Kad „zaškripi“ kod obračunavanja bolovanja po novom zakonu

Autor - Milan Predojevic | Pravnik odgovara

avg 27

U jednom od prethodnih tekstova detaljno smo analizirali novine u utvrđivanju bolovanja od strane lekara i lekarskih komisija Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, kao i u izračunavanju naknade zarade za vreme bolovanja, koje su nastale dana 11. aprila 2019. godine stupanjem na snagu novog Zakona o zdravstvenom osiguranju. Navedeni propis uvodi brojne promene vezane za utvrđivanje privremene sprečenosti za rad (takozvano bolovanje) i obračun naknade zarade za vreme privremene sprečenosti za rad. Kao što obično biva u našem pravnom sistemu, novi zakon izazvao je nemali broj nedoumica kada je u pitanju praktična primena. S obzirom na uočene probleme u realizovanju novih zakonskih odredbi, reagovali su i nadležni državni organi izdavanjem odgovarajućih instrukcija i uputstava, kako bi se ujednačilo sprovođenje novog zakona i obezbedila njegova pravilna primena. Naša je namera da ovim tekstom još jednom naglasimo najznačajnije promene kada je u pitanju obračun bolovanja, odnosno da preciziramo koji se sve prihodi uzimaju u obzir prilikom izračunavanja naknade zarade za vreme bolovanja.

Bolovanja na koja se novi zakon odnosi i način utvrđivanja privremene sprečenosti za rad


Na početku ponovićemo da se nove zakonske odredbe odnose na bolovanja koja su započela 11. aprila 2019. godine i kasnije. Prema tome, novi Zakon se primenjuje na privremenu sprečenost za rad osiguranika čiji je prvi dan privremene sprečenosti za rad nastao počev od 11. aprila, dok se na sva bolovanja kod kojih je prvi dan privremene sprečenosti za rad bio pre 11. aprila primenjuju odredbe starog zakona, bez obzira što u nekim slučajevima bolovanje traje i nakon 11. aprila. Ovo je do sada uglavnom bilo nesporno u primeni.

Nisu uočeni posebni problemi ni oko nadležnosti za utvrđivanje privremene sprečenosti za rad, ali nije zgoreg ponoviti najvažnije stavke. Pre svega, izmenjene su nadležnosti stručno-medicinskih organa Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje-izabranog lekara i lekarskih  komisija, koji utvrđuju nastupanje i trajanje privremene sprečenosti za rad. Po starom zakonu, izabrani lekar je cenio privremenu sprečenost za rad za prvih 30 dana sprečenosti za rad, a nakon toga, ukoliko je smatrao da sprečenost za rad i dalje traje, predlagao je prvostepenoj lekarskoj komsiji produženje sprečenosti za rad i nakon 30 dana trajanja bolovanja. Novi zakon propisuje da izabrani lekar utvrđuje privremenu sprečenost za rad osiguranika do 60 dana sprečenosti za rad (osim u slučajevima bolovanja zbog nege člana uže porodice, o čemu ćemo u narednom tekstu detaljnije pisati) i predlaže prvostepenoj, odnosno drugostepenoj lekarskoj komisiji produženje privremene sprečenosti za rad. To praktično znači da je prvostepena lekarska komisija nadležna za ocenjivanje privremene sprečenosti za rad od 61. dana privremene sprečenosti za rad.

Kao i do sada, u slučaju da je osiguranik privremeno sprečen za rad zbog jedne bolesti ili povrede, a narednog dana (bez prekida), odnosno najduže u roku od šest dana od poslednjeg dana prethodne sprečenosti za rad, bude sprečen za rad zbog iste ili druge bolesti ili povrede, dani sprečenosti za rad povezuju se u pogledu osnova, visine i isplatioca naknade zarade. U slučaju da je osiguranik privremeno sprečen za rad zbog iste ili dve različite bolesti, odnosno povrede, sa prekidom između sprečenosti za rad koji je duži od šest dana od poslednjeg dana prethodne sprečenosti za rad, dani sprečenosti za rad ne povezuju se u pogledu osnova, visine i isplatioca naknade zarade, ali je  izabrani lekar dužan da osiguranika uputi na prvostepenu lekarsku komisiju ako je osiguranik bio sprečen za rad u ukupnom trajanju od 60 dana u periodu od 90 dana.

Period iz koga se uzima zarada kao osnov za utvrđivanje visine naknade zarade i rokovi isplate



Novim Zakonom propisano je da se naknada zarade ostvaruje na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja na osnovu zahteva obveznika doprinosa (poslodavca) u kojem treba da bude navedeno da li se zahtev odnosi na isplatu naknade zarade ili refundaciju naknade koju je poslodavac već isplatio iz svojih sredstava. Ovo je važno jer je propisan različit rok za prenos sredstava poslodavcu u navedene dve situacije. Tako je predviđeno da kada filijala RFZO vrši prenos sredstava za naknadu zarade na poseban račun poslodavca radi isplate zaposlenom osiguraniku rok je 30 dana od dana podnošenja zahteva, a kada filijala RFZO vrši refundaciju isplaćenih sredstava za naknadu zarade poslodavcu rok je 15 dana od dana predaje zahteva filijali RFZO.


Period iz koga se uzima zarada kao osnov za obračun naknade zarade izmenjen je u odnosu na stari zakon, pa umesto dosadašnjih tri meseca ovaj period obuhvata 12 meseci, odnosnoosnov za naknadu zarade koja se isplaćuje iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja za zaposlena lica čini prosečna zarada koju je osiguranik ostvario u prethodnih 12 meseci pre meseca u kojem je nastupila privremena sprečenost za rad.


Novim zakonom izmenjen je i način usklađivanja naknade zarade, do čega dolazi kada osiguranik prima naknadu zarade iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja duže od dva kalendarska meseca. Tako se sada osnov za naknadu zarade usklađuje sa kretanjem prosečne mesečne zarade po zaposlenom na teritoriji Republike Srbije prema poslednjem objavljenom podatku Republičkog zavoda za statistiku. Do sada se usklađivanje radilo sa kretanjem prosečne zarade kod poslodavca.

Koja se sve primanja iz radnog odnosa priznaju kod računanja visine naknade tokom bolovanja

Zakonska novina je i ta da se kod obračuna naknade zarade tokom bolovanja u obzir uzima osnovna zarada, deo zarade za radni učinak i uvećana zarada. Po starom zakonu uzimala se u obzir samo osnovna zarada i uvećanje za minuli rad, a sada se sva uvećanja uračunavaju tako da je osnovica za obračun bolovanja kompletna zarada koja je isplaćena osiguraniku u prethodnih 12 meseci.

Kod citiranih zakonskih odredbi ćemo se zadržati kako bismo u potpunosti precizirali koja se primanja iz radnog odnosa uzimaju u obzir prilikom izračunavanja naknade zarade kod bolovanja, a koja se ne računaju. Sam zakonski tekst govori o ostvarenoj zaradi u prethodnih 12 meseci kao osnovici za obračun naknade zarade. Zarada je definisana Zakonom o radu, po kojem svaki zaposleni ima pravo na odgovarajuću zaradu, koja se utvrđuje u skladu sa zakonom, opštim aktom poslodavca i ugovorom o radu. Zakon o radu propisuje da se zarada sastoji od zarade za obavljeni rad i vreme provedeno na radu, zarade po osnovu doprinosa zaposlenog poslovnom uspehu poslodavca (nagrade, bonusi i slično) i drugih primanja po osnovu radnog odnosa, odnosno da se pod zaradom smatra zarada koja sadrži porez i doprinose koji se plaćaju iz zarade. Zakon je dalje definisao da se pod zaradom smatraju sva primanja iz radnog odnosa osim:

-primanja koja predstavljaju učestvovanja u raspodeli dobiti preduzeća u poslovnoj godini

-primanja koja se odnose na naknadu troškova za upotrebu sredstava rada zaposlenog za obavljanje poslova van prostorija poslodavca

-naknada troškova za odlazak i dolazak sa rada (putni trošak)

-naknada za vreme provedeno na službenom putu u zemlji i inostranstvu (dnevnica)

-naknada za smeštaj i ishranu za rad i boravak na terenu (terenski rad)

otpremnina

-naknada troškova pogrebnih usluga

-naknada štete zbog povrede na radu ili profesionalnog oboljenja

-primanja po osnovu poklona za Božić i Novu godinu

-jubilarna nagrada

-solidarna pomoć

-otpremnina isplaćena u slučaju poglašenja tehnološkim viškom zaposlenog

Prema citiranim zakonskim odredbama, nedvosmisleno je koja primanja se ne smatraju zaradom zaposlenog (sva gore pojedinačno pobrojana primanja ne smatraju se zaradom). Sve ono što zakon nije izuzeo iz pojma zarade samim tim se mora uzeti u obzir i prilikom obračuna osnovice za naknadu zarade tokom bolovanja, a to podrazumeva i sva primanja zaposlenog po osnovu privremene sprečenosti za rad (naknada zarade tokom bolovanja), naknada zarade tokom porodiljskog odsustva, naknada zarade tokom korišćenja godišnjeg odmora, plaćenog odsustva i upšte sva druga primanja iz radnog odnosa koja Zakonom o radu nisu izuzeta iz pojma zarade.


