Poslovi.infostud.com koristi kolačiće kako bi vam pružao najbolje korisničko iskustvo. Nastavkom korišćenja sajta smatraćemo da ste saglasni sa korišćenjem kolačića. Saznajte više.

Osobe sa invaliditetom na tržištu rada

Osobe sa invaliditetom na tržištu radaKada se pomene izraz osobe sa invaliditetom, skloni smo da pomislimo da je reč o ljudima koji imaju ozbiljne zdravstvene probleme koji ih vrlo ograničavaju u svakodnevnom životu i radu. Uobičajene predstave vezane za izraz osoba sa invaliditetom su ljudi vezani za invalidska kolica, ljudi koji su teško pokretni, bez jednog ili više ekstremiteta itd.

Međutim, izraz osobe sa invaliditetom ima donekle drugačije značenje u kontekstu tržišta rada i Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom donetog 2009. godine. U ovom proširenom značenju, osoba sa invaliditetom je svaka osoba koja je radno sposobna, a koja ima određene zdravstvene poteškoće koje je ograničavaju u nekoj meri i utiču na kvalitet njenog rada i sposobnost obavljanja posla .

Da li osobe sa invaliditetom po ovom Zakonu imaju neke povlastice ili bolji položaj na tržištu rada u odnosu na druge?

Pomenuti Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom uticao je na mogućnosti zaposlenja osoba sa invaliditetom. Po ovom Zakonu, poslodavac ima obavezu da shodno ukupnom broju svojih zaposlenih, zaposli i određeni broj osoba sa invaliditetom. Radnim angažovanjem osobe sa invaliditetom poslodavac ispunjava svoju zakonsku obavezu.

Na koji način „ući" u bazu podataka osoba sa invaliditetom i time povećati mogućnosti za posao?

Ako procenjujete da vaše zdravstveno stanje umanjuje kvalitet vašeg rada, ako smatrate da više ne možete svoj posao da obavljate jednako kvalitetno kao ranije, svesni ste da postoje određene aktivnosti u okviru posla koje uopšte ne možete da radite, ako ste često na bolovanju zbog zahteva posla i sl, onda je postupak procene radne sposobnosti radi utvrđivanja umanjenja radne sposobnosti korak koji biste trebali preduzeti.

Da li NSZ može prihvatiti vaša postojeća zdravstvena dokumenta? Da li su ovi dokumenti dovoljni da biste imali status umanjene radne sposobnosti na tržištu rada?

 Postojeća zdravstvena dokumenta predstavljaju: specijalističke nalaze u kojima se konstatuje stepen telesnog ili mentalnog oštećenja, kao i rešenja Fonda za penzijsko i zdravstveno osiguranje.

Praksa pokazuje da su nezaposlena lica koja imaju određene zdravstvene poteškoće često vrlo ubeđena da njihovi postojeći zdravstveni dokumenti -nalazi, otpusne liste, rešenja itd, dovoljno govore u prilog njihove umenjene radne sposobnosti.

Naravno, svako od nas vrlo subjektivno zna koliko ga određena bolest ili zdravstveni deficit ograničava u određenim poslovima. Ovu vrstu poteškoća i sprečenosti za rad zaista mogu argumentovati i specijalistički nalazi lekara, rešenja Fonda za penzijsko i zdravstveno osiguranje itd. Međutim, Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom donet 2009. godine drugačije tumači umanjenje radne sposobnosti, te ovi, pomenuti dokumenti najčešće nisu dovoljni da biste „ušli" u bazu podataka o osobama sa invaliditetom Nacionalne Službe za zapošljavanje i bili preporučeni poslodavcu za posao.

Upotrebljivost dokumenata koje imate najbolje će proveriti savetnik za zapošljavanje osoba sa invaliditetom u Nacionalnoj službi za zapošljavanje. No, osnovni kriterijum upotrebljivosti vašeg dokumenta koji možete i sami primeniti može biti postojanje/nepostojanje formulacije o neophodnosti revizije, ponovne kontrole i procene vašeg stanja u nekom narednom periodu. Ukoliko na bilo kom vašem zdravstvenom dokumentu postoji formulacija poput ove, formulacija koja govori da je nakon izvesnog perioda neophodno ponovo proveriti i utvrditi vaš zdravstveni status, vaši dokumenti neće biti prihvaćeni od strane Nacionalne Službe za zapošljavanje.

