Ko sve ima pravo na bolovanje?

Autor - Milan Predojevic | Pravnik odgovara

mar 15

Pravo na naknadu zarade za vreme privremene sprečenosti za rad – odnosno bolovanja – kako se to u svakodnevnom govoru kaže – jedno je od važnijih prava iz radnog odnosa i obaveznog zdravstvenog osiguranja, te je kao takvo regulisano odredbama Zakona o radu i Zakona o zdravstvenom osiguranju.

Odmah ističemo, da bez obzira na uobičajeni termin „bolovanje“, osiguranici ostvaruju pravo na naknadu zarade iz obaveznog zdravstvenog osiguranja i u drugim slučajevima, ne samo zbog sopstvene bolesti. Ovim tekstom pokušaćemo u najkraćim crtama da navedemo ko sve ima pravo na naknadu zarade zbog privremene sprečenosti za rad i u kojim slučajevima.

Naknade zarade zaposlenima i preduzetnicima

Prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju, pravo na naknadu zarade iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, koje plaćaju filijale Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO), pripada zaposlenima i preduzetnicima. Zakon doduše pominje i javne beležnike i izvršitelje, kao i sveštenike i verske službenike, ali je njihov broj ipak mali i u praksi retko ostvaruju ova prava. Dakle, pre svega govorimo o licima u radnom odnosu i samostalnim delatnicima.

Zakon određuje da navedene kategorije osiguranika imaju pravo na naknadu zarade u 7 slučajeva. Prema tome, nije samo privremena sprečenost za rad zbog bolesti osnov za isplatu naknade zarade zaposlenima i preduzetnicima, već postoji još 6 situacija koje povlače pravo na isplatu bolovanja od strane RFZO i od poslodavca. Ovom prilikom govorićemo samo o zaposlenima.

1) Pravo na naknadu zarade usled bolesti ili povrede van rada

Naravno, kada se govori o naknadi zarade zaposlenima prvo se pomisli na naknadu zarade koja se plaća kada zbog bolesti ili povreda nisu u stanju da rade. To je ono što se u svakodnevnom govoru označava kao „bolovanje“. Bolovanje se plaća kada postoji bolest ili povreda i na radu i van rada, ali postoje značajne razlike u obvezniku plaćanja i visini naknade zarade u te dve situacije.

Prvo govorimo o bolesti ili povredama van rada. Postojanje i dužinu privremene sprečenosti za rad utvrđuje, kako to zakon kaže -„stručni-medicinski organ“. Radi se o izabranim lekarima i lekarskim komisijama RFZO. Prvih 60 dana ocenjuje izabrani lekar,  od 61. dana prvostepena lekarska komisija filijale RFZO. Na ocene lekara postoji mogućnost prigovora prvostepenoj lekarskoj komisiji, a protiv ocene prvostepene komisije moguća je primedba drugostepenoj lekarskoj komisiji.

Ko plaća naknadu zarade i u kom iznosu? Prvih 30 dana bolovanje plaća poslodavac u visini 65% od osnovice, a osnovicu čini prosečna zarada koju je zaposleni ostvario kod tog poslodavca u poslednjih 12 meseci. Ako uopšte nema plaćenu zaradu kod tog poslodavca, onda poslodavac plaća 65% od zarade dogovorene ugovorom o radu. Od 31. dana bolovanje plaća filijala RFZO, takođe u visini 65% od prosečne zarade osiguranika iz poslednjih 12 meseci, (dakle ovde se računaju i zarade kod prethodnog poslodavca, ako ulaze u poslednjih 12 meseci). Za one mesece u kojima nema zarade, kod naknade koju plaća RFZO, računa se minimalna zarada za te mesece. Primera radi, u poslednjih 12 meseci pre meseca započinjanja bolovanja postoje 3 zarade kod sadašnjeg poslodavca, 6 zarada kod prethodnog i tri meseca bez zarade. RFZO kod računanja osnovice za obračun naknade zarade sabira zarade kod sadašnjeg poslodavca, prethodnog poslodavca i dodaje tri minimalca za one mesece u kojima osiguranik nije radio. Tako se dobije prosečna zarada od koje se plaća 65%. Naravno, radi se o 65% bruto zarade, jer se kod naknade zarade plaćaju i doprinosi za socijalno osiguranje.

