Ovo su vaša prava kada je u pitanju GODIŠNJI ODMOR

Autor - Milan Predojevic | Svi tekstovi

jun 17
Putovanje

Početak sezone godišnjih odmora povlači mnoga pitanja u vezi sa ostvarivanjem ovog prava zaposlenog.

Ovim tekstom pokušaćemo da u najkraćim crtama definišemo osnovna pravila koja se moraju poštovati prilikom utvrđivanja dužine godišnjeg odmora i vremena korišćenja. Isto tako, ukazaćemo i na to koje su mogućnosti poslodavca, odnosno gde mu propisi daju ovlašćenje da sam odluči o određenim pitanjima koja se tiču godišnjeg odmora.

I Zaposleni se ne može odreći prava na godišnji odmor

Na početku je važno naglasiti da je pravo na godišnji odmor jedno od osnovnih prava zaposlenog prema Zakonu o radu, pa ga se zaposleni ne može odreći, niti mu se to pravo može uskratiti ili zameniti novčanom naknadom, osim u slučaju neiskorišćenog godišnjeg odmora kod prestanka radnog odnosa. Dakle, ne može se ponuditi zaposlenom da mu se umesto godišnjeg odmora isplati novčana naknada, niti da mu se godišnji odmor zameni kakvim drugim pravom ili privilegijom. Sve i kad bi zaposleni zaista tako želeo, pa u tom smislu potpiše izjavu ili sporazum sa poslodavcem kojim se on odriče prava na godišnji odmor ili mu se to pravo menja novcem ili nekim drugim pravom, takav akt ne bi imao pravnu snagu.

II Kada zaposleni stiče pravo na godišnji odmor?

Zaposleni stiče pravo na korišćenje godišnjeg odmora u kalendarskoj godini posle mesec dana neprekidnog rada od dana zasnivanja radnog odnosa kod poslodavca, računajući tu i eventualno bolovanje i plaćeno odsustvo. To naravno ne znači da vam poslodavac već posle mesec dana trajanja radnog odnosa mora dozvoliti korišćenje godišnjeg odmora.

S obzirom da prema zakonu poslodavac odlučuje o vremenu korišćenja godišnjeg odmora, ova zakonska odredba samo znači da tek nakon mesec dana trajanja radnog odnosa zaposleni stiče mogućnost da koristi godišnji odmor. Pre nego prođe mesec dana rada zaposleni ne može od poslodavca da traži da ga pusti na odmor, jer još nije stekao pravo korišćenja.

III Koliko traje godišnji odmor?

Po Zakonu o radu, u svakoj kalendarskoj godini zaposleni ima pravo na godišnji odmor u trajanju utvrđenom opštim aktom i ugovorom o radu, a najmanje 20 radnih dana. Dužina godišnjeg odmora utvrđuje se tako što se zakonski minimum od 20 radnih dana uvećava po osnovu doprinosa na radu, uslova rada, radnog iskustva, stručne spreme zaposlenog i drugih kriterijuma utvrđenih opštim aktom ili ugovorom o radu.
Zakonodavac ovim praktično precizira dve stvari: prvo, da poslodavac mora da obezbedi zaposlenom bar 20 radnih dana godišnjeg odmora za jednu celu kalendarsku godinu, i drugo, da uvećanje tog minimuma poslodavac sam utvrđuje, a zakon samo primera radi navodi kriterijume za povećanje broja dana odmora sa minimalnih 20. Poslodavac kriterijume za uvećanje godišnjeg odmora propisuje kroz opšti akt (kolektivni ugovor sa zaposlenima ili pravilnik) ili kroz ugovor o radu.

IV Šta se ne može računati u godišnji odmor?

Najpre ćemo definisati prvo pravilo računanja: pri utvrđivanju dužine godišnjeg odmora radna nedelja računa se kao pet radnih dana, bez obzira što kod mnogih poslodavaca ona zapravo jeste 6 radnih dana, te se radi i vikendom. Primera radi, ako se donese rešenje o godišnjem odmoru za 10 radnih dana sa početkom od ponedeljka, zaposlenom bi prvi radni dan bio ponedeljak nakon što prođu dve kalendarske sedmice, a ne subota ili nedelja, bez obzira na raspored radnog vremena kod poslodavca. Recimo da se kod poslodavca radi vikendom, bez obzira što u takvom primeru jeste prošlo deset radnih dana (drugi petak bi bio deseti radni dan godišnjeg odmora) i vikend ulazi u godišnji odmor, pa se zaposleni ima vratiti na rad u ponedeljak.

