posla uračunaju u radno vreme samo ako je to neophodno radi dojenja i ako dete još nema godinu dana, i to najviše 90 minuta dnevno.
    Pozdrav

f4550232d5e8ca4d62b53b685e2a586b 07. 11. 2021.

Poštovani Milane,
Zanima me da li bolovanje zbog nege teško obolelog deteta, na osnovu ocene drugostepene komisije, od prvog dana ide iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, ili prvih 30 dana plaća poslodavac, kao i način kako se ovo bolovanje isplaćuje po novom zakonu, ima li kašnjenja u isplati ili ne? Da li ga direktno na račun primaoca isplaćuje Ministarstvo nadležno za finansijsku podršku porodici sa decom?
Unapred hvala na odgovoru!

    Milan Predojevic 08. 11. 2021.

    Poštovani
    Zakonom o zdravstvenom osiguranju propisano je da u slučaju teškog oštećenja zdravstvenog stanja deteta do navršenih 18 godina života zbog teškog oštećenja moždanih struktura, maligne bolesti, ili drugog teškog pogoršanja zdravstvenog stanja deteta, drugostepena lekarska komisija Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje može, na predlog zdravstvene ustanove koja obavlja zdravstvenu delatnost na tercijarnom nivou zdravstvene zaštite u kojoj se dete leči, a po uputu izabranog lekara, produžiti pravo na naknadu zarade zbog nege člana uže porodice (inače je dužina trajanja po jednom bolovanju ograničena na maksimalno 30 dana)
    Produženje prava na naknadu zarade ocenjuje drugostepena lekarska komisija Republičkog fonda na svakih šest meseci, za svaki pojedinačni slučaj, u zavisnosti od zdravstvenog stanja deteta, kao i neophodnog daljeg lečenja deteta, odnosno rehabilitacije ako je potrebna. Visina naknade zarade u ovom slučaju iznosi 100% od osnova za naknadu zarade.
    Zakonom je određeno da naknadu zarade za slučajeve privremene sprečenosti za rad za prvih 30 dana sprečenosti za rad obezbeđuje poslodavac iz svojih sredstava, a od 31. dana naknadu zarade obezbeđuje Republički fond.
    Izuzetno, naknada zarade obezbeđuje se osiguraniku iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja od prvog dana sprečenosti za rad zbog dobrovoljnog davanja organa, ćelija i tkiva kao i osiguraniku majci, odnosno ocu, usvojitelju ili drugom osiguraniku koji se stara o detetu, za vreme privremene sprečenosti za rad zbog nege bolesnog deteta mlađeg od tri godine. Dakle, ako se radi o detetu mlađem od tri godine života, naknada zarade roditelju koji se stara o tom detetu od prvog dana plaća filijala RFZO. U ostalim slučajevima, mišljenja sam da prvih 30 dana naknadu plaća poslodavac, a nakon toga RFZO. U svakom slučaju, ko god da plaća naknadu, plaća je u visini od 100% od zakonske osnovice. Mišljenja sma da se naknada zarade plaća u ovoj visini (100% od osnovice) odmah od mdana kada drugostepena lekarska komisija donese ocenu da postoji teško zdravstveno stanje deteta koje daje pravo na tu vrstu nakande zarade.
    Pozdrav

Marija Stojković 25. 09. 2021.

Postovani Milane, zanima me kako se placa naknada za bolovanje kada ga uzimate od psihijatra za zlostavljanje i mobing na poslu.
Hvala vam unapred na odgovoru.

    Milan Predojevic 27. 09. 2021.

    Poštovana
    Naknada zarade za prvih 30 dana sprečenosti za rad plaća se iz sredstava poslodavca na osnovu doznake (hranarine) koju izdaje Vaš izabrani lekar, a shodno mišljenju psihijatra. Naknada zarade plaća se na teret poslodavca u visini od 65% od osnovice, koju čini prosečna zarad koju ste ostvarili u poslednjih 12 meseci pre meseca otvaranja bolovanja.
    Pozdrav

Ана Горан Гмитровић 25. 09. 2021.