2) Pravo na naknadu zarade usled bolesti ili povrede na radu

Ovde se takođe na isti način utvrđuje dužina sprečenosti za rad, kao kod „običnog“ bolovanja, s tim da prijavu povrede na radu mora da učini poslodavac filijali RFZO. Razlika u odnosu na bolovanje zbog bolesti ili povrede van rada e u obvezniku plaćanja i visini naknade.

Ko plaća naknadu zarade i u kom iznosu? Bolovanje od početka, pa sve dok traje (ali najduže dok traje radni odnosy), plaća poslodavac u visini 100% od osnovice. Osnovica se računa isto kao i u prethodnom poglavlju-čini je prosečna zarada koju je zaposleni ostvario kod tog poslodavca u poslednjih 12 meseci. Ako uopšte nema plaćenu zaradu kod tog poslodavca, onda poslodavac plaća 100% od zarade predviđene ugovorom o radu. Filijala RFZO postaje obveznik plaćanja samo ako kod lica postoji sprečenost za rad zbog povrede ili bolesti na radu, a radni odnos je prestao (npr istekao je ugovor na određeno vreme). RFZO tada nastavlja isplatu koju je plaćao poslodavac dok traje bolovanje.

3) Pravo na „trudničko“ bolovanje

Treći razlog za privremenu sprečenost za rad jesu bolesti ili komplikacije u vezi sa trudnoćom, odnosno tzv. trudničko bolovanje. Takođe prvih 60 dana ocenjuje izabrani lekar (izabrani ginekolog), a od 61. dana lekarske komsiije RFZO.

Ko plaća naknadu zarade i u kom iznosu? Prvih 30 dana bolovanje plaća poslodavac u visini 100% od osnovice, a osnovicu čini prosečna zarada koju je zaposleni ostvario kod tog poslodavca u poslednjih 12 meseci. Ako uopšte nema plaćenu zaradu kod tog poslodavca, onda poslodavac plaća 100% od zarade dogovorene ugovorom o radu. Od 31. dana bolovanje plaća filijala RFZO, takođe u visini 100% od prosečne zarade iz poslednjih 12 meseci, s tim što se ovde računaju i zarade kod prethodnog poslodavca, ako ulaze u poslednjih 12 meseci. Za one mesece iz perioda od 12 meseci u kojima nema zarade, a za potrebe računanja osnovice, ukalkuliše se minimalna zarada.

4) Pravo na naknadu zarade zbog obavezne izolacije

Četvrti zakonski razlog rpivremene sprečenosti za rad koji povlači sa sobom pravo na isplatu naknade zarade jeste razlog koji se naročiti aktuelizovao u poslednje dve godine:  zbog propisane mere obavezne izolacije kao kliconoše ili zbog pojave zaraznih bolesti u njegovoj okolini. Svakako, u uslovima covid-19 ovo je postalo veoma čest osnov za bolovanje. Ovo je jedini osnov koji može da utvrdi i neki organ koji nije izabrani lekar ili lekarska komisija-naime sanitarna isnpekcija je izdala mnogo rešenja članovima porodice obolelih od covid-19 koji su na osnovu tog rešenja bili na bolovanju. Postojanje i dužinu privremene sprečenosti za rad utvrđuje nadležni organ rešenjem. U svim ostalim slučajevima potrebu izolacije određuje lekar, tako sprečenost za rad prvih 60 dana ocenjuje izabrani lekar,  od 61. dana lekarske komisije filijale RFZO.