Zatim definišemo šta se sve ne može uračunati u godišnji odmor: praznici koji su neradni dani, odsustvo sa rada uz naknadu zarade (plaćeno odsustvo npr zbog davanja krvi) i privremena sprečenost za rad u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju (bolovanje) ne uračunavaju se u dane godišnjeg odmora. Ako je zaposleni za vreme korišćenja godišnjeg odmora privremeno sprečen za rad u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju – ima pravo da po isteku te sprečenosti za rad nastavi korišćenje godišnjeg odmora. Dakle otvaranje bolovanja prekida godišnji odmor, a kada lekar zaključi bolovanje godišnji odmor se nastavlja.

Sve navedeno praktično znači sledeće: godišnji odmor mora da traje barem 4 cele sedmice (uključujući i vikend); u godišnji odmor se ne mogu računati praznici, plaćeno odsustvo i bolovanje.

V Pravo na srazmerni deo godišnjeg odmora

Po Zakonu o radu, u godini u kojoj zaposleni zasniva radni odnos i u godini u kojoj mu prestaje radni odnos, on praktično ne radi celu kalendarsku godinu, te za istu nema pravo na ceo godišnji odmor, već na dvanaestinu punog godišnjeg odmora za svaki mesec dana rada. Primera radi, ako poslodavac primenjuje zakonski minimum od 20 radnih dana odmora, jedna dvanaestina bi bila 1.66 radnih dana za mesec dana rada. Ako bi zaposleni u nekoj kalendarskoj godini radio samo 6 meseci (jer je npr počeo da radi 01. jula) pripalo bi mu 10 radnih dana godišnjeg odmora za tu godinu

VI  Način korišćenja godišnjeg odmora

Zakon o radu je jasan u pogledu rasporeda korišćenja godišnjeg odmora: moguće ga je koristiti jednokratno ili u više delova. Ukoliko zaposleni koristi godišnji odmor u delovima, prvi deo koristi u trajanju od najmanje dve radne nedelje neprekidno u toku kalendarske godine, a ostatak najkasnije do 30. juna naredne godine. Uzmimo za primer tekuću 2022. godinu: preostali godišnji odmor za 2021. godinu mora se iskoristiti najkasnije do 30. juna 2022. godine. Zatim, prvi deo godišnjeg odmora za 2022. godinu, u trajanju od najmanje dve cele radne nedelje, poslodavac treba da obezbedi zaposlenom najkasnije do 31.12.2022. godine, a ostatak odmora do 30. juna 2023. godine. Samo zaposleni koji nije koristio ni prvi deo godišnjeg odmora u kalendarskoj godini zbog odsutnosti sa rada radi korišćenja porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i posebne nege deteta – ima pravo da taj odmor iskoristi do 30. juna naredne godine. Dakle jedino u ovom slučaju je moguća situacija da ne bude prvog dela odmora u 2022. godini, već da se ceo odmor iskoristi tokom 2023. godine, ali najkasnije do 30. juna. Ako zbog porodiljskog prođe 30. jun 2023. godine a godišnji odmor za 2022. godinu nije iskorišćen, poslodavac nije dužan da ga obezbedi posle 30. juuna 2023. godine. U tom slučaju bi godišnj odmor za 2022. godinu „propao“ zbog objektivnih okolnosti, za koje poslodavac nije odgovoran i ne čini bilo kakav prekršaj, odnosn o nije dužan da isplati naknadu štete.

