DIVLJA SRBIJA: Živeti od prirode je privilegija samo određenog broja srećnika

Autor - Konstantin Radulović | Otkaz i promena posla

jul 12
Nemanja Nešković i Ivan Nastić

Beg iz urbane gradske džungle u mirnoću života u prirodi izbor je sve većeg broja stanovnika betonskih gradskih blokova, ali je zato mogućnost da se živi od prirode privilegija samo određenog broja istinskih entuzijasta.

Parče zemlje u Panonskoj ili Vlaškoj niziji, pristojniji komad imanja u Šumadiji ili možda nasleđena strmina na obodu jedne od četiri grupe planina koje čine većinski teritorijalni udeo u površini Srbije, a koji su pretvoreni u etno selo, poljoprivredno dobro, plantažu, odnosno rasadnik, uglavnom su model kojim se u ovom delu Evrope ubiraju plodovi od bogatstva krajolika.

Međutim, dvojica momaka, Nemanja Nešković i Ivan Nastić, još kao studenti su imali drugačiju ideju. Njihova vizija nije bila da ulepšavaju ambijent oko sebe, niti da grade i sade, već da ono što im je priroda podarila na dlanu iskoriste i kroz uživanje u samoniklom obliku lepote naprave biznis od kojeg će živeti. I tako je, 2009. godine nastala „Wild Serbia“ čiji je smisao organizovanje turističkih tura u ruralnim predelima zemlje, kanjonima, gudurama, jamama, pećinama i nepristupačnim planinskim vencima, a na nekima od njih su upravo oni zaboli prvi planinarski štap ili cepin.

Misliš da je samo hobi, kad ono…

A naravno, sve je krenulo kao hobi.

– Ceo život sam u sportu, volim prirodu i aktivno sam se bavio alpinizmom kroz koji sam došao do Gorske službe spasavanja, gde sam prošao osnovnu obuku i upoznao speleologa Ivana Nastića. Nas dvojica smo se mnogo družili, shvatili da imamo zajednička interesovanja i 2007. godine počeli za prijatelje da organizujemo avanturističke ture po Srbiji, što je imalo jako dobar odziv, pa smo 2011. godine krenuli sa komercijalnim programom. Tada se rodila ideja o konceptu „Wild Serbia“ – počinje priču za sajt Poslovi.inostud Nemanja Nešković.

Kajak, kanjonig, alpinizam, speleologija…

Prateći svoju intuiciju i osećajući da bez prirode njegov život ne može da ima pun smisao, naš sagovornik je odlučio da napusti dobro plaćen posao što nije baš najbolje prihvaćeno u njegovom kruženju.

– Dok su mogućnosti to dozvoljavale uporedo sam radio moj posao inženjera informacionih sistema u IT konsaltingu u jednoj velikoj banci i dve revizorske kuće, a kad smo našu viziju postavili na zdrave noge shvatio sam da ne mogu da sedim na dve stolice i u novembru 2011. godine sam napustio posao i potpuno se posvetio razvoju „Wild Serbia“ – objašnjava Nešković i dodaje:

– Imao sam odlične uslove na poslu, plata je u ono vreme bila oko 1.200-1.300 evra, na šta treba dodati dnevnice za razna putovanja i bonuse, tako da su često ta primanja bila oko 2.000 evra. Međutim, nisam bio zadovoljan kvalitetom vremena koje provodim, nedostajala mi je priroda i presekao sam. Neposredno pre toga sam uzeo kredit za stan i ušao u nešto nepoznato, sa primanjima tri ili četiri puta manjim nego do tada, pa su mi svi govorili da nisam normalan što to radim. Ali, sam verovao da ovo mora da uspe i na kraju se ispostavilo da sam bio u pravu, jer od ovog čime se trenutno bavim može vrlo pristojno da se živi, a uz to radim ono što volim – objašnjava Nemanja.

Kroz deset godina predanog rada „Wild Serbia“ je izrasla u ozbiljnu organizaciju koja sarađuje sa velikim kompanijama, gde kroz tim bilding promoviše sva prirodna bogatstva Zapadnog Balkana, ali identične izlete i avanture nudi i pojedincima, među kojima je mnogo onih izvan granica Srbije.

– Recimo da 75 odsto naših aktivnosti odlazi na tim bilding, dok je ostatak okrenut ka pojedincima. Koncept naših putovanja je takav da su sva prilagođena, da tako kažem, „običnom čoveku“, odnosno klijentima koji ne poseduju prethodno iskustvo o kajaku, kanjoningu, planinarenju, mauntin bajku  ili speleologiji. Mi im nudimo svu moguću opremu, stručno vođenje od strane licenciranih vodiča iz određene oblasti, kojih je u jeku sezone oko 30.

Stranci obožavaju naše planine, reke i pećine

Prema Nemanjinim rečima, profil ljudi koji žele da upoznaju „divlju Srbiju“ je različit, a u priličnoj meri zavisi i od zemlje iz koje turisti dolaze.

– Čak i nas pomalo iznenađuje različitost sastava ljudi koji nam se javljaju. Konkretno, iz Holandije i Belgije imamo mnogo klijenta od 25 do 35 godina, iz Izraela uglavnom one preko 50 godina, a opet kada su u pitanju turisti iz arapskog sveta, to su uglavnom čitave porodice koje dolaze u Srbiju da uživaju u aktivnostima u prirodi.

Iako se lako može steći takav utisak, „Wild Serbia“ ne nudi samo aktivnosti na planinama i u kanjonima, već su one dostupne i u Beogradu.

Vožnja kajakom u Beogradu traje od 60 do 240 minuta, tu je i vožnja mauntin bajka kroz Košutnjak i Avalu, a na taj način se turistima pruža mogućnost da na neverovatan način upoznaju bogatstva našeg glavnog grada. Za one koji žele da se prošetaju kroz Srbiju postoji desetodnevna tura u kojoj je svaki dan zastupljena druga aktivnosti. Dakle, jedan dan se planinari, drugi se ide u pećine, treći dan se vozi kajak na mirnim i brzim rekama i tako dalje… – kaže Nešković i otkriva jedan zanimljiv detalj:

– U masivu planine Tare smo 2010. godine pronašli kanjon Zvijezde, koji smo mi prvi prošli i dali mu ime. To je trenutno najveći vertikalni kanjon u Srbiji u kome ima 40 vodopada od po pet do 40 metara visine, uz koje smo se peli i spuštali i na kraju kroz njih stigli do Drine.

Za ovih deset godina Kanjon Zvijezde nije jedini lokalitet koji su u „Wild Serbia“ uspeli da otkriju, ali je svakako najvredniji budući da se duboko verovalo da takvih lokaliteta više nema u Srbiji, ali uz entuzijazam, posvećenost i želju da pretraže svaki pedalj Srbije, ne treba nikoga da iznenadi ukoliko još neki divlji i nepristupačni deo Srbije, zahvaljujući njima, bude predstavljen turistima.

Foto: Đorđe Đoković

Na prvoj slici (s leva na desno): Nemanja Nešković i Ivan Nastić

O autoru: Konstantin Radulović

Pune dve decenije radio kao sportski novinar u nekoliko beogradskih i novosadskih medija i izveštavao sa velikog broja događaja, uključujući tri finala Lige šampiona. Voli da piše, specijalno intervjue i reportaže, a trenutno radi kao kopirajter i prebacuje se u svet digitalnog marketinga.