Ko plaća naknadu zarade i u kom iznosu? Prvih 30 dana bolovanje plaća poslodavac u visini 65% od osnovice, a osnovicu čini prosečna zarada koju je zaposleni ostvario kod tog poslodavcau poslednjih 12 meseci. Ako uopšte nema plaćenu zaradu kod tog poslodavca, onda poslodavac plaća 65% od zarade dogovorene ugovorom o radu. Od 31. dana bolovanje plaća filijala RFZO, takođe u visini 65% od prosečne zarade osiguranika iz poslednjih 12 meseci, s tim što se ovde računaju i zarade kod prethodnog poslodavca, ako ulaze u poslednjih 12 meseci. Za one mesece u kojima nema zarade, kod naknade koju plaća RFZO računa se minimalna zarada za te mesece.

5) Pravo na naknadu zarade zbog nege bolesnog člana porodice

Peti mogući osnov za bolovanje jeste nega člana porodice: zaposlenom pripada naknada zarade zbog nege obolelog, odnosno povređenog člana uže porodice mlađeg od sedam godina života ili starijeg od sedam godina života koji je teško telesno ili duševno ometen u razvoju, u svakom pojedinačnom slučaju bolesti, odnosno povrede, najduže do 15 dana, a prvostepena lekarska komisija RFZO može da produži najduže do 30 dana. Ako je oboleli, odnosno povređeni član uže porodice stariji od sedam godina života, a nije teško telesno ili duševno ometen u razvoju, lekar ceni bolovanje najduže do sedam dana, a prvostepena lekarska komisija može do 14 dana najduže. Izuzetno od svega navedenog, u slučaju teškog oštećenja zdravstvenog stanja deteta do navršenih 18 godina života zbog teškog oštećenja moždanih struktura, maligne bolesti, ili drugog teškog pogoršanja zdravstvenog stanja deteta, drugostepena lekarska komisija Republičkog fonda može, na predlog zdravstvene ustanove koja obavlja zdravstvenu delatnost na tercijarnom nivou zdravstvene zaštite u kojoj se dete leči, a po uputu izabranog lekara, produžiti pravo na naknadu zarade zbog nege člana uže porodice  i  mimo navedenih limita u trajanju.

Ko plaća naknadu zarade kod nege člana porodice i u kom iznosu? Prvih 30 dana bolovanje plaća poslodavac u visini 65% od osnovice, a osnovicu čini prosečna zarada koju je zaposleni ostvario kod tog poslodavcau poslednjih 12 meseci. Ako uopšte nema plaćenu zaradu kod tog poslodavca, onda poslodavac plaća 65% od zarade dogovorene ugovorom o radu. Od 31. dana bolovanje plaća filijala RFZO, takođe u visini 65% od prosečne zarade osiguranika iz poslednjih 12 meseci, s tim što se ovde računaju i zarade kod prethodnog poslodavca, ako ulaze u poslednjih 12 meseci. Za one mesece u kojima nema zarade, kod naknade koju plaća RFZO računa se minimalna zarada za te mesece. Izuzetak u pogledu isplatioca-bolovanje zbog nege deteta do tri godine starosti-od prvog dana plaća RFZO,  takođe 65% osnovice. Izuzetak u pogledu visine- nega teško obolelog deteta-plaća se 100% osnovice.

6) Pravo na naknadu zarade zbog davanja organa

Šesti mogući osnov za bolovanje jeste zbog dobrovoljnog davanja organa, ćelija i tkiva (izuzev krvi) .

Od prvog dana bolovanje plaća filijala RFZO u visini 100% od prosečne zarade osiguranika iz poslednjih 12 meseci (računaju se i zarade kod prethodnog poslodavca, ako ulaze u poslednjih 12 meseci). Za one mesece u kojima nema zarade, računa se minimalna zarada za te mesece.

7) Pravo na naknadu zarade zbog pratnje bolesnom licu tokom lečenja

Njazad, sedmi mogući osnov za bolovanje jeste u slučaju kada je zaposleni određen za pratioca bolesnog osiguranog lica upućenog na lečenje ili lekarski pregled u drugo mesto, odnosno dok boravi kao pratilac u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi.