Na bololovanju sam od 15jula,interesuje me koliko treba da čekam primanja koja više ne isplaćuje poslodavac. Koliko kasne sa isplatom preko socijalnog? Hvala unapred!!!

    Milan Predojevic 27. 09. 2021.

    Poštovana Ana
    Naknadu zarade za period 15. jul-13. avgust plaća poslodavac. Od 14. avgusta naknadu zarade plaća RFZO na osnovu zahteva koju sa pratećom dokumentacijom filijali RFZO predaje Vaš poslodavac. Od momenta predaje kopmletnog zahteva za isplatu nakande zarade filijali RFZO od strane Vašeg poslodavca, RFZO ima rok od 30 dana da tražena sredstva uplati na poseban račun poslodavca, a potom poslodavac ta sredstva u roku od 30 dana od dana kada ih je primio mora da isplati zaposlenom. U suprotnom, ta sredstva mora sa kamatom da vrati RFZO. Zahtev za isplatu naknade zarade za mesec avgust mogao se predati počev od 01. septembra. Možete u filijali RFZO u Vašem gradu da proverite da li je poslodavac zahtev predao.
    Pozdrav

Nataša Gostović 22. 09. 2021.

Poštovani Milane,

molim Vas najljubaznije za informaciju vezano za naknadu usled bolovanja za dete do 3 godine – koliko iznosi naknada?
Moje prijateljice me ubeđuju da je 100%,ali koleginica iz obračunskog misli da je 65% i da ne pada na teret poslodavca, već socijalnog
Možete li mi,molim Vas , pomoći da rešim ovu nedoumicu?

    Milan Predojevic 23. 09. 2021.

    Poštovana Nataša
    Naknada zarade za vreme privremene sprečenosti za rad nastale usled nege bolesnog člana porodice uvek se plaća 65% od osnovice, sem kod nege teško obolelog deteta, kada se plaća 100% (zbog teškog oštećenja moždanih struktura, maligne bolesti, ili drugog teškog pogoršanja zdravstvenog stanja deteta).Naknada zarade obezbeđuje se osiguraniku iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja od prvog dana sprečenosti za rad kada se isplaćuje osiguraniku majci, odnosno ocu, usvojitelju ili drugom osiguraniku koji se stara o detetu, za vreme privremene sprečenosti za rad zbog nege bolesnog deteta mlađeg od tri godine.
    Shodno navedenom, u Vašem slučaju nisu u pravu prijateljice, već koleginica iz obračunskog :-)-bolovanje je 65% i ne pada na teret poslodavca, već ga od prvog dana plaća filijala RFZO.
    Pozdrav

Marija Minic 30. 07. 2021.

Koliko moram da radim da bi primila punu zaradu? 12 meseci u istu firmu ili je bitno da su 12 meseci u kontinuitetu?

    Milan Predojevic 30. 07. 2021.

    Poštovana Marija
    Kod isplate naknade zarade posle 30 dana, uzima se prosečna zarada ostvarena u poslednjih 12 meseci, nebitno kod kojeg poslodavca. Dakle RFZO, koji plaća bolovanje posle prvih mesec dana, računa i prihode kod prethodnog poslodavca.
    Pozdrav

Natasa Mijucic 15. 02. 2021.

Postovanje! Odgovorite mi molim vas kako se obeacunava bolovanje za negu deteta mladjeg od 7 godina ako za poslednjih godinu dana nemam primanja, da li se za prosek racuna 172,54 dinara po satu koliko je iznosio minimalni sat rada za 2020 godinu ili se racuna 65% od tih 172,54, i da li se u dane bolovanja racuna 5 dana u nedelji ili 6 dana ako mi po ugovoru stoji 6 dana radnih nedeljno ili 36 sati? Hvala

    Milan Predojevic 16. 02. 2021.