U tom smislu, da biste „ušli" u bazu podataka o osobama sa invaliditetom i bili preporučeni poslodavcu za radno angažovanje potrebno je da podnesete zahtev za procenu radne sposobnosti u Nacionalnoj službi za zapošljavanje. Tek po završetku procene radne sposobnosti i dobijanja kategorije umanjenja radne sposobnosti stičete zvaničan status osoba sa invaliditetom na tržištu rada i time aktuelno poboljšavate svoj status na tržištu rada.

I da zaključimo... Da biste izbegli razočaranja, nezadovoljstva i mučno proveravanje upotrebljivosti vaših dokumenata, savetujemo vam da dođete kod savetnika za zapošljavanje osoba sa invaliditetom koji će utvrditi valjanost vaših dokumenata i dati vam smernice o daljem postupku procene radne sposobnosti.

Šta je potrebno od dokumenata koje prilažete Nacionalnoj službi za zapošljavanje prilikom podnošenje zahteva za procenu radne sposobnosti?

Nacionalna Služba za zapošljavanje je nosilac procesa procene radne sposobnosti i samo ovoj instituciji možete podneti zahtev za procenu radne sposobnosti. Zahtev se podnosi lično u najbližoj filijali Nacionalne službe za zapošljavanje, a nakon podnesenog zahteva za procenu radne sposobnosti, potrebno je priložiti još i sledeću dokumentaciju:

I Medicinska dokumentacija

Obratite se vašem izabranom lekaru u nadležnom Domu zdravlja, koji će vas uputiti na potrebne dijagnostičke preglede. Izabrani lekar Doma zdravlja će na obrascu popuniti predlog za utvrđivanje invalidnosti. Nalaz psihologa takođe se dobija iz Doma zdravlja.

Da biste dokumentovali vaše zdravstveno stanje potrebne su vam i otpusne liste sa podacima o nalazima i izvršenim pregledima, specijalistički nalazi (ne stariji od 6 meseci) na propisanim obrascima, dijagnostički testovi i laboratorijski nalazi (ukoliko se proceni da su neophodni).

II Druga neophodna dokumentacija uključuje: isprave o ostvarivanju pojedinih prava ako ste korisnik (uverenje o ostvarivanju prava po osnovu socijalne zaštite), rešenje o statusu osobe sa invaliditetom (ukoliko ga posedujete) I dokaz o stručnoj spremi ili radnom iskustvu (kopija diplome ili kopija radne knjižice)

III Ako ste zaposleni, uz gore navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti i:

  1. Opis posla koji obavljate i predlog poslova koji bi prema predlogu poslodavca mogli da obavljate
  2. Dokaz o izmirenju troškova procene radne sposobnosti (dostavlja se najkasnije do dana vršenja ocene radne sposobnosti)

Šta su sledeći koraci nakon podnošenja potrebne dokumentacije Nacionalnoj službi za zapošljavanje?

Nakon podnošenja sve potrebne dokumentacije, potrebno je da sačekate termin za razgovor sa savetnikom Nacionalne službe za zapošljavanje. Svrha ovog razgovora je sticanje uvida u vaše zdravstveno stanje, socijalne, porodične i druge okolnosti koje su od značaja savetniku kako bi što adekvatnije mogao da vas uputi poslodavcu koji ima potrebu za određenim profilom radnika. Tokom razgovora savetnik popunjava tzv. Socijalnu anketu u koju se upisuju vaši podaci, a sam razgovor traje oko 45 minuta.

Između ostalog, ovaj razgovor je i prilika da sa savetnikom analizirate i razmišljate o svim mogućim poslovima i pozicijama koje biste mogli obavljati shodno vašem zdravstvenom stanju. Nakon završenog razgovora i popunjene Socijalne ankete, sledeći korak je vaše obaveštavanje o terminu za izlazak na komisiju za procenu radne sposobnosti.

Ko vrši ocenu radne sposobnosti?