Prvih 30 dana bolovanje plaća poslodavac u visini 65% od osnovice, a osnovicu čini prosečna zarada koju je zaposleni ostvario kod tog poslodavcau poslednjih 12 meseci. Ako uopšte nema plaćenu zaradu kod tog poslodavca, onda poslodavac plaća 65% od zarade dogovorene ugovorom o radu. Od 31. dana bolovanje plaća filijala RFZO, takođe u visini 65% od prosečne zarade osiguranika iz poslednjih 12 meseci, s tim što se ovde računaju i zarade kod prethodnog poslodavca, ako ulaze u poslednjih 12 meseci. Za one mesece u kojima nema zarade, kod naknade koju plaća RFZO računa se minimalna zarada za te mesece.

U ovom tesktu smo pokušali da jednu široku temu prezentujemo u najkraćim mogućim crtama, to jest da definišemo koji su to zakonom propisani mogući razlozi za bolovanje. Pojedinačnim od nabrojanih 7 mogućih osnova za bolovanje, onima koji su češći u praksi, bavićemo se u narednom periodu posebnim tekstovima, kao i samom procedurom otvaranja bolovanja, isplate naknade zarade i mogućim zloupotrebama bolovanja.

O autoru: Milan Predojevic

Diplomirao na Pravnom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu. Ima dugogodišnje radno iskustvo u oblasti radnog prava i socijalnog osiguranja. Svakodnevni kontakt sa građanima koji su u potrazi za poslom ili menjaju radno mesto pružio mu je uvid u probleme sa kojima se uglavnom susreću. Siguran je da njegovo lično profesionalno iskustvo može da pomogne u pronalaženju odgovora na pitanja koja kandidati na sajtu najčešće postavljaju

Prijavi se i postavi komentar

(15) komentari

Valentina Mišković 08. 01. 2024.

Poštovani, zaposlena sam kao agent raiffeisen banke i nemam ugovor o radu, nego je u pitanju neka druga vrsta ugovora, uglavnom imam prijavu i radim na procenat.
Ostala sam u drugom stanju, i zanima me da li imam pravo na trudnicko bolovanje i naknadu za vreme bolovanja? Hvala unapred

    Milan Predojevic 08. 01. 2024.

    Poštovana Valentina
    Zakonom o radu propisano je da zaposleni ima pravo na naknadu zarade za vreme odsustvovanja sa rada zbog privremene sprečenosti za rad. Zakonom o finansijskoj podršci porodici s decom propisano je da zaposleni ima pravo na naknadu zarade, odnosno naknadu plate za vreme porodiljskog odsustva.
    Prema tome, samo lica u radnom odnosu imaju pravo na naknadu zarade jer samo zaposleni i ostvaruju zaradu. Lica angažovana van radnog odnosa ostvaruju naknadu po osnovu ugovora, nisu zaposleni i ne ostvaruju zaradu, te nemaju pravo na nakandu zarade.
    S druge strane, Zakonom o finansijskoj podršci porodici s decom određeno je da takozvane „ostale naknade po osnovu rođenja i nege deteta i posebne nege deteta“ može ostvariti majka koja je u periodu od 18 meseci pre rođenja deteta ostvarivala prihode:

    -po osnovu samostalnog obavljanja delatnosti;
    -kao nosilac porodičnog poljoprivrednog gazdinstva koje ima status lica koje samostalno obavlja delatnost prema zakonu kojim se uređuje porez na dohodak građana.
    -po osnovu ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova
    -po osnovu ugovora o delu;
    -po osnovu autorskog ugovora;
    -po osnovu ugovora o pravima i obavezama direktora van radnog odnosa.
    -majka koja je u periodu od 18 meseci pre rođenja deteta ostvarivala prihode, a u momentu rođenja deteta je nezaposlena i ne ostvaruje pravo na novčanu naknadu po osnovu nezaposlenosti.
    Imajući u vidu sve citirane zakonske odredbe Vi kao lice angažovano van radnog odnosa nemate pravo na naknadu zarade za vreme eventualne sprečenosti za rad zbog komlikacija u vezi sa trudnoćom (tzv trudničko bolovanje).
    S druge strane, imaćete pravo na tzv.ostale nakande po osnovu rođenja i nege deteta, ako imate primanja iz nekog od gore nabrojanih oblika rada van radnog odnosa u 18 meseci pre rođenja deeta.
    Pozdrav

Korisnik 9f6851712c 22. 05. 2023.