Osnov za naknadu zarade kod preduzetnika čini prosečna mesečna osnovica na koju je plaćen doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje u 12 meseci koji prethode mesecu u kojem je nastupilo bolovanje (umesto dosadašnja tri meseca),
a ako je bio osiguran kraće od 12 meseci po osnovu obavljanja samostalne delatnosti osnov za naknadu zarade čini osnovica na koju je plaćen doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje prema vremenu za koje je bio osiguran; samo ako uopšte nije obavljao delatnost u prethodnih 12 meseci osnov za naknadu zarade čini najniža mesečna osnovica za plaćanje doprinosa. Za preduzetnika koji se opredelio za ličnu zaradu osnov za obračun naknade zarade utvrđuje se na način kao za osiguranike zaposlene. U slučaju kada je preduzetnik u 12 meseci koji prethode mesecu u kojem je nastupila privremena sprečenost za rad u jednom periodu imao ličnu zaradu, a u drugom je plaćao doprinos po rešenju o paušalnom oporezivanju Poreske uprave, za period za koji je primao ličnu zaradu primenjuje se princip obračuna kao za zaposlene, a za period za koji je plaćao doprinos po rešenju o paušalnom oporezivanju primenjuju se zakonske odredbe koje se odnose na preduzetnike.

Šta ulazi u osnov za obračun naknade zarade ako zaposleni nije ostvario zaradu u 12 meseci



Novi zakon propisuje drugačije izračunavanje osnovice za obračun naknade zarade tokom bolovanja ako u periodu koji se uzima u obzir, što je sada 12 meseci koji prethode mesecu u  kojem je otvoreno bolovanje, nije ostvarena zarada. Ukoliko osiguranik nije ostvario zaradu u svih 12 meseci koji prethode mesecu u kojem je otvorio bolovanje, osnov za naknadu zarade čini prosečan iznos zarade za mesece u kojima je radio, a za mesece u kojima nije ostvario zaradu uzima se zagarantovana minimalna zarada. Dakle, osnov za naknadu zarade za osiguranika zaposlenog koji je u 12 meseci koji prethode bolovanju bio u radnom odnosu čini prosečan iznos zarade za vreme za koje je ostvario zaradu, dok za osiguranika koji u tih 12 meseci nije svih 12 meseci bio u radnom odnosu, osnov za naknadu zarade čini prosečan iznos zarade za mesece u kojima je osiguranik bio u radnom odnosu, a za mesece za koje nije bio u radnom odnosu osnov čini minimalna zarada. Ovde se radi o značajnoj izmeni jer se do sada uzimala samo prosečna zarada koju je zaposleni osiguranik ostvario u tri meseca koja prethode mesecu u kojem je otišao na bolovanje, čak i ako je ostvario samo jednu platu, a ukoliko nije ostvario nijednu zaradu uzimala se ona zarada koju bi po ugovoru o radu ostvario da je radio. Sada se za mesece u kojima osiguranik nije radio računa minimalna zagarantovana zarada.

Zaključna razmatranja


Cilj navedene odredbe o uračunavanju minimalne zarade za one mesece u kojime nije bilo rada jeste da se napravi razlika između osiguranika zaposlenog koji je radio svih 12 meseci koji prethode mesecu u kojem je nastupila privremena sprečenost za rad od osiguranika koji u tih 12 meseci nije bio u radnom odnosu svih 12 meseci, ili uopšte nije bio u radnom odnosu. To je učinjeno na taj način da se za mesece u kojima je ostvarena zarada i plaćeni doprinosi, za osnovicu obračuna naknade tokom bolovanja uzima prosečan iznos zarade, dok se za mesece u kojime nije bilo zarade i realno nisu plaćeni doprinosi za zdravstveno osiguranje, više ne uzima ona zarada koja je predviđena ugovorom o radu, odnosno zarada koju bi osiguranik ostvario da je radio, već se računa propisana zagarantovana minimalna zarada. Primera radi, ako je osiguranik bio u radnom odnosu 7 meseci pre meseca u kojem je nastupilo bolovanje, osnov za naknadu zarade tokom bolovanja za tih 7 meseci čini prosečan iznos zarade, a za preostalih 5 meseci u kojima nije bilo radnog odnosa, pa samim tim ni zarade, niti uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje, osnov čini minimalna zarada.

Odredbe o obračunavanju naknade zarade tokom privremene sprečenosti za rad, odnosno uvećanje perioda koji ulazi u osnovicu sa 3 na 12 meseci i uzimanje minimalne zarade za one mesece u kojima nije ostvarena zarada, mogu negativno da utiču na određene osiguranike koji nemaju svih 12 meseci unazada zaradu, pa će im se umesto onoga što inače zarađuju uzimati minimalna zarada za mesece u kojima nisu ostvarili platu.  Efekat novih zakonskih odredbi na ove osiguranike čini se kolateralnom štetom namere da se obeshrabri potpisivanje ugovora o radu koji su sklapani jedino radi izvesne isplate bolovanja koje će nastupiti (najčešće zbog održavanja trudnoće), a ne zbog potrebe za zapošljavanjem, a čega je bilo u praksi. Bilo je dovoljno da se potpiše ugovor o radu kojem bi bila iskazana veoma visoka zarada i da taj iznos bude jedini koji ulazi u osnovicu za obračun naknade. Nije čak bilo neophodno ni da ta jedna zarada bude isplaćena, ona je kao takva činila prosečnu zaradu i bila osnovica za isplatu naknade zarade. Sada to više neće biti slučaj jer će se za one mesece u kojima plate nije bilo uzimati minimalna zarada.

Dobro je što se, za razliku od isplate porodiljske naknade, u osnovicu za obračun naknade uzima i isplaćeno bolovanje, kao i što se umesto meseci u kojima nema zarade ipak računa minimalna zarada.

Pozitivna je promena i to da se kod obračuna osnovice za naknadu zarade uzima cela zarada, odnosno zarada sa svim uvećanjima, a ne samo uvećanje za minuli rad, što je bio slučaj sa prethodnim zakonom. Ovo će omogućiti  da se uzme u obzir sve ono što je osiguranik svojim radom prihodovao i što čini mnogo realniju osnovicu za obračun naknade zarade koja se isplaćuje tokom bolovanja.

Dakle, može se zaključiti da cilj zakonodavca nije bio da se umanjuju prava lica koja se u radnom odnosu za vreme korišćenja bolovanja, već da se pokuša sa sprečavanjem gore pomenutih zloupotreba uočenih prilikom primene rethodnog zakona. Naime, minimalna zarada se obračunava samo za period, odnosno mesece u kojima zaposleni uopšte nije bio u radnom odnosu, ali nikako i za mesce iz obračunskog perioda od 12 meseci u kojima su korišćeni pravo na bolovanje, pravo na godišnji odmor, plaćeno odsustva, porodiljsko odsustvo i slično, jer se u svim tim slučajevima radi o primanjima iz radnog odnosa koja nisu izuzeta iz zarade, te se imaju uzeti u obzir kod izračunavanja naknade zarade tokom bolovanja.

O autoru: Milan Predojevic

Diplomirao na Pravnom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu. Ima dugogodišnje radno iskustvo u oblasti radnog prava i socijalnog osiguranja. Svakodnevni kontakt sa građanima koji su u potrazi za poslom ili menjaju radno mesto pružio mu je uvid u probleme sa kojima se uglavnom susreću. Siguran je da njegovo lično profesionalno iskustvo može da pomogne u pronalaženju odgovora na pitanja koja kandidati na sajtu najčešće postavljaju

Prijavi se i postavi komentar

(131) komentari

Korisnik ef5e0a796f 05. 02. 2024.

Postovani
Postavljam pitanje kao poslodavac.
Imamo radnika koji je bio bolovanju odredjen broj dana zbog nege deteta, manje od 30 dana. Prilikom isplate zarade 65% od proseka zarade ispadne da se treba uplatiti manje od minimalca. Da li se isplacuje ta cifra od 65% ili se mora uplatiti minimalac?
Hvala unapred

    Milan Predojevic 06. 02. 2024.