    Poštovana Nataša
    Zakonom je propisano da osnov za naknadu zarade koja se isplaćuje za osiguranike zaposlene, čini prosečna zarada koju je osiguranik ostvario u prethodnih 12 meseci pre meseca u kojem je nastupila privremena sprečenost za rad. To je slučaj kod svakog bolovanja, pa i kod sprečenosti za rad zbog nege deteta. Ako osiguranik zaposleni nije ostvario zaradu ni u jednom od 12 meseci koji prethode mesecu pre nastupanja privremene sprečenosti za rad, osnov za naknadu zarade čini minimalna zarada utvrđena u skladu sa propisima kojima se uređuje rad, za mesec za koji se isplaćuje naknada zarade, a plaća se 65% od osnova. Postoji ipak korektivna odredba prema kojoj visina naknade zarade koja se obezbeđuje na teret poslodavca i iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja ne može biti niža od minimalne zarade utvrđene u skladu sa propisima o radu za mesec za koji se vrši obračun naknade zarade. Ako imate ugovor o radu na 36 sati gde se zbog uslova rada to smatra punim radnim vremenom, onda ćete dobijati naknadu za puno radno vreme. Ako ste potpisali ugovor o radu na 36 sati nedeljno kao nepuno radno vreme, onda ćete i dobijati naknadu zarade za 36 sati nedeljno, a ne za 40 sati. U svakom slučaju, radna nedelja u smislu isplate bolovanja Vam se računa kao puno radno vreme ili kao nepuno radno vreme od 36 sati nedeljno, bez obzira na to da li imate 5 il i6 radnih dana u nedelji. Raspored sedmičnog radnog vremena nema nikakav uticaj na obračun bolovanja. Jedino je važno koliko radnih sati imate nedeljno, to jest da li je puno ili nepuno radno vreme.
    Pozdrav

Ljiljana Jevtic 03. 12. 2020.

Postovanu
otvorila sam bolovanje zbig supruga covid 19 nastavila sam posle 14 dana kao zarazeni..kako se to racuna zbog ove situacije..Da napomenem ne znam za nikakv kolektivni ugovor za vreme pandemije.Hvala

    Milan Predojevic 04. 12. 2020.

    Poštovana Ljiljana
    Bolovanje zbog suprugove zarazne bolesti je zapravo privremena sprečenost za rad zbog stavljanja u izolaciju radi sprečavanja širenja zaraze. Od momenta kada ste se i Vi zarazili drugi je zakonski osnov za bolovanje-bolest van rada. U oba opisana zakonska osnova privremene sprečenosti za rad bolovanje se plaća se 65% od zakonske osnovice. Dakle u oba slučaja zakon Vam garantuje 65% od prosečne zarade koju ste ostvarili u 12 meseci koji prethode mesecu početka privremene sprečenosti za rad, a poslodavac kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu može da pristane da plati više od toga iz svojih sredstava.
    Pozdrav

Aleksandra Tomic 05. 08. 2020.

Poštovani,
Dobila sam informaciju da je poslodavac dužan da plati 100% bolovanje za odlazak na bolovanje za vantelesnu oplodnju, i za ženu i za muškarca. Da li je to tačno? Nisam nigde u zakonu to mogla da pročitam. Ako možete uputite me gde je to napisano i kada je doneta ta odluka.
Hvala

    Milan Predojevic 05. 08. 2020.

    Poštovana Aleksandra
    Informacija koju ste dobili je pogrešna. Bolovanje u navedenom slučaju plaća se 65% od zakonske osnovice. Odlazak na vantelesnu oplodnju nije u zakonu naveden kao poseban osnov za bolovanje, gde bi se plaćalo 100% od osnovice, kao što je slučaj sa povredom na radu, održavanjem trudnoće i bolovanjem zbog dobrovoljnog davanja organa, ćelija i tkiva (izuzev dobrovoljnog davanja krvi).Zakon poznaje 7 razloga za privremenu sprečenost za rad, među kojima nije kao poseban osnov navedeno lečenje neplodnosti. Prema tome, postupak u vezi sa vantelesnom oplodnjom se podvodi kroz bolest van rada (bolest neplodnosti), koja se plaća 65% od zakonske osnovice.
    Pozdrav

Miroslav Galcev 03. 07. 2020.