VII  Poslodavac određuje vreme

Kada je reč o određivanju vremena korišćenja godišnjeg odmora, zakonodavac je ovo ovlašćenje u potpunosti dao poslodavcu u ruke. U zavisnosti od potrebe posla, poslodavac odlučuje o vremenu korišćenja godišnjeg odmora, uz prethodnu konsultaciju zaposlenog. Prema tome, nije potreban zahtev zaposlenog, već poslodavac rešenjem sam odlučuje, shodno organizaciji posla, kada će pustiti zaposlene na godišnji odmor. On je dužan jedino da sasluša zaposlenog o njegovim željama u tom pogledu, to jest da ga konsultuje, ali je sama odluka isključivo na poslodavcu.

Dobra praksa je da se ipak postigne dogovor sa zaposlenim, odnosno da se saslušaju predlozi radnika, pa shodno tome napravi raspored korišćenja godišnjih odmora. Ponavljamo, na kraju raspored ipak utvrđuje poslodavac. Nijedna zakonska odredba ne obavezuje poslodavca da uvaži zahtev zaposlenog u pogledu vremena i rasporeda korišćenja godišnjeg odmora. Ne donoseći rešenje o godišnjem odmoru prema želji zaposlenog, poslodavac ne krši nijedan zakon, niti čini prekršaj. Ipak, mora se voditi računa o dostavljanju rešenja o godišnjem odmoru, jer se zaposleni mora upoznati sa terminom korišćenja odmora u zakonskom roku.  

Rešenje o korišćenju godišnjeg odmora zaposlenom se dostavlja u elektronskoj formi, a na zahtev zaposlenog poslodavac je dužan da to rešenje dostavi i u pisanoj formi, najkasnije 15 dana pre datuma određenog za početak korišćenja godišnjeg odmora. Izuzetno, ako se godišnji odmor koristi na zahtev zaposlenog, rešenje o korišćenju godišnjeg odmora poslodavac može dostaviti i neposredno pre korišćenja godišnjeg odmora.

U slučaju korišćenja kolektivnog godišnjeg odmora kod poslodavca ili u organizacionom delu poslodavca, poslodavac može da donese rešenje o godišnjem odmoru u kome navodi zaposlene i organizacione delove u kojima rade i da isto istakne na oglasnoj tabli, najmanje 15 dana pre dana određenog za korišćenje godišnjeg odmora, čime se smatra da je rešenje uručeno zaposlenima.

VIII  Izmena korišćenja godišnjeg odmora

Odgovor na pitanje iz ovog podnaslova je potvrdan, ali poslodavac mora da poštuje zakonske rokove kada je reč o izmenama termina korišćenja odmora. Tako poslodavac može da izmeni vreme određeno za korišćenje godišnjeg odmora ako to zahtevaju potrebe posla, ali najkasnije pet radnih dana pre dana određenog za korišćenje godišnjeg odmora. Imajući u vidu navedeno, nameće se zaključak da poslodavac ne može da Vam prekine godišnji odmor i da Vas pozove da se vratite na rad iako nije proteklo vreme korišćenja utvrđeno rešenjem o godišnjem odmoru. Kada već započnete sa korišćenjem odmora, rok za izmenu termina korišćenja je protekao i poslodavac nema više zakosnku mogućnost da ga izmeni.

IX Naknade štete

Kao što smo u uvodu rekli, zaposleni ne može da se odrekne prava na godišnji odmor, niti mu se to pravo može uskratiti ili zameniti novčanom naknadom, osim u slučaju prestanka radnog odnosa u skladu sa ovim zakonom. Dakle nemogućnost korišćenja godišnjeg odmora usled prestanka radnog odnosa jedini je slučaj kada zakon dopušta (odnosno u ovoj situaciji obavezuje poslodavca) da zaposlenom umesto godišnjeg odmora  isplati novčanu naknadu. Zakon kaže da je u slučaju prestanka radnog odnosa, poslodavac dužan da zaposlenom koji nije iskoristio godišnji odmor u celini ili delimično, isplati novčanu naknadu umesto korišćenja godišnjeg odmora, u visini prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, srazmerno broju dana neiskorišćenog godišnjeg odmora. Ova naknada ima karakter naknade štete.