    Poštovani
    Članom 115. tačka 1) Zakona o radu propisano je da zaposleni ima pravo na naknadu zarade za vreme odsustvovanja sa rada zbog privremene sprečenosti za rad do 30 dana, i to najmanje u visini 65% prosečne zarade u prethodnih 12 meseci pre meseca u kojem je nastupila privremena sprečenost za rad, s tim da ne može biti niža od minimalne zarade utvrđene u skladu sa ovim zakonom, ako je sprečenost za rad prouzrokovana bolešću ili povredom van rada.
    Imajući u vidu citiranu zakonsku odredbu, mišljenja sam da u opisanom slučaju morate da platite bolovanje u visini minimalne zarade određene za taj mesec za koji se vrši isplata nakande zarade.
    Srdačan pozdrav

      Korisnik ef5e0a796f 13. 02. 2024.

      Postovani
      Poslodavac je duzan da isplati najmanje 65% od visine prosecne zarade u proteklih 12 meseci s tim da ona ne moze biti manja od minimalne zarade sto mi govori da taj prosek koji se koristi ne sme biti manji od minimalne zarade a ne sama isplata. U slucaju da se mora isplacivati minimalna zarada bilo bi masivnih bolovanja, gde bi recimo za 5 dana rada u mesecu zaposleni dobio minimalnu zaradu.
      U iscekivanju odgovora
      Hvala

        Milan Predojevic 13. 02. 2024.

        Poštovana
        Zaposleni ima pravo na naknadu zarade za vreme odsustvovanja sa rada zbog privremene sprečenosti za rad do 30 dana koja ne može biti niža od minimalne zarade. Ne govori se o prosečnoj zaradi, već o pravu na naknadu zarade koje ne možebiti niže od minimalca.
        Pozdrav

Smiljana Lukic 11. 01. 2024.

Postovanje. Nismo podneli zahtev za refundaciju bolovanja preko 30 dana iz jula i avgusta 2023. godine. Da li mozemo to sada podneti i pod kojim uslovima? Zaradu smo isplatili zaposlenima.

    Milan Predojevic 12. 01. 2024.

    Poštovana Smiljana
    Mžete podneti zahtev. Prem ačlanu 109. stav 2. Zakona o zdravstvenom osiguranju, zahtev za ostvarivanje novčanih naknada i drugih prava iz zdravstvenog osiguranja može se podneti u roku od tri godine od dana dospelosti prava.
    Pozdrav

Zvezdana Marjanovic 26. 12. 2023.

Poštovani
Interesuje me koliki rok ima poslodavac da preda dokumentaciju za trudničko bolovanje u rfzo? Konkretno, radi se o državnoj firmi koja npr. dokumentaciju za oktobarsku zaradu predaje u rfzo tek početkom decembra tj. kad u celosti isplati zarade svim zaposlenima ( kraj novembra ) . Dokumentacija je predata tek 12. u mesecu jer „nisu imali vremena“.

    Milan Predojevic 26. 12. 2023.

    Poštovana Zvezdana
    Zakon propisuje da RFZO ima rok od 30 dana od dana prijema zahteva poslodavca da isplati novac na poseban račun poslodavca, koji se potom uplaćuje zaposlenom. Nema roka za poslodavca kada da preda dokumentaciju filijali RFZO. S druge strane, poslodavac ima rok da obezbedi isplatu zarade do kraja meseca za prethodni, pa tako i naknade zarade. Mišljenja sam da poslodavca mora da vodi računa ovom roku.
    Pozdrav

Ruždi Šaćirovski 04. 10. 2023.

Postovanje,moja supruga radi u drzavnoj firmi u stalnom radnom odnosu.Prima minimalac,ona je bila na bolovanju nekih 7 meseci zbog bolesti,i nikako nije primala ceo minimalac koliko je odredjen zakonom vec samo 30.000 dinara. Da li ona ima prava na neku pomoc od firme ili neku nadoknadu zbog neprimanja celog minimalca. Hvalaaa na odgovoru unapred.

    Milan Predojevic 05. 10. 2023.

    Poštovani
    Vaša supruga treba da proveri u firmi zašto nije dobila naknadu zarade u visini minimane zarade. Zakonom je propisano da ta naknada ne može biti niža od minimalne zarade propisane za taj mesec za koji se naknada plaća.
    Pozdrav

Korisnik 0d2290077d 26. 09. 2023.

Jа радим у једној фирми по Уговору о делу дуже од 2 године. С обзиром да сам трудна 2 месеца и да по поменутом Уговору немам право на накнаду за време трудничког боловања, ако би ме сада други послодавац пријавио по Уговору о раду, да ли бих могла кроз пар месеци (нпр.у 5-6 месецу трудноће) након отварања трудничког боловања примати накнаду у висини плате – тј да ли би у обрачун трудничког ушао поред Уговора о раду и Уговор о делу? Иначе имам проблем са дискус хернијом и једино због тога бих отворила трудничко боловање раније.

    Milan Predojevic 27. 09. 2023.

    Poštovana Radmila
    Prvo, nije tačno da po osnovu primanja iz ugovora o delu nemate pravo na bilo koju naknadu nakon porođaja. Ukoliko je porodilja u 18 meseci pre porođaja imala primanja po osnovu ugovora o delu, nakon porođaja će 12 meseci primati ostale naknade po osnovu rođenja i nege deteta 8za prvo i drugo dete, a za treće i svako naredno dete u trajanju od 18 meseci). To nije naknada zarade, jer Vi zaradu i nemate, poto niste u radnom odnosu, ali biste primali ostale naknade. Što se tiče perioda trudnoće, ako niste u radnom odnosu, već radite po ugovoru o delu, a dođe do komplikacija i potrebe za održavanjem trudnoće, Vi kao lice angažovano po ugovoru o delu nažalost nemate pravo na trudničko bolovanje.
    Što se tiče mogućnosti zasnivanja radnog odnosa, hipotetički, ako bi se to desilo onako kaoo ste opisali, onda biste mogli tokom trudnoće da imate i naknadu zarade za vreme trdničkog bolovanja. Takođe, u tom slučaju biste nakon otvaranja porodiljslkog odsustva primali dve naknade-nakandu zarade iz radnog donosa, i ostale nakande po osnovu rođenja i nege deteta jer u 18 meseci pre porođaja imate primanja iz ugovora o delu (dobiloi biste dva rešenj a o naknadi).U obračun nakande zarade ulaze sva primanja iz radnog odnos akoja ste ostvarili u 12 mesei pre trudničkog bolovanja, kada je reč o isplati tokom bolovanja. Kada se otvori porodiljsko, onda u obračun naknade zarade ulaze sva primanja iz radnog odnosa u poslednjih 18 meseci pre otvaranja trudničkog bolovanja, odnosno u poslednjih 18 meseci pre otvaranja porodiljskog odsustva, ako trudničko bolovanje uopšte niste imali. Za ostale nakande po osnovu rođenja i nege deteta u obračun ulaze primanja po osnovu ugovora o delu iz 18 meseci koji prethode porođaju.
    Pozdrav
    Pzdrav

Korisnik 43ac2e4fbd 05. 09. 2023.

Postovani,
Da li obracunati minuli rad (36 god rada na državnom Fakultetu), usled bolovanja u trajanju 10 dana u julu, od 21.07.), ulazi u obracun zarade za jul 2023, ili ne, kako su mi dostavili el. obracunski lisic?
Da li bolovanje od deset dana u julu 2023, ponistava minuli rad od 36 godina ostvaren u toj ustanovi pri obracunu zarade za taj mesec?

Hvala na odgovoru.
Gordana

    Milan Predojevic 06. 09. 2023.

    Poštovana Gordana
    Nisam siguran da sam u potpunosti razumeo pitanje, ali pokušaću da odgovorim onako kako sam shvatio. Minuli rad predstavlja uvećanu zaradu, a uvećana zarad sastavni je deo zarade. Ne postoji nijedna zakonska odredba koja bi uvećanu zaradu, a ni minuli rad zasebno, isključila iz pojma zarade. Takođe, minuli rad se uzima u obzir i kod računanja osnovice za naknadu zarade prilikom isplate bolovanja.
    Pozdrav

Ivana Novakovic 07. 02. 2023.

Poštovani, da li naknade za bolovanja i godišnji odmor, koje sam primala u prethodnih 12 meseci, ulaze u prosek primanja za prethodnih 12meseci na osnovu kojeg se računa primanje na trudničkom bolovanju? Primila sam uplatu od poslodavca za prvih 30dana trudničkog bolovanja, i ona je znatno manja od mojih očekivanja, jer poslodavac tvrdi da isplate za GO i bolovanja prethodnih godinu dana ne ulaze u prosek za trudnicko, već samo ona zarada koju sam dobila za obavljeni rad i vreme provedeno na poslu. Unapred Vam se zahvaljujem na odgovoru!

    Milan Predojevic 09. 02. 2023.

    Poštovana Ivana
    Zakon o radu reguliše isplatu bolovanja za prvih 30 dana, koja ide na teret poslodavca. osnovica za isplatu jeste „prosečne zarada u prethodnih 12 meseci pre meseca u kojem je nastupila privremena sprečenost za rad“, ali ovde govorimo o proseku srazmerno vremenu provedenom na radu. Precinije, ako imate zaradu npr 9 meseci, a ostalo je boloanje i naknada zarade, računa se prosek za 9 meseci. Tako se dobije zarada po radnom satu i plaća se potom bolovanje prvih 30 dana. Po toj računici ne biste smeli da budete zakinuti.
    Pozdrav

Mirjana Despotovic 01. 02. 2023.