Ocenu radne sposobnosti vrši komisija koju čine: lekar veštak Republičkog fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, specijalista medicine rada, psiholog i stručni radnik Nacionalne službe za zapošljavnje. Komisija sačinjava Nalaz, mišljenje i ocenu u pogledu radne sposobnosti.

Na osnovu Nalaza, mišljenja i ocene komisije koja je vršila ocenu radne sposobnosti, Rešenje o procenjenoj radnoj sposobnosti i mogućnosti zaposlenja, donosi Nacionalna služba za zapošljavanje.

Sa ovim Rešenjem, dodeljenom ocenom (ocena se kreće od 1-3 ) koja govori o Vašem stepenu umanjene radne sposobnosti i preporukom o konkretnim poslovima koje možete obavljati, stičete veće mogućnosti da budete radno angažovani, kao i da poslodavac uvaži vaše zdravstvene mogućnosti u kontekstu posla/pozicije za koju vas angažuje.

Izazovi koji prate procenu radne sposobnosti

Procena radne sposobnosti je proces koji traje. U zavisnosti od vaše brzine pribavljanja dokumentacije, raspoloživosti savetnika u NSZ i članova komisije za procenu, proces može trajati i do nekoliko meseci. Ovaj proces, osim strpljenja zahteva i određena novčana ulaganja koja se kreću i do 10 000 dinara, opet u zavisnosti od toga da li čekate da dokumentaciju dobijete iz Doma zdravlja ili želite da je brže nabavite putem pregleda u privatnim medicinskim ordinacijama.

Posedovanje Rešenja o utvrđenom stepenu umanjenja radne sposobnosti utiče na mogućnost zapošljavanja, posebno u okolnostima obaveze zapošljavanja osoba sa invaliditetom koju poslodavcima nameće Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom. No, ne treba zaboraviti okolnosti koje danas prate tržište rada, a koje su pre svega vezane za slabu ponudu poslova. Ova činjenica otežava zapošljavanje svih kategorija nezaposlenih lica, pa tako i osoba sa invaliditetom.

Osim toga, poslodavci često obavezu zapošljavanja određenog broja osoba sa invaliditetom rešavaju tako što među svojim već zaposlenim radnicima traže i upućuju na procenu radne sposobnosti one koji imaju određene zdravstvene teškoće. U ovim okolnostima, poslodavci potpuno zaobilaze usluge posredovanja u zapošljavanju od strane Nacionalne Službe za zapošljavanje.

Šta za već zaposlenog radnika/cu znači dobijanje Rešenja o utvrđenom stepenu umanjenja radne sposobnosti i sticanje statusa osobe sa invaliditetom?

Ukoliko poslodavac iz redova svojih zaposlenih radnika/ca uputi lice na procenu radne sposobnosti, postupak procene radne sposobnosti je potpuno isti kao i u prethodno opisanim slučajevima. Zahtev za procenu podnosi se lično, faze postupka su iste, jedino troškove procene radne sposobnosti najčešće snosi poslodavac.

Dobijanje Rešenja o utvrđenom stepenu umanjenja radne sposobnosti za radnika/ca koji je već zaposlen znači jasno utvrđivanje poslova koji se mogu obavljati, odnosno, znači zaštitu od poslova koji nisu preporučljivi s obzirom na zdravstveni status osobe. U okolnostima kriza i previranja u privredi, kao i čestog otpuštanja radnika, Rešenje o utvrđenom stepenu umanjenja radne sposobnosti ponekad je i „sredstvo zaštite" od mogućeg otkaza.

ProAktiva

Autor teksta: Jasmina Knežević 

Psihološki centar ProAktiva  

 

Podelite na društvenim mrežama

Direktan link do saveta

Komentari na savet (17)


  • Vladan Drmanic

    pre 1 godinu i 2 meseca

    Od 1990 sam na Birou NSZS,od 2014 godine sa ređenjem o invalidnosti prve kategorije i tada sam bio angažovan svega tri meseca na javnim radovima i to je sav moj radni staž za 32 godine.Da li sam ja ljudko biće često upitam samog sebe,da li ja treba da živim...Eto toliko o osobama sa invaliditeteom i poslom za njih.