Postovani, zanima me ukoliko sam na bolovanju 60 dana i ne odem na komisiju za produzetak bolovanja, vec zatvorim bolovanje i vratim se na posao. Kada mogu opet da otvorim bolovanje? Da li mora da prodje odredjeni period izmedju bolovanja od 60 dana i sledeceg bolovanja? I ako mora, koliko je dug?

    Milan Predojevic 22. 05. 2023.

    Poštovana
    S obzirom da se radi o privremenoj sprečenosti za rad zbog medicinskih razloga, nema prepreka da lekar ponovo donese ocenu da se radi o sprečenosti za rad. Tako nešto je „vša sila“ i ne može se zakonom zabraniti otvaranje bolovanja samo zato što Vam je nedavno isteklo blovanje od 60 dana, niti se može propisati zakonom da treba da prođe jedan period od prethodnog bolovanja da bi se otvorilo novo. Međutim, u Vašem konkretnom slučaju koji ste opisali, ako do ponovnog nastupanja bolesti ili povrede dođe u roku od 30 dana od dana kada Vam je zaključeno prethodno bolovanje, lekar neće moći ponovo da vodi prvih 60 dana, već će morati da Va uputi na komisiju. Ovo stoga jer je Zakonom o zdravstvenom osiguanju propisano da je izabrani lekar dužan da osiguranika uputi na prvostepenu lekarsku komisiju ako je osiguranik bio sprečen za rad u ukupnom trajanju od 60 dana u periodu od 90 dana. Prema tome, s obzirom da Vi već imate 60 dana sprečenosti za rad, ako u narednih 30 dana ponovo nastupi sprečenost za rad, to bi značilo da u periodu od 90 dana imate preko 60 dana bolovanja. Usled toga biste morali biti upućeni na komisiju.
    Pozdrav

Daniela Popadic 25. 04. 2022.

Imam pitanje za Vas. Na bolovanju sam od 1.04. zbog jako visokog pritiska. Radim u firmi godinu dana. Pre ovoga sam imala bolovanje u novembru 7 dana zbog korone. Sutra idem da zatvorim bolovanje, ali su mi poslodavci rekli da dođem na razgovor. Od koleginica čujem da će da mi drže slovo zbog bolovanja od 25 dana. Imaju li prava na to i šta mi savetujete da im kažem?
Hvala unapred. 💜

    Milan Predojevic 26. 04. 2022.

    Poštovana Daniela
    Zakonom o radu i Zakonom o zdravstvenom osiguranju propisano je da zaposleni ima pravo na naknadu zarade za vreme odsustvovanja sa rada zbog privremene sprečenosti za rad zbog bolesti ili povrede. Dužinu privremene sprečenosti za rad utvrđuje stručno-medicinski organ Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO), odnosno izabrani lekar prvih 60 dana sprečenosti za rad, a nakon toga lekarske komisije filijale RFZO. Prema tome, Vaše pravo na naknadu zarade za vreme sprečenosti za rad zbog bolesti je neupitno, a poslodavac nije ovlašćen da procenjuje opravdanost Vašeg bolovanja. Poslodavac ima na raspolaganju zakonske mehanizme provere opravdanosti bolovanje i nema pravo da na Vas vrši pritisak u tom pravcu da Vas natera da na posao dolazite bolesni. Ovakvo ponašanje je zakonom sankcionisano kao zlostavljanje na radu. Pravilnik o pravilima ponašanju poslodavaca i zaposlenih u vezi sa prevencijom i zaštitom od zlostavčjanja na radu, koji ukazuje na ponašanja koja mogu pedstavljati zlostavljanje na radu, posebno ističe ponašanja koja mogu da dovedu do narušavanja zdravlja zaposlenog. U takva ponašanja spadaju i neopravdane stalne pretnje (npr. raskidom radnog odnosa, odnosno otkazom ugovora o radu zbog odlazaka na bolovanje) i pritisci kojima se zaposleni drži u stalnom strahu. Uglavnom, zabranjena su i druga istovrsna ponašanja koja mogu da da naruše zdravlje zaposlenog, gde svakako spada i pritisak poslodavca kojim pokušava da primora zaposlenbog da dolazi na posao kada je zbog bolesti sprečen za rad.
    Podrav