Postovani,

Imam dva pitanja u vezi sa isplatom naknade a ista se odnose na trudnicko i porodiljkso.
Naime,
1) Da li je poslodavac u obavezi da isplati godisnji bonus zaposlenom za godinu koju je ostvario zaposlenom koji je u tom momentu na porodiljskom odsustvu?
Naime, ukoliko je kompanija ostvarila planirani finansijski rezultat za godinu u kojoj je zaposlen bio u redovno radnom odnosu da li ga zakonodavac obavezuje ili je dobra volja poslodavca?
2) Uplata trudnickog ukoliko je trudnica 11 meseci bila u jednoj komapniji i 1 mesec u drugoj kako se uzima prosek 12 meseci? U ovaj iznos trebalo bi da se obracunava i topli obrok i sve naknade koje je zaposleni imao u toku poslovne godine, zar ne?

Hvala unapred na odgovoru

    Milan Predojevic 01. 02. 2023.

    Poštovana Mirjana
    Zakonom o radu propisano je da se zarada sastoji od zarade za obavljeni rad i vreme provedeno na radu, zarade po osnovu doprinosa zaposlenog poslovnom uspehu poslodavca (nagrade, bonusi i sl.) i drugih primanja po osnovu radnog odnosa, u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu. Prema tome, opštim aktom kod poslodavca i ugovorom o radu utvrđeuju se uslovi pod kojima se isplaćuju bonusi. Zakon ne obavezuje poslodavca da uplati bonus u određenom iznosu. Ako u opštem aktu poslodavca ili u ugovoru o radu stoji da zaposleni na kraju godine dobija bonus pod određenim uslovima i ako su ti uslovi nastupili, zaposleni ima pravo na bonus. Dakle, to je regulisano ugovorom o radu, a ne zakonom. Zakon samo kaže da je bonus sastavni deo zarade, ali ne definiše visinu bonusa, niti uslove pod kojima će isti biti isplaćen.
    Uplata trudničkog bolovanja ukoliko je trudnica 11 meseci bila u jednoj komapniji i 1 mesec u drugoj, vrši se na taj način da se kod isplate prvog meseca naknade zarade, koja ide na teret poslodavca, računa prosečna zarada ostvarena u poslednjih 12 meseci kod sadanjeg poslodavca. Kada posle 30 dana neprekidnog bolovanja isplata naknade zarade pređe na teret RFZO, uzima se u obzir prosečna zarada ostvarena u poslednjih 12 mesec pre meseca otvaranja trudničkog bolovanja i pri tom se misli na zaradu ostavrenu kod svih poslodavaca kod kojih je trudnica radila u poslednjih 12 meseci, a ne samo kod sadašnjage poslodavca. Topli obrok i regres se računaju u zaradu, ostale nakande troškova ne(putni trošak, troškovi za vreme provedeno na službenom putu i troškovi terenskog rada se ne računaju u zaradu)
    Pozdrav

Vesko Rovcanin 22. 01. 2023.

Poštovani
Jedna velika pomoć od vas i savet.
Firma u kojoj sam stalni radnik mi nije predavala doznake 7meseci socionalnom jer dam bio na bolovanju. Srčani bolesnik. Na pitanje zašto nisam dobio od države novac zq zaradi sam dobio odgovor iz firme da moja firma nije uplaćivala doprinose i da ne može da traži povračaj novca tako da sam ja 8mesec bez zarade i nemam overenu knjižicu da podignem lekove za srce koje moram da pijem do kraja životq. Dada sam počeo da radim ali primanja nema mi sada. Šra da radim. Ja živim sam i živim od te plate. Unapred hvala

    Milan Predojevic 23. 01. 2023.

    Poštovani Vesko
    Zakonom o zdravstvenom osiguranju propisano je da se prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja ostvaruju na osnovu overene isprave o osiguranju.
    Overu isprave o osiguranju vrši matična filijala RFZO na osnovu dokaza da je uplaćen dospeli doprinos.
    U slučaju da nije izvršena uplata dospelog doprinosa, pravo na zdravstvenu zaštitu može da se koristi na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju:
    1) hitne medicinske pomoći;
    2) ciljanih preventivnih pregleda – skrininga prema odgovarajućim nacionalnim programima;
    3) obavezne imunizacije prema propisima kojima se uređuje zdravstvena zaštita stanovništva od zaraznih bolesti;
    4) palijativnog zbrinjavanja.
    Prema tome, samo uzak krug ovde pobrojanih prava ostvarujete ako Vam knjižica nije overena. To znači da lekove ne možete da dobijete na recept. Ukoliko obveznik uplate doprinosa nije izvršio uplatu doprinosa, osigurano lice ima pravo na naknadu plaćenih troškova za pruženu zdravstvenu zaštitu od obveznika uplate doprinosa. Dakle, sve što platite zato to knjižica nije overena, poslodavac bi morao da Vam naknadi.
    S druge strane, izvršiće se naknadna overa isprave o osiguranju kada poslodavac uplati sve doprinose. Ako uzmemo u obzir da je poslodavac u obavezi da uplati zaradu do kraja meseca za prethodni mesec, on je u docnji što se tiče Vaših neisplaćenih zarada, to jest naknada zarada. Ne može biti izgovor činjenica da on nije ispunio zakonsku obavezu plaćanja doprinosa. Kad ispuni zakonsku obavezu, knjižica će biti naknadno overena i on će moći da ostvari naknadu od RFZO za bolovanja koja je dužan Vama da plati. Do tada, on mora da Vam plati bolovanje iz svojih sredstava, to svakako jeste njegoa obaveza.
    Pozdrav

Korisnik 43ac2e4fbd 20. 12. 2022.

Poštovani,

Radim u jednoj visokoškolskoj ustanovi 36 godina. Bila sam na bolovanju ceo novembar mesec. Da li minuli rad ulazi u obračun za isplatu zarade?

Hvala na odgovoru

    Milan Predojevic 20. 12. 2022.

    Poštovana
    Zakonom o radu propisano je da zaposleni ima pravo na naknadu zarade za vreme odsustvovanja sa rada zbog privremene sprečenosti za rad do 30 dana, i to najmanje u visini 65% prosečne zarade u prethodnih 12 meseci pre meseca u kojem je nastupila privremena sprečenost za rad. Zakon o radu definiše da uvećanje zarade za vreme provedeno na radu ulazi u pojam zarade. Imajući u vidu navedeno, mišljenja sam da ninuli rad ulazi u obračun za isplatu naknade zarade tokom bolovanja.
    Pozdrav

Sredojevic Marija 02. 06. 2022.

Postovani,na trudnickom bolovanju sam od 01.02.2022 za februar mesec mi je poslodavac isplatio platu i od tada nista. Pitala sam u RFZO po mom broju JMBG ili LBO papiri za isplatu trudnickog bolovanja jos nisu predati,poslodavac kaze da su predati pa vraceni jer duguje porez. Medjutim porez nema nikakve veze sa isplatom bolovanja vec uplate doprinosa za radnike. Da li sam u pravu? Da li to znaci da licno meni nije uplatio doprinose ili bilo kom radniku te firme? I sta dalje? Unapred hvala.

    Milan Predojevic 03. 06. 2022.

    Poštovana Marija
    Zakonom o zdravstvenom osiguranju propisano je da se prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja ostvaruju na osnovu overene isprave o osiguranju.
    Overu isprave o osiguranju vrši matična filijala RFZO na osnovu dokaza da je uplaćen dospeli doprinos. U slučaju da nije izvršena uplata dospelog doprinosa, samo pravo na zdravstvenu zaštitu može da se koristi na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, i to u izuzetnim slučajevima (hitne medicinske pomoći, ciljanih preventivnih pregleda – skrininga, obavezne imunizacije i palijativnog zbrinjavanja), ali nije predviđena isplata bolovanja trudnicama kao izuzetak. Za sada je to samo zakonski predlog i moguće je da će se u narednom periodu usvojiti takva zakonska izmena, pa će i pored neplaćenog doprinosa biti moguća isplata naknade zarade trudnicama iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, što bi bilo poželjno. Za sada, RFZO će postupati kao i u Vašem slučaju-ako doprinos za socijalno osiguranje nije plaćen (ne porez, on nije postavljen kao uslov) bolovanje se ne plaća.
    Za sada, svoje potraživanje možete naplatiti prinudnim putem jedino u izvršnom postupku i to bez prethodnog podnošenja tužbae, ako imate obračunske listove koji predstavljaju izvršnu ispavu. Ako nemate obračunske listove izdate, moožete podneti prijav inspekciji za rad koja može obavezati posldoavca da ih izda. Ako ni na taj način ne dobijete obračunsle listiće potrebne za neposredno pokretanje prinudne naplate u izvršnom postupku, onda morate podneti tužbu sudu gde ćete tražiti isplatu naknade zarade i doprinosa.
    Pozdrav

Vanja Aleksić 05. 04. 2022.