Primera radi, ako zaposleni da otkaz ugovora o radu, bez prethodne najave, pri tom poštujući zakonski otkazni rok od 15 dana, a ostalo mu je npr 20 radnih dana  neiskorišćenog godišnjeg odmora, poslodavac nema objektivnu mogućnost da obezbedi korišćenje godišnjeg odmora. Za takve slučajeve zakonodavac je propisao obavezu naknade štete. Ne postoji niti jedna druga situacija dopuštena zakonom u kojoj bi isplata novca zamenila godišnji odmor. Zakonodavac je time želeo da spreči praksu koja bi se možda pojavila kod određenih poslodavaca, a to je nešto što bi priželjkivali i neki zaposleni, da se daje novac umesto da se obezbedi godišnji odmor. Odmor (u toku rada, dnevni, nedeljni i godišnji odmor) ima svoju svrhu koju novac ne može da zameni.

Nije u interesu zaposlenih da im se daje novac umesto odmora, te tako nešto zakonom nije propisano kao mogućnost. Ukoliko se ipak desi da poslodavac nije o bezbedio korišćenje pripadajućeg godišnjeg odmora zaposlenom, poslodavac može odgovarati-za prekršaj propisan Zakonom o radu, za koji plaća novčanu kaznu, a može i da plati štetu po eventualnoj tužbi zaposlenog.

X Radno angažovani van radnog odnosa

Kao što Zakon o radu određuje, pravo na plaćeni godišnji odmor je pravo iz radnog odnosa, odnosno pravo zaposlenog. To znači da lica koja rade po ugovoru o delu, po ugovoru o privremenim i povremenim poslovima, ili bilo kom drugom ugovoru koji nije ugovor o radu, nemaju pravo na naknadu zarade dok ne rade (bilo da ne rade zbog bolesti ili zbog odmora-dakle nemaju pravo ni na bolovanje). To je jedan od bitnih razloga zbog kojih je veoma važno da se svako angažovanje koje je po svojoj suštitni radni odnos, na isti takav način i uredi odgovarajućim ugovorom o radu, a ne nekim drugim ugovorima o angažovanju van radnog odnosa.

O autoru: Milan Predojevic

Diplomirao na Pravnom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu. Ima dugogodišnje radno iskustvo u oblasti radnog prava i socijalnog osiguranja. Svakodnevni kontakt sa građanima koji su u potrazi za poslom ili menjaju radno mesto pružio mu je uvid u probleme sa kojima se uglavnom susreću. Siguran je da njegovo lično profesionalno iskustvo može da pomogne u pronalaženju odgovora na pitanja koja kandidati na sajtu najčešće postavljaju

Prijavi se i postavi komentar

(160) komentari

Vesna Švraka 17. 05. 2023.

Postovani Milane, imam par pitanja za Vas. Naime, zbog hronicne upale krajnika sam bila prinudjena da idem na operaciju i, samim tim, na bolovanje. Ugovor na odredjeno mi u firmi istice 30.05.2023. Jos uvek sam na bolovanju zbog komplikacija usled op. i iskoristice mi se maksimalno bolovanje u roku od 60 dana. Poslednji dan bolovanja je 27.05., odnosno subota. Zanima me, prvo, da li ce mi se za peti mesec uopste racunati 1/12 pripadajuceg godisnjeg (negde procitah da se vazi samo ako je puno trajanje meseca) ili ne? Da naznacim da radim duze od 12 meseci. Drugo, postoji li sansa da od 27-og (subota) do 30-og uzmem godisnji? Ne znam da li godisnji mora uvek od ponedeljka da se racuna. Takodje, procitah u nekom predjasnjem komentaru da ste posavetovali zenu da ne potpisuje izjavu o prekidu radnog odnosa. Mene moj poslodovac primorava da sama napisem izjavu o tome i da potpisem. Sta cinite u toj situaciji?

    Milan Predojevic 18. 05. 2023.