  • Daliborka Stojkovic

    pre 1 godinu i 11 mesec

    ZNA LI NEKO KO ZASTUPA INVALIDE RADA A DA NIJE NACIONALNA SLUZBA. NEKO MORA DA POSTOJI.

  • Daliborka Stojkovic

    pre 1 godinu i 11 mesec

    NEMA PENZIJA, POSLOVE DAJU KAO DA SMO ZDRAVI. KOD LEKARA NE MOZES ZAKAZATI, KORONA. NEMA VISE NI STEPENA IVALIDNOSTI. SAMO PENZIJA I POSAO KAO DA SI ZDRAV. NE ZNAM KO JE GLAVNI ZA INVALIDE RADA PA DA SE NJEMU OBRATIMO.POSLOVI KOJE NUDE SU KATASTROFA. MENI SU PONUDILI DA CISTIM SKOLU....UZAS.

  • Bojan Gmitrovic

    pre 1 godinu i 11 mesec

    Radim u leskovcu u firmi kao osoba sa invaliditetom radim teske poslove koje rade ostali radnici nema pravde

  • Invalid I stepena- lakša kategorija: da ne podižem teret, nemam normirano radno vreme i povećane psihofizičke napore.

    pre 2 godine i 1 mesec

    Poznato je da se niko ne obazire od poslodavaca na teškoće koje imaju osobe sa lakšim stepenom invaliditeta, jer ljudi to naprosto ne razumeju. Što bi rekli u narodu: "Sit gladnome ne veruje!". Ko se nije nalazio u takvoj situaciji i brojnim preprekama, stiskao zube od objektivnih fizičkih bolova koje trpi prilikom rada, teško da će biti ljudski saosećajan. Jednostavno narode: ne očekujte da vas neko razume i ne trošite previše reči! Umesto toga, idite češće na rehabilitaciju i fizikalne terapije što će vam znatno olakšati barem bolove u kičmi, nogama i dr. Uglavnom u 99% slučajeva se traži: call centar (prodaja magle i cepanje glasnih žica) i fizička radna snaga. To je činjenica i surova realnost! Tako na primer: call centri više nemaju koga da namame da radi i cima ljude, čime call operateri muče ne samo ljude koje pozivaju na raznorazne prezentacije, nego zlostavljaju i sami sebe- jer nije lako dosađivati ljudima i uznemiravati iste. Tako daju umesto oglasa za call operatera, navodne pozicije za "menadžera prodaje", "menadžera call centra", "dispečera na prijemu reklamacija" a sve se svodi na zakazivanje prezentacija po restoranima, kućama, firmama i predstavljanje raznih proizvoda da ljudi kupuju. Možda to i ne bilo toliko tragično da u Srbiji nije prezasićeno tržište, da mnogi ljudi nisu prevareni na kupovinu proizvoda koje su mogli da kupe daleko povoljnije, kao i globalne pandemije. Tako ja konkurisah na oko 3.000 radnih mesta preko Infostuda, "Jooble", "Hallo oglasa", "Klikom do posla" i ostale agencije posrednici u zapošljavanju- od početka pandemije. To su bili uglavnom poslovi sa srednjom školom, administracija u nekoj kancelariji kao advokatske, javni beležnik i druge jer smatrah da to mogu da radim kao osoba sa invaliditetom lakšeg stepena i sa dva završena državna fakulteta. Nikada mi se niko nije javio čak niti za razgovor, izuzev javnog beležnika Zorana Bulajića iz Leštana u oktobru 2021. Međutim, čovek me posle razgovora nije više pozvao, ali je nakon toga svakog drugog meseca- iznova puštao oglas da potražuje pomoćnog administrativnog radnika. Tako i predsednik saveza Roma potražuje sekretaricu svaka tri meseca, ali očigledno niko ne zadovoljava do kraja njegove zahteve. Primera je more.... Firma "Markoni d.o.o." već sto godina navodno potražuje administrativnog radnika-osobu sa invaliditetom, ali nikako da pronađe. Sto puta poslah moj CV i brojne sertifikate iz oblasti računarstva. Nikada ne dobih odgovor. U "Planeti sport", Timočka 14, ne prođoh u drugi krug selekcije, odnosno u uži krug izbora kandidata za poziciju call operatera na prijemu žalbi korisnika, valjda mi nedostajao