Postovani, kako da obracunam bolovanje preko 30 dana za zaposlenu koja je svih 12 meseci koji prethode mesecu u kojem je bolovanje otvoreno, bila na porodiljskom bolovanju? Vratila se sa porodiljskog u decembru 2021., u januaru je otvorila bolovanje, od februara krece bolovanje preko 30 dana. Prvo sam je obracunala tako sto sam uzela bruto iznos iz njenog Resenja o ostvarivanju prava na porodiljsku naknadu, medjutim vratili su mi dokumentaciju iz RFZO. Pominje se neka Potvrda o prihodima tokom porodiljskog odsustva, ali zaposlena ne zna sta je to. Ne znam vise sta da radim. Hvala unapred i pozdrav.

    Milan Predojevic 06. 04. 2022.

    Poštovana
    Najsigurnije je da se ovim povodom obratite filijali RFZO i da ih pitate ko bi Vam izdao takvu potvrdu. Objektivno je po mom mišljenju rešenje o naknadi zarade tokom porodilsjkog odsustva dovoljan dokaz o visini naknade, jer se naprosto ista isplaćuje prema rešenju. Međutim, administracija u nas zna nekad da bude zahtevna, pa treba da vidite ipak sa nadležnima (a to je u ovom slučaju filijala RFZO) koja vrsta potvrde bi bila dovoljna i ko bi je izdao, s obzirom da Vi niste plaćali porodiljsku nakandu, već služba lokalne samouprave. U svakom slučaju jedino je važno šta kaže filijala RFZO.
    Pozdrav

Korisnik 990e95ffba 06. 03. 2022.

Poštovani, kao prvo, puno hvala na prethodnom iscrpnom odgovoru i gotovo u potpunosti daje odgovor na moje pitanje.

Nemojte mi zameriti zbog nerazumevanja nekih pravnih stvari pošto nisam pravnik.

Jedino što me je zbunilo je što ste napisali da radnik za obračun proseka „Ukoliko uopšte nema zaradu kod sadašnjeg poslodavca u 12 meseci koji prethode mesecu otvaranja bolovanja, osnovicu čini iznos osnovne zarade po ugovoru o radu uvećan za minuli rad koji bi zaposleni ostvario da radi.“ i što niste nigde pomenuli minimalnu zaradu u odgovoru.

Ovaj deo odgovora mi se, po mom laičkom mišljenju kosi sa delom teksta ove same stranice:

„Cilj navedene odredbe o uračunavanju minimalne zarade za one mesece u kojime nije bilo rada jeste da se napravi razlika između osiguranika zaposlenog koji je radio svih 12 meseci koji prethode mesecu u kojem je nastupila privremena sprečenost za rad od osiguranika koji u tih 12 meseci nije bio u radnom odnosu svih 12 meseci, ili uopšte nije bio u radnom odnosu. To je učinjeno na taj način da se za mesece u kojima je ostvarena zarada i plaćeni doprinosi, za osnovicu obračuna naknade tokom bolovanja uzima prosečan iznos zarade, dok se za mesece u kojime nije bilo zarade i realno nisu plaćeni doprinosi za zdravstveno osiguranje, više ne uzima ona zarada koja je predviđena ugovorom o radu, odnosno zarada koju bi osiguranik ostvario da je radio, već se računa propisana zagarantovana minimalna zarada. Primera radi, ako je osiguranik bio u radnom odnosu 7 meseci pre meseca u kojem je nastupilo bolovanje, osnov za naknadu zarade tokom bolovanja za tih 7 meseci čini prosečan iznos zarade, a za preostalih 5 meseci u kojima nije bilo radnog odnosa, pa samim tim ni zarade, niti uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje, osnov čini minimalna zarada.“

… takođe u ( https://unija.com/sr/bolovanje-naknada-zarade-prava-i-obaveze/ )

„U obračun naknade za bolovanje koje isplaćuje poslodavac ulaze: isplaćena zarada za efektivne sate rada, uvećanje zarade (rad na dan praznika, noću, po smenama, prekovremeno) i druga primanja koja imaju karakter zarade (topli obrok, regres, terenski dodatak, dodatak za odvojen život i drugo). Prilikom utvrđivanja osnovice za obračun naknade zarade, uzimaju se u obzir efektivni sati rada u prethodnih 12 meseci koje prethode mesecu u kome je nastupila privremena sprečenost za rad, kao i prosečna zarada za tih 12 meseci.“

…dok se u Zakonu o radu, kada su u pitanju naknade, konstantno koristi „u visini prosečne zarade u prethodnih 12 meseci“ i toliko.

Te Vas najlepše molim za pojašnjenje šta poslodavac uzima pri obračunu prosek za naknade na teret poslodavca jer u još više tekstova na detaljnije ili oškrbljene načine tumače famozni 12 meseci.

Nadole su neki primeri pa Vas molim da mi ukažete šta je ili nije u njima ispravno

1.
radnik je počeo sa radom kod sadašnjeg poslodavca 01.01 i već je, istog meseca bio 10 dana na bolovanju, ostatak meseca je radio.

osnovica za obračun proseka/cene rada naknade je:
– minimalna zarada u prethodnih 12 meseci ili
– obračunata zarada u ovom mesecu

2.
radnik je počeo sa radom kod sadašnjeg poslodavca 01.01 i radio je ceo mesec. U 02 mesecu je bio 10 dana na bolovanju a ostalo vreme je radio.

osnovica za obračun proseka/cene rada naknade je:
– zarada za januar mesec + minimalna zarada za prethodnih 11 meseci
– samo zarada za mesec od kada je počeo da radi jer, u ovom slučaju prethodnih 11 meseci nije radio kod tog poslodavca (i tako nadalje za sve naredne slučajeve bolovanja do ispunjavanja 12 meseci kod istog poslodavca).

3.
radnik radi kod sadašnjeg poslodavca već 3 godine i u 02 mesecu treće godine bio je 10 dana na bolovanju a ostalo vreme je radio

osnovica za obračun proseka/cene rada naknade je:
– zarada za 12 proteklih meseci s tim da, ako nije radio neki, od tih meseci, a bio zaposlen kod istog poslodavca, osnovicu za te mesece uzeti minimalnu zaradu.

U isčekivanju Vašeg odgovora

Puno Hvala
Zoran Sibinović

Korisnik 990e95ffba 02. 03. 2022.

Poštovani, interesuje me tumačenje podatka proseka za naknade zarada u dva specifična slučaja. Radnik se zaposlio kod sadašnjeg poslodavca a došao od drugog poslodavca.
1. Radnik je prethodno radio kod poslodavca koji je iste kategorije kao i sadašnji (državni organ-državni organ ili dr.kombinacija). Minuli rad se nastavlja.
2. Radnik je prethodno radio kod poslodavca koji nije iste kategorije kao i sadašnji (državni organ – privreda ili dr. kombinacija). Minuli rad počinje od nule.

Obzirom da je radnik ostvarivao zaradu u proteklih 12 meseci kod prethodnog poslodavca osnovno pitanje je šta, u ova 2 slučaja ponaosob, novi poslodavac uzima kao prosek za obračun naknada zarada u prvih 12 meseci?
Da li se u prvih 12 isplata radnika uzimaju u obzir, pri obračunu proseka, mesečni proseci prethodnog poslodavca ili ne, odnosno uzima se minimalna cena rada za te mesece. Ovo iz razloga što je radnik mogao da ostvari kod prethodnog poslodavca dosta veći prosek nego što bi ga ostvario kod sadašnjeg. Npr. kod novog bi prosek bio 200 din./č. a kod prethodnog je bio 500din./č. Takva varijanta mi ne deluje logična jer, što bi sadašnji poslodavac plaćao 12 meseci veće naknade shodno osnovicama i koeficijentima prethodg poslodavca. Obzirom da po netu nisam našao tumačenje ovih slučajeva molio bih Vas, ako toga ima negde, da me na to uputite. Hvala

    Milan Predojevic 06. 03. 2022.