      Daniela Popadic 26. 04. 2022.

      Hvala Vam na izdašnom objašnjenju i izdvojenom vremenu da mi odgovorite. Veliki pozdrav.

Korisnik cceb3a97f6 18. 04. 2022.

Poštovani, trenutno sam u radnom odnosu i imam sve ukupno 6 meseci unazad radnog staza. Jos 3,5 meseca imam do porođaja. Sto pre moram da otvorim trudnicko bolovanje zbog rizicne trudnoce. Zanima me, ako 2 meseca pre otvaranja porodiljskog odem na trudnicko bolovanje, da li ce i ta 2 meseca bolovanja uci u prosek za platu porodiljskog, ili ce se obracunati samo prosek ovih dosadasnjih 6 meseci pre otvaranja bolovanja?
Unapred zahvalna na odgovoru.

    Milan Predojevic 21. 04. 2022.

    Poštovana
    Zakonom je propisano da osnovica naknade zarade, odnosno naknade plate za vreme porodiljskog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta, za zaposlena lica, utvrđuje se na osnovu zbira mesečnih osnovica na koji su plaćeni doprinosi na primanja koja imaju karakter zarade, za poslednjih 18 meseci koji prethode prvom mesecu otpočinjanja odsustva zbog komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće, ili porodiljskog odsustva, ukoliko nije korišćeno odsustvo zbog komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće
    Shodno navedenom, ukoliko 2 meseca pre otvaranja porodiljskog odsustva odete na trudničko bolovanje, ta 2 meseca bolovanja neće ući u prosek za naknadu plate tokom porodiljskog odsustva. Obračunaće se samo prosek ovih dosadasnjih 6 meseci pre otvaranja bolovanja.
    Pozdrav

Vladimir Cvetkovic 29. 03. 2022.

Postovani, ja Sam skoro mesec Dana na bolovanju. Na poslu mi je pozlilo jer Sam doziveo stres od strane sefa proizvodnje. Otisao Sam u hitnu, imao Sam velik pritisak sutra Dan Sam se javio kod svog lekara ispricao sta Sam doziveo ona mi otvorila bolovanje I dala mi uput kod Neuropsihijatra. Bio Sam I tamo ispricao joj sve do detalja kako se osecam dala mi tablet za smirenje.Idem na kontrolu za deset Dana. PITANJE: DA LI IMAM PRAVO NA 100 POSTO BOLOVANJE JER JA NISAM ZELEO DA IDEM NA BOLOVANJE. DOZIVEO SAM NEKU VRSTU MOBINGA

    Milan Predojevic 29. 03. 2022.