Postovani, dana 26.12.2018 oko 14.30 na poslu mi je došlo do gubitka svesti i hitno sam prebačen na VMA. Nicega se nesecam dok nisam došao svesti oko 19 h. Tada sam zadobio povredu ramena, povredu glave (što mi sad izaziva vrtoglavice) i dijagnostifikovan epi napad. To se desilo kod poslodavca Aroma. Za svo vreme trajanja bolovanja oni su mi plaćali 65% zarade i nisu uradili povredu listu. Dva puta sam medijacijom pokušavao da mirno rešimo slučaj. Iako sam još bio na bolovanju oni su mi 16.05.2019 dali otkaz jer mi je istekao ugovor o radu. Slučaj sam prijavio inspekciji rada koja je posle kontrole i utvrđivanja činjenica pokrenula krivični postupak protiv njih. Pošto ja nisam tad bio u radnom odnosu uputili su me da sam podnesem tužbu. Upućen sam na invalidsku komisiju. Neprimam nikakva novčana sredstva i nisam finansijski u mogućnosti da angažujem advokata. Molio bih vas za savet.

    Milan Predojevic 03. 07. 2020.

    Poštovani Miroslave
    Iz Vašeg pitanja se može zaključiti da je Inspekcija rada utvrdila propuste u postupanju poslodavca: sve polazi od prvog propusta koji se satoji u tome da nije prijavljena povreda na radu, što je potom prouzrokovalo dve negativne posledice po Vas-niste primali naknadu zarade u visini od 100% (duguje Vam se razlika) i drugo, ako posledice povrede na radu još uvek traju, a Vi i dalje niste sposobni za rad, čak i nakon isteka ugovora o radu na određeno vreme primali biste naknadu od RFZO, kao nastavak naknade zarade koju Vam je isplaćivao poslodavac. Ne preostaje Vam ništa drugo do da tužbom pred sudom zahtevate svoja prava, jer medijacija nije uspela. Preporučljivo je u ovakvim situacijama ipak postići dogovor sa advokatom kako bi se na najprihvatljiviji način platili troškovi postupka, koji u slučaju dobijanja spora padaju na teret protivne strane.
    Pozdrav

      Miroslav Galcev 03. 07. 2020.

      Hvala vam na savetu. Dosta kontrola sam preskočio zbog korone i nemogu da upotpunim dokumentaciju. npr. Pregled neurohirurga jer mi se polako od povrede ramena bol prenosi niz ruku do prstiju.

      Miroslav Galcev 05. 08. 2020.

      Poštovani gospodine Milane, po vašem savetu sam našao advokata koji trenutno razmatra situaciju. Poslao sam mu svu dokumentaciju koju posedujem. Od trenutka prijema na VMA, kasnije preglede i mišljenja neurolog, neurohirurga, audiologa, neuropsihijatra, ortopeda i psihologa i izveštaj inspekcije rada. Zvao me je i nije siguran da kod potpisivanja ugovora o radu nije stajala stavka o mojoj zdravstvenoj sposobnosti. Ja sam imao 2000 godine onesvescivanje koje je protumaceno dijagnozom episimptomatica. Imam urodjen mitralni zalistak kao i moja dva strica. 2003 sam u Beogradu vadio lekarsko uverenje za zapošljavanje jer sam došao iz unutrasnjosti. 15 godina ni tabletu nisam popio. U anketi za posao nigde nije bilo navedeno pitanje dali bolujem od nečega. Uveče sam poslao mejl, ujutru su me zvali da dodjem da podpisem ugovor o radu. Nedostatak radnika, dala mi papir da popuni i izašla. Šta mi je činiti ako advokat neprihvati slučaj. Dali da se obratim ombudsmanu? Hvala unapred na savetu. Miroslav Galcev

Marija K. 30. 06. 2020.

Dobar dan! Da li se uzima u obzir isplata bonusa zaposlenom u slucaju da je ostvaren plan poslodavca?

    Milan Predojevic 30. 06. 2020.

    Poštovana Maria
    S obzirom da se prilikom izračunavanja osnova za naknadu zarade uzimaju u obzir i deo zarade za radni učinak, kao i uvećana zarada, isplata bnusa takođe ulazi u osnovicu, odnosno smatra se zaradom.
    Pozdrav