    Poštovana Vesna
    Prvo, maj mesec Vam se neće računati 1/12 pripadajuceg godisnjeg odmora jer nije ceo mesec odrađen (ako bi Vma ugovor isticao 31.maja, onda biste imali pravo na 1/12 godišnjeg odmora i za maj).
    Drugo, postoji šansa da odmah nakon zaključenja bolovanja otvorite godišnji odmor, ali to poslodavac mora da Vam odobri, što mu je verovatno u interesu da ne bi ostalo neiskorišćenog godišnjeg odmora. Godisnji ne mora uvek od ponedeljka da se koristi, ali u dane godišnjeg odmroa ne mogu se ubrajati dani vikenda, to jest kad se donosi rešenje o godišnjem odmoru jedna kalendarska nedelja podrazumeva 5 dana iskorišćenog godišnjeg odmora.
    Što se tiče saveta da se ne potpisuju određeni akti, mislio sam na to da se ne potpisuje neki akt koji ne odtražava Vašu volju. Primera radi, poslodavac kaže da želi sporazumni prestanak radnog odnosa, ali Vi to ne želite i hoćete i dalje da radite. Ukoliko je to slučaj, nema razloga da potpisujete sporazum o prestanku radnog odnosa, jer sporazuma o tome zapravo i nema. Postoji želja samo jedne strane-poslodavca, da radni odnos prestane. Takođe, ne može poslodavac da Vas natera da potpišete izjavu kojom dajete otkaz. Izjava o otkazu mora biti izraz Vaše slobodne volje, a ne prinude od strane poslodavca. Prema tome, nikad ne treba potpisati akt koji ne odrađava Vašu volju. Doduše, u konkretnom slučaju, radni odnos ističe jer ističe ugovor na određeno vreme i Vi i ako ne potpišete prijem rešenja radni odnos će prestati kada nastupi datum koji je u ugovoru o radu označen kao poslednji dan u radnom dnosu. Ukoliko poslodavac donese rešenje o otkazu po osnovu isteka ugovora o radu na određeno vreme i da Vam rešenje da ga preuzmete, Vi to možete učiniti. Svojim potpisim tada Vi samo potvršđjete da ste primili rešenje. Dakle, treba razlikovati dve situacije u vezi potpisa: jedna, kada potpis odražava Vašu volju i druga- potpis kojim potvrđujete da ste neki akt primili, kada se stavlja i datum prijema, jer od tog datuma teku rokovi, između ostalog i za Vašu eventualnu tužbu sudu protiv nezakonitog akta poslodavca. Prema tome, ako je reč o tome da treba samo da primite akt koji je doneo poslodavac, Vi to možete učiniti-to ne znači da se sa istim slažete, već samo znači da ste ga primili k znanju.
    Pozdrav

Milutin Davidov 10. 05. 2023.

zanima me jedna stvar,naime napustio sam posao sporazumno gde je navedeno da sam iskoristio godisnji odmor,u nacelu je dogovoreno da ce mi biti isplacena nadoknada za isti srazmerno broju dana koliko mi je ostalo,napominjem da nisam dobio niti nemam nikakva resenja za godisnji,radio sam 6god….Evidentirano je samo u obicnom rokovniku meni i ostalium zaposlenima do sada sam sve godisnje odmore iskoristio,od poslednjeg mi je ostalo 8 dana radni odnos je prestao 30.04 ,Imam li prava na novi godisnji i koliko danaa…Interesuje me ukoliko se ne ispostuje usmeni dogovor o isplati koja su moja prava ,Hvala unapred

    Milan Predojevic 12. 05. 2023.

    Poštovani
    Prema Zakonu o radu poslodavac je dužan da zaposlenom, u slučaju prestanka radnog odnosa, isplati sve neisplaćene zarade, naknade zarade i druga primanja koja je zaposleni ostvario do dana prestanka radnog odnosa u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu.
    Isplatu navedenih obaveza poslodavac je dužan da izvrši najkasnije u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa.
    Što se tiče prava na godišnji odmor, u godini prestanka radnog odnosa pripada Vam pravo na srazmerni deo godišnjeg odmora, a ne ceo odmor za celu kalendarsku godinu. Preciznije zaaposleni ima pravo na dvanaestinu punog godišnjeg odmora (srazmerni deo) za svaki mesec dana rada u kalendarskoj godini u kojoj mu prestaje radni odnos.
    Prema tome, ako Vam je radni odnos prestao tokom maja meseca, onda imate pravo na 4 dvanaestine punog odmora