    Poštovani
    Moje mišljenje u vezi sa navedenim formirano je na osnovu zakonske definicije zarade, a ona je sledeća:
    Zakonom o radu propisano je da se zarada sastoji od zarade za obavljeni rad i vreme provedeno na radu, zarade po osnovu doprinosa zaposlenog poslovnom uspehu poslodavca (nagrade, bonusi i sl.) i drugih primanja po osnovu radnog odnosa, u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu. Zarada za obavljeni rad i vreme provedeno na radu sastoji se od osnovne zarade, dela zarade za radni učinak i uvećane zarade.
    Ukoliko zaposleni u prethodnih 12 meseci nije radio kod sadašnjeg poslodavca, nema osnova za stav da se u svrhu računanja osnovice za obračun bolovanja računa zarada ostvarena kod prethodnog poslodavca. Zarada kod prethodnog poslodavca uzima se u obzir kada se plaća naknada zarade iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, a to je od 31. (trideset prvog) dana bolovanja. Što se tiče prvih 30 dana bolovanja koje plaća poslodavca, mišljenja sam da se uzima sledeće: osnovicu za obračun naknade zarade čini prosečna zarada ostvarena u poslednjih 12 meseci. Ako je zaposleni radio kod sadašnjeg poslodavca manje od 12 meseci, onda osnovicu čini prosečna zarada za onaj period koji je radio. Ukoliko uopšte nema zaradu kod sadašnjeg poslodavca u 12 meseci koji prethode mesecu otvaranja bolovanja, osnovicu čini iznos osnovne zarade po ugovoru o radu uvećan za minuli rad koji bi zaposleni ostvario da radi. Razlog za ovaj stav je u gore navedenoj zakonskoj definiciji zarade: od svega navedenog što čini zaradu, jedino osnovna zarada i uvećanje po osnovu minulog rada ulaze u svaku zaradu. Sve ostale komponente koje čine zaradu (doprinos poslovnom uspehu, radni učinak, uvećanje za prekovremeni, noćni rad i ostalo) zavise od nostvarenog rada. Pošto ovde ostvarenog rada nije bilo-uzima se samo osnovna zarada plus minuli rad.
    Pozdrav

Dragana Ristić 01. 03. 2022.

Poštovani,
Na bolovanju sam od 25.12.2020.godine zbog povrede na radu.Naknadu za bolovanje mi isplaćuje Firma u kojoj sam zaposlen. Poslednja dva meseca ta naknada je sve manja i manja. Pošto je prošlo više od godinu dana intereseju me da li iznos koji primam podleže sa nekom usklađivanju i posle kog perioda? Dobio sam i rešenje fonda PIO da moje lečenje nije završeno i ne može se proceniti gubitak radne sposobnosti do njegovog okončanja.
Dragan Ristić

    Milan Predojevic 02. 03. 2022.

    Poštovani Dragane
    Zakonom o radu propisano je da zaposleni ima pravo na naknadu zarade za vreme odsustvovanja sa rada zbog privremene sprečenosti za rad do 30 dana, i to u visini 100% prosečne zarade u prethodnih 12 meseci pre meseca u kojem je nastupila privremena sprečenost za rad, s tim da ne može biti niža od minimalne zarade utvrđene u skladu sa ovim zakonom, ako je sprečenost za rad prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bolešću.
    Zakonom o zdravstvenom osiguranju određeno je da za osiguranika zaposlenog naknadu zarade u slučaju privremene sprečenosti za rad zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti, obezbeđuje poslodavac iz svojih sredstava za vreme trajanja radnog odnosa osiguranika, od prvog dana privremene sprečenosti za rad, za sve vreme trajanja privremene sprečenosti za rad osiguranika. Istim zakonom definisano je da kada osiguranik zaposleni prima naknadu zarade iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja duže od dva kalendarska meseca, ima pravo na usklađivanje osnova za naknadu zarade. Prema tome, usklađivanje nije predviđeno niti jednim zakonom za primanja iz sredstava poslodavca. To pak znači da bi sve vreme trebalo da primate istu visinu naknade zarade jer se ne menja prosečna zarada u 12 meseci koji prethode mesecu otvaranja bolovanja.
    Pozdrav

Zorica Vuckovic 21. 02. 2022.

Koliko se placa bolovanje ukoliko sam prijavljen na minimalac? Znaci primam inace platu oko 32000. Na bolovanju sam 2 meseca. Da li ona meseca treba da mi bude isplacen 65% odnosno nekih 22000 ili ne moze da bude manje od minimalca tj treba da mi bude isplacen oko 32000? Hvala

    Milan Predojevic 22. 02. 2022.

    Poštovana Zorice
    Naknada zarade tokom privremene sprečenosti za rad ne može po zakonu biti niža od minimalne zarade.
    Pozdrav

Marija Milosavljević 12. 01. 2022.

Poštovani,

Zanima me da li imam pravo na dva dana praznika ukoliko sam na bolovanju? Situacija je sledeća-na bolovanju sam od 29.12 do 11.01. Doznaka za januar mesec je od 01.01.2022 do 11.01.2022. U tom periodu su dva dana praznici 3.01 i 7.01. (iako firma nije radila cele te nedelje). Da li po zakonu ja imam sada 5 ili 7 dana bolovanja? Šta je starije doznaka ili to što se praznovalo dok sam bila na bolovanju?
Unapred zahvalna na odgovoru.

Srdačan pozdrav,
Marija Milosavljević

    Milan Predojevic 13. 01. 2022.

    Poštovani
    S obzirom da po zakonu zaposleni ima pravo na naknadu zarade u visini prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu, za vreme odsustvovanja sa rada na dan praznika koji je neradni dan, a da za odsustvovanje sa rada zbog privremene sprečenosti za rad usled bolesti ima pravo na nižu naknadu, odnosno 65% od prosečne zarade iz poslednjh 12 meseci, mišljenja sam da za dan državnog praznika ide jedan obračun,a za dane bolovanja drugi. Dakle, moj je stav da biste u Vašem primeru Vi imali 5 dana bolovanja, a za 03.01. i 07.01. bi Vam pripala nakada zarade koja ide za dan drđžavnog praznika. Mišljenja sam da bi svako drugačije rešenje bilo bi davanje nepovoljnijih prava zaposlenom u odnosu na ona koja mu garantuje zakon, što nije dozvoljeno. Moram ipak da isteknem da postoje i različita mišljenja u praksi, to jest da određene kolege smatraju da sve vreme ide isplata bolovanja, iako je tokom tog period bilo državnih praznika.
    Pozdrav

M K 21. 12. 2021.

Poštovani
Na bolovanju sam od 8.12.2021. U toku mog odsustva, ne znajući koliko će trajati moje bolovanje, a radi svoje organizacije, poslodavac je unapred ispunio zahteve za godišnji odmor za dane od 27.12.-31.12. i 04.-06.01.
Obzirom da mi je bolovanje produženo do 10.01.2022. šta se dešava sa tim danima koji su već ispisani kao godišnji odmor? Da li je moguće da mi budu potrošeni dani godišnjeg iako sam u isto vreme na bolovanju? Ukoliko je to nemoguće, da li je poslodavac u obavezi da automatski poništi te zahteve za godišnji ili to moram lično da zahtevam?

    Milan Predojevic 21. 12. 2021.

    Poštovana
    S obzirom je Zakonom o radu propisano da ako je zaposleni za vreme korišćenja godišnjeg odmora privremeno sprečen za rad u smislu propisa o zdravstvenom
    osiguranju – ima pravo da po isteku te sprečenosti za rad nastavi korišćenje godišnjeg odmora, onda ne može biti osnova da Vam se dani sprečenosti za rad uračunavaju u godišnji odmor. Ne može poslodavac doneti rešenje o godišnjem odmoru za period kada ste na bolovanju, bez obzira na neki Vaš pređašnji zahtev. Naprotiv, mišljenja sam da je dužan da stavi van snage doneto rešenje jer ćete Vi za to vreme izvesno biti na bolovanju.
    Pozdrav

Korisnik 6051fca18f 29. 11. 2021.

Od jula meseca Sam sredila trudnicko bolovanje.. doznake sve.. svakoga meseca nosila knjigovodji evo ga dolazi decembar meni jos uvek nije legla ni jedna uplata. To nije normalno da toliko kasne.. da li je jos neko imao ovakav problem?

    Milan Predojevic 29. 11. 2021.

    Poštovana
    Najpre morate proveriti sa poslodavcem da li je uplatio dospele doprinose za socijalno osiguranje. To je uslov za ostvarivanje prava iz zdravstvenog osiguranja, pa tako i za isplatu naknade zarade iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja. Ako je taj preduslov ispunjen, proverite kod poslodavca da li je uopšte piodneo zahtev filijali RFZO za isplatu bolovanja sa neophodnom dokumentacijom. Bez predatog zahteva neće doći do obračuna naknade zarade i isplate iste. Ukoliko je Vaš poslodavac podneo za svaki mesec zahtev za isplatu naknade zarade sa pratećom dokumentacijom, RFZO ima rok od 30 dana da na poseban račun poslodavca uplati sredstva, koja potom u roku od 30 dana poslodavac mora da iskoristi isključivo u svrhu isplate Vaše naknade zarade. Dakle proverite u opisanom sledu događaja da li je negde došlo do problema. Međutim, nije mi poznato da RFZO toliko kasni sa isplatom. Pretoostavljam da se ipak radi ili o neplaćenim doprinosima ili o tome da nije predat uredan zahtev za isplatu. Takođe skrećem pažnju, da od momenta otvaranja porodiljskog odsustva Vi ično podnosite zahtev lokalnoj smaoupravi za isplatu nakande zarade tokom porodiljskog odsustva, a ne Vaš poslodavac.
    Pozdrav

79ee929814ad089512e8d053af373d3a 22. 11. 2021.