    Poštovani
    Da biste primali naknadu zarade u visini od 100% od zakonske osnovice, uzrok sprečenosti za rad bi morao da bude utvrđen kao bolest ili povreda na radu. Da bi se bolovanje tako okarakterisalo, poslodavac bi morao da podnese prijavu povrede na radu filijali RFZO. Ukoliko poslodavac to ne želi (a najverovatnije ne želi jer je u pitanju prijava mobinga) Vi možete slučaj prijaviti inspekciji za rad, koja bi na licu mesta mogla da izvrši kontrolu i ustanovi da li je Vaša prijava osnovana, odnosno da li postoje uslovi za prijavu povrede na radu. Međutim, pošto se radi o sumnji na mobing, nije realno očekivati da inspektor za rad bez sumnje ustanovi da se radi u povredi na radu. U toj situaciji, on bi Vas uputio na sudski postupak. Tužbom sudu možete tražiti da se ustanovi da ste na radnom mestu bili žrtva mobinga, da taj mobing prestane i da Vam se eventualno naknadi nematerijalna šteta koju ste pretrpeli.
    Pozdrav

Milena Savic 27. 03. 2022.

Niste opisali situaciju kod obracunavanje zarade kada smo na duzem bolovanju npr 12 meseci i tada vazi pravilo 65% od ugovorene zarade u u prethodnih 12 meseci pre nastupanja privremene sprecenosti za rad ali ako prekinete bolovanje na mesec dana i ponovoo budete na bolovanju tj spreceni za rad , u tom slucaju se plate obracunavaju 65% od primanja koje ste ostvarili na bolovanju prethodnih 12 meseci pa je u tom slucaju 65% od vec smanjenih primanja na 65% od ugovorene zarade sto bude manje od 50%…i tako sve manja i manja primanja ukoliko ponovo prekinemo bolovanje pa ga ponovo otvorimo posle manje od 12 meseci….ranije se nije obracunavalo tako (65% od vec snezenih primanj po osnovu sprecenosti za rad u prethodnim mesecima). Drugim recima, teze bolesti koje zahtevaju duze odsustvovanje ne treba prekidati ni na dan jer u tom slucaju su primanja sve manja i manja ako nam se desi da se ponovo razbolimo)

    Milan Predojevic 28. 03. 2022.

    Poštovana
    Najpre moram da ukažem da ste propustili važnu činjenicu, a to je da naknada zarade za vreme bolovanja ne može da bude niža od minimalne zarade, bilo da se radi o naknadi na teret poslodavca, ili naknadi koju finansira Republički fond za zdravstveno osiguranje. Minimalna zarada utvrđuje se po času, u neto iznosu, na nivou godine.
    Takođe, mišljenja sam da ukoliko zaposleni u prethodnih 12 meseci uopšte nije radio jer je stalno bio na bolovanju, i nema efektivne časove rada i zaradu na osnovu koje bi se obračunao prosek, osnovica za obračun proseka je ugovorena osnovna zarada uvećana za minuli rad. Umesto časova efektivnog rada uzima se ukupni mesečni fond sati za taj mesec.
    Pozdrav

Snezana Cetin 25. 03. 2022.

Interesuje me da li firma može dati otkaz tj.istekao je ugovor o radu koji se produžavao svaka dva meseca a u medjuvremenu sam otvorila bolovanje i koje je trajalo i kada mi je ugovor istekao tj istekla su ta dva meseca firma mi je dala otkaz iako sam bila i dalje na bolovanju.

    Milan Predojevic 28. 03. 2022.

    Poštovana Snežana
    Zakonom je propisano da je pravo na naknadu zarade vezano za trajanje radnog odnosa. Prestankom radnog odnosa prestaje i pravo na naknadu zarade za vreme privremene sprečenosti za rad. Jedini izuzetak bi bilo bolovanje zbog održavanja trudnoće, kada zaposlenoj mora da se produži ugovor. Ukoliko se radi o „običnom“ bolovanju, kada istekne ugovor o radu na određeno vreme poslodavac nije dužan da produži ugovor, bez obzira na to što je zaposleni i dalje sprečen za rad zbog bolesti. Čak i ako se radi o bolovanju zbog povrede na radu, istekom ugovora o radu prestaje radni odnos, s tim da se nastavlja islata naknade zarade preko RFZO.
    Prema tome, u konkretnom slučaju, ako se radi o bolovanju zbog bolesti ili povrede van rada poslodavac nije dužan da sa Vama produži radni odnos.
    Pozdrav