još neki fakultet za pismenost i radno iskustvo po call centrima. U "Globalu sport" kod Pančevačkog mosta, popunih upitnik, završih intervju sa direktorom, nikada mi se više ne javiše ljudi. Takvih firmi prođoh na stotine i izgubih vreme, dane, mesece, godine... Prošle sedmice me pozvali u robnu kuću "Karvel" na Miljakovcu za poziciju prodavca. Naravno ne rehoh poslovođi da sam osoba sa invaliditetom, prihvatih da radim za 37.500 RSD, da radim subotama po 10 sati, da potpišem 01.02.2022. ugovor na određeno za mesec februar 2022 (iako po Zakonu o radu ne ispunjavam uslove da to potpišem jer je potrebno da imam 5 godina do penzije). Na kraju me pozvao juče poslovođa Dragan da mi saopšti: "Kako se koleginica vraća sa bolovanja i da otpada naš angažman o zaposlenju!". Onda posetih Dom za stara lica u Kumodraškoj 76V, vilu "Agacija" da čistim dom za stare, ko me pita da li imam diskus herniu ili oduzetu nogu, ja moram da glumim da nemam nikakve tegobe ako ne želim da umrem od gladi na ulici. Socijalna radnica Jovana mi reče da će pitati vlasnika doma za stare. Kako mi se devojka nije javljala, ja okrenuh danas njen broj i kazala je: "Da se njihova spremačica vraća sa bolovanja"!, iako je uslov bio i neplaćeni probni rad. Pretpostavljam da u ovim firmama niko nije bio obavešten da se njihovi radnici vraćaju sa bolovanja, pa su zato davali oglase za navodna zaposlenja, dok u stvari radna mesta nisu ni postojala, izuzev u oglasima koji se formalno raspisuju da bi se opravdalo što nemaju radnike. Prošlog leta uništih sebi zdravlje u jednoj velikoj firmi gde mi je bio posao prodavca polovnog nameštaja zvanično, a nezvanično da ribam i čistim nameštaj i brojne kancelarije i objekte. U oktobru za dlaku ne završih u invalidskim kolicima. Radilo se 6 dana po 8 časova. Pre neki dan videh konkurse za prodavca nameštaja gde su mi tražili slike i video intervjue, kao da konkurišem za miss lepote, a ne za radnu snagu. Pre par meseci u Bulevaru kralja Aleksandra, Kajmačlanska, u salonu namešetaja "Urban line", pozvala me je vlasnica na razgovor. Prilikom razgovora, videh dve devojke kako nose nameštaj gore uz stepenice, a vlasnica mi reče: "I to spada u opus posla!", srećom, te me nije pozvala jer nakon stradanja na pešačkom prelazu, ja ostadoh invalid i ne mogu da nosim nameštaj uz stepenice, smatram da bi to trebalo da rade fizički snažni muškarci, a ne ja. Doduše, ponovo pre neki dan me je pozvala devojka iz Delhaze da mi ponudi radno mesto "komisionara online prodaje", a što podrazumeva rad u magacinu, utovar i istovar robe koja se naručuje online putem. Radi se u hladnom magacinu na auto-putu gde radno vreme u prvoj smeni počinje već u 6 sati ujutru, a noćna smena se završava uveče u 22 sata, a ja stanujem daleko i ne vozim automobil. Ali, taj posao u magacinu mi stalno nude jer niko neće ni zdrav da radi! Prva dva meseca je plata 37.000RSD, a posle toga je plata 35.000 RSD uz bonuse koliko napakujete robe, ako ne dobijete otkaz pre toga jer niste ispunjavali kvote. Tako u firmi "Telemax d.o.o," svi mi koji nismo telefonom iz call centra uspevali da prodamo dovoljan broj ugovora putem telefona, dobijali smo otkaze posle 1,5 mesec, a prinudili su nas da potpisujemo navodne ugovore o sporazumnom raskidu ugovora: čime gubite pravo na socijalu i novčanu nadoknadu sa biroa. Dok ove firme dobijaju novac od države za nove zaposlene radnike jer ostaje činjenica da smo radili i bili zaposleni, pa makar i 1,5 mesec.