Poštovani,

Interesuje me obračun naknade zarade ako je zaposleni bio na bolovanju do 30 dana i u tom periodu je bio državni praznik.
Da li se naknada zarade obračunava pojedinačno za državni praznik, pojedinačno za bolovanje ili sve to ulazi u obračun bolovanja bez obzira što je u tom periodu bio jedan dan državni praznik?

Hvala

    Milan Predojevic 24. 11. 2021.

    Poštovani
    S obzirom da po zakonu zaposleni ima pravo na naknadu zarade u visini prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu, za vreme odsustvovanja sa rada na dan praznika koji je neradni dan, a da za odsustvovanje sa rada zbog privremene sprečenosti za rad usled bolesti ima pravo na nižu naknadu, odnosno 65% od prosečne zarade iz poslednjh 12 meseci, mišljenja sam da za dan državnog praznika ide jedan obračun,a za dane bolovanja drugi. Svako drugačije rešenje bilo bi davanje nepovoljnijih prava zaposlenom u odnosu na ona koja mu garantuje zakon. Postoje i različita mišljenja u praksi.
    Pozdrav

Nikolina Lovric 22. 11. 2021.

Postovani,
Zanima me jedna informacija.
U stalnom radnom odnosu Sam 9 godina pre 2 godine Sam imala pauzu od 20 Dana u istom mesecu Sam prestala u jednoj firmi I isti Taj mesec Sam pocela u drugoj firmi da radim, na trudnickom bolovanju Sam primala minimalac,a prosek mi je veci za primanje. Da li ce biti neka naknada dok RFZO izracuna jer u firmi kazu da Jos nista od njih nisu dobili I gde to moze da se proveri?

    Milan Predojevic 24. 11. 2021.

    Poštovana Nikolina
    Nisam siguran da sam razumeo pitanje, ali pretpostavljam da Vas zanima tehnika isplate nakande zarade tokom trudničkog bolovanja. Naknadu zarade za prvih 30 dana bolovanja plaća poslodavac, a od 31. dana RFZO. Ukoliko je Vaš poslodavac predao kompletnu neophodnu dokumentaciju filijali RFZO za isplatu naknade zarade, RFZO je dužan da u roku od 30 dana plati poslodavcu na namenski račun naknadu zarade. Osnovicu za obračun nakande zarade čini Vaša prosečna zarada ostvarena u poslednjih 12 meseci pre meseca kada ste otvorili bolovanje. Plaća se 100% od ove osnovice.
    Srdačan pozdrav

Danijela Golc 08. 11. 2021.

Poštovani…
Danas sam dobila poziv iz svoje firme,gde sam zaposlena.
Kažu mi da mi nije refundirano bolovanje koje je bilo prošle godine u decembu.
Tačnije ceo decembar( corona).
Ja u ovoj firmi radim već godinu dana.
Zašto mi traže obrszac od predhodnog poslodavca i to od novembra 2019.
Kakve to veze ima sad sa mojim poslodavcem i sta to znači za mene?
Možete mi objasnite jer nista ne razumem.

    Milan Predojevic 08. 11. 2021.

    Poštovana Danijela
    Članom 87. Zakona o zdravstvenom osiguranju propisano je da osnov za naknadu zarade koja se isplaćuje iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, za osiguranike zaposlene, čini prosečna zarada koju je osiguranik ostvario u prethodnih 12 meseci pre meseca u kojem je nastupila privremena sprečenost za rad. Zakonom je dalje definisano da osiguraniku koji je pre nastupanja privremene sprečenosti za rad, odnosno u periodu iz kojeg se utvrđuje osnov za naknadu zarade, istovremeno radio kod dva ili više poslodavaca, osnov za naknadu zarade utvrđuje se prema ukupnom zbiru osnova za naknadu zarade iz čl. 87. ovog zakona. Shodno navedenom, ukoliko je mesec u kojem je nastupila Vaša privremena psrečenost za rad bio novembar 2020. godine (što je gotovo izvesno slučaj ako RFZO treba da Vam plati naknadu zarade počev od decembra 2020. godine) osnov za naknadu zarade koja se isplaćuje iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja čini prosečna zarada koju ste ostvarili u periodu novembar 2019-oktobar 2020. godine (prethodnih 12 meseci pre meseca u kojem je nastupila privremena sprečenost za rad). Dakle, bez obzira što je ta zarada ostvarena kod prethodnog posloodavca, ista se uzima u obzir kod računanja nakande zarade koju plaća RFZO. Zbog toga su zahtevali da obrazac visini zarade u periodu koji čini zakonsku osnovicu popuni i prethodni posldoavac jer ste u rom periodu kod njega radili.
    Pozdrav

Danijela Stefanovic 04. 11. 2021.

Poštovani,
da li postoji zakonski rok za predavanje doznaka fondu za zdravstveno osiguranje i koji obavezuje Knjigovodstvo da taj rok ispoštuje.
Da li knjigovodstvo može da drži predate doznake neograničeno …konkretno doznake predate 30.08.2021.god. još uvek nisu predate fondu za zdravstveo osiguranje i šta uratiti u ovom slučaju?

Hvala

    Milan Predojevic 05. 11. 2021.

    Poštovani
    Potraživanja naknade zarade zastarevaju u roku od 3 godine od dana dospelosti. Prema tome, zahtev se mora predati u tom roku. Naravno, što pre se zahtev preda pre će biti isplaćena naknada zarade na poseban račun poslodavca. Nakon predaje kompletnog zahteva RFZO ima rok od 30 dan da prenese sredstva poslodavcu. Što se tiče rada knjigovodstva, oni za isti odgovaraju klijentima koji ih angažuju. Svakako da neefikasnost neće doprineti poverenju u njihov rad.
    Pozdrav

Zvezdana Vujić 20. 10. 2021.

Postovani, molim vas za pojasnjenje sledeceg: u slucaju kada je trudnica u radnom odnosu svega 5 meseci pre otvaranja trudnickog bolovanja, da li se naknada na bolovanju utvrdjuje prostom podelom (zarada za tih 5 meseci)/12meseci, ili se ipak za preostalih 7 meseci uzima drzavni minimalac koji takodje ulazi u prosek, osiguravajuci trudnici minimalnu zaradu na trudnickom bolovanju?

Takodje bih Vas zamolila za informaciju, da li, nakon otvaranja trudnickog bolovanja, poslodavac i dalje ima obavezu placanja doprinosa drzavi za radnicu koja je na trudnickom?

Najlepse hvala na odgovoru.

    Milan Predojevic 20. 10. 2021.

    Poštovana Zvezdana
    U slučaju kada je trudnica u radnom odnosu svega 5 meseci pre otvaranja trudničkog bolovanja, naknada zarade kod RFZO tokom bolovanja utvrđuje se na sledeći način: izračuna se prosečna zarada ostvarena u periodu od 12 meseci sabiranjem 5 zarada i 7 minimalaca, pa se tako utvrđena prosečna zarada deli na 12meseci i dobija se mesečna osnovica od koje se plaća 100%. Kasnije, tokom porodiljskog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta računa se poslednjih 18 zarada (a ne 12) s tim da se tu primenjuje matematika 5/18, odnosno sabere se 5 zarada (ne dodaje se 13 minimalaca kao kod trudničkog) i zbir se deli sa 18 radi dobijanja mesečne osnovice. Doduše,pre porođaja i tri meseca nakon porođaja morate dobiti makar minimalac (to je korektivna odredba)
    Takođe, nakon otvaranja trudnickog bolovanja, poslodavac i dalje ima obavezu plaćanja doprinosa džzavi za radnicu koja je na trudničkom dok on plaća iz svojih sredstava naknadu zarade, a to je prbvih 30 dana. Nakon toga država (odnosno RFZO) plaća i nakandu zarade I doprinose.
    Pozdrav

52f4914798d1779a8d1fa045b6199878 15. 10. 2021.

Postovani imam jedno pitanje, otac mi je na bolovanju sad ce jos malo 2 meseca, primio je 26h platu za 30 dana bolovanja na teret poslodavca, sto je manje od minimalne zarade, to se isto desilo i pre godinu i po dana kada je takodje bio na bolovanju oko mesec i po radi operacije, kada je isto na teret poslodavca za 30 dana bolovanja dobio manje od minimalca, kao i kasnije na teret pio fonda gde je dobio oko 20hiljada, moje pitanje je da li on sada kada bude prijavio racunovodstvu svog poslodavca da je primio manje od minimalca platu, moze da zahteva isplatu i ispravku za manju zaradu od minimalne za to prethodno bolovanje, 2020.januara., jer nazalost to nismo onda uradili. Unapred zahvalna.

    Milan Predojevic 16. 10. 2021.

    Poštovani
    Nakon što Vaš otac bude prijavio računovodstvu svog poslodavca da je primio manje od minimalca platu, može da zahteva isplatu i ispravku za manju zaradu od minimalne za to prethodno bolovanje, 2020.januara, pošto zahtevi za ostvarivanje prava iz radnog odnosa zastarevaju u roku od tri godine od dana dospelosti.
    Pozdrav

Aleksandar Stamenkovic 07. 10. 2021.

Zanima me jedno pitanje ako mogu da dobijem tačan odgovor.Na platu od 65 soma ja nisam radio 15 dana zbog karantina i naravno otvorio sam bolovanje.Kako se računa sad obračun za tih 15 dana i uz to računali su mu 60 posto bolovanje?x

    Milan Predojevic 07. 10. 2021.

    Poštovani Aleksandre
    Članom 73. stav 1. tačka 4) Zakona o zdravstvenom osiguranju propisano je da naknada zarade za vreme privremene sprečenosti za rad pripada osiguranicima zaposlenima, ako je zdravstveno stanje osiguranika takvo da je osiguranik sprečen za rad zbog propisane mere obavezne izolacije kao kliconoše ili zbog pojave zaraznih bolesti u njegovoj okolini. Dalje je članom 86. Zakona propisano da se osnov za obračun naknade zarade za osiguranike zaposlene, koju isplaćuje poslodavac iz svojih sredstava, utvrđuje u skladu sa propisima kojima se uređuje rad. Propis koji uređuje rad jeste Zakon o radu u kojem je članom 115. stav 1. tačka 1) utvrđeno da zaposleni ima pravo na naknadu zarade za vreme odsustvovanja sa rada zbog privremene sprečenosti za rad do 30 dana, i to najmanje u visini 65% prosečne zarade u prethodnih 12 meseci pre meseca u kojem je nastupila privremena sprečenost za rad, s tim da ne može biti niža od minimalne zarade utvrđene u skladu sa ovim zakonom. Članom 95. stav 1. Zakona o zdravstevnom osiguranju iuzmeđu ostalog je uređeno da visina naknade zarade koja se obezbeđuje iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, kao i iz sredstava poslodavca u slučajevima sprečenosti za rad zbog propisane mere obavezne izolacije kao kliconoše ili zbog pojave zaraznih bolesti u njegovoj okolini, iznosi 65% od osnova za naknadu zarade.
    Shodno svemu navedenom, visina naknade zarade u Vašem slučaju nije 60%, već 65% od osnova za naknadu zarade, koji čini prosečna zarada koju ste ostvarili u 12 meseci kopji prethode mesecu u kojem je nastupila Vaša privremena sprečenost za rad.
    Pozdrav

Tadija Vitorović 12. 09. 2021.

Poštovani.Ukoliko je povreda nastupila na radu i poslodavac uredno dobio mišljenje prvostepene lekarske komisije koja to potvrđuje koji je njegov najjasniji rok za isplatu bolovanja,tj da li ima pravo na kašnjenje sa isplatama.I molim Vas još jedno pitanje..Kod mene konkretno je došlo do proklizavanja,pomoćna kuvarica je prljavim džogerom razmazala masnoću u toku radnog vremena koje je namenjeno za kretanje radnika,neposredno posle toga sam naišao i noseći inventar u rukama okliznuo se i polomio čašicu kolena na stepenik…Čija je to odgovornost?Hvala unapred..

    Milan Predojevic 13. 09. 2021.

    Poštovani
    Povreda na radu i u vezi sa radom odgovornost je poslodavca, jer je on zakonski dužan da organizuje rad na bezbedan i zdrav način. U konkretnom slučaju Vi niste učinili ništa pogrešno i po zakonu poslodavac je dužan da Vam plaća naknadu zarade dok god bude trajala sprečenost za rad zbog povrede na radu. Naknada se plaća u visini od 100% od Vaše prosečne zarade u poslednjih 12 meseci. Poslodavac je dužan da Vam nakandu plati do kraja meseca za prethodni mesec.
    Pozdrav

Dajana Didic 12. 08. 2021.

Postovani, dobila sam otkaz dok sam bila na bolovonju. Posle otkaza sutradan sam prijavljena kod drugog poslodavca. Bolovanje nisam prekidala, zakazana mi je lekarska komisija, u slucaju da komisija produzi bolovanje na ciji teret padaju troskovi osiguranja, na teret novog poslodavca ili drzave? Unapred hvala.

    Milan Predojevic 12. 08. 2021.

    Poštovana Dajana
    Zakonom o radu propisano je da zaposleni ima pravo na naknadu zarade za vreme odsustvovanja sa rada zbog privremene sprečenosti za rad do 30 dana. Shodno navedenom, u slučaju kada zaposleni tokom trajanja bolovanja promeni poslodavca, a RFZO plaća naknadu zarade, prekida se isplata naknade zarade na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja i od momenta zasnivanja radnog odnosa kod novog poslodavca prvih 30 dana bolovanje ide na njegov teret.
    Pozdrav

ac4a77215b164a19da783cf9031e8261 25. 04. 2021.

Poštovani,

Radim u firmi na neodređeno već 8 godina. Interesuje me da li poslodavac može da mi isplati zaradu manju od minimalne zarade tokom bolovanja ili plaćenog odsustva. Konkretno, cena mog radnog sata je 190 dinara, bio sam na bolovanju mesec dana, i za taj mesec aam primio 23000 din. Isti je slučaj bio i za vreme vanrednog stanja, kada smo bili na plaćeno odsustvo od mesec dana. Da li je to protiv zakonito, da primim manje od minimalne zarade? I da li mogu da tuzim poslodavca i ako sam skoro saznao da mi nisu uplaćivani doprinosi u PIO, (da tužim za platu manju od minimalne zarade za vreme bolovanja i plaćenog odsustva)?
Unapred hvala

    Milan Predojevic 26. 04. 2021.

    Poštovani
    Zakonom o radu propisano je da zaposleni ima pravo na naknadu zarade za vreme odsustvovanja sa rada zbog privremene sprečenosti za rad do 30 dana, i to najmanje u visini 65% prosečne zarade u prethodnih 12 meseci pre meseca u kojem je nastupila privremena sprečenost za rad, s tim da ne može biti niža od minimalne zarade utvrđene u skladu sa ovim zakonom, ako je sprečenost za rad prouzrokovana bolešću ili povredom van rada. Zakonom o radu takođe je definisano da zaposleni ima pravo na naknadu zarade najmanje u visini 60% prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, s tim da ne može biti manja od minimalne zarade utvrđene u skladu sa ovim zakonom, za vreme prekida rada, odnosno smanjenja obima rada do kojeg je došlo bez krivice zaposlenog. Shodno navedenim zakonskim odredbama, naknada zarade za bolovanje jeste u visini 65% prosečne zarade iz prethodnih 12 meseci, ali ne može da bude manja od minimalne zarade, dok je naknada zarade za vreme plaćenog odsustva u visini 60% prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, s tim da takođe ne može biti manja od minimalne zarade. Prema tome, u oba slučaja-i kod bolovanja i kod plaćenog odsustva ne možete da primate naknadu zarade koja je niža od minimalne zarade. Tužbom za isplatu zarade zaposleni ima pravo da potražuje neisplaćeni iznos zarade i naknade zarade sa pripadajućom kamatom, tako da može biti osnova za tužbu zbog plate manje od minimalne zarade za vreme bolovanja i plaćenog odsustva.
    Pozdrav

Dragana Nikolić 25. 03. 2021.

Poštovani,
Molim Vas za pomoć u tumačenju propisa o naknadi plate trudnicama za vreme korišćenja bolovanja zbog održavanja trudnoće, u slučaju kada je poslodavac lolalna samouprava (gradska uprava). Preciznije, zanima me kako se vrši obračun tokom meseci u kojima postoje državni praznici. Ukoliko je mesec imao 20 dana za isplatu od kojih je bilo 18 radnih dana i dva dana državnog praznika (koji nisu obuhvatali dane vikenda) da li se trudnici koja je na bolovanju isplaćuje 18 dana bolovanja ili 20 dana bolovanja?

Zahvaljujem na razumevanju i odgovoru.

S poštovanjem,
Dragana Nikolić

    Milan Predojevic 26. 03. 2021.

    Poštovana Dragana
    Naknadom zarade obuhvata se ceo mesec u kojem ste radili, pa tako i dani koji su bili državni praznici. Preciznije, ne može Vam se zbog dva dana praznika umanjiti naknada zarade za konkretan mesec.
    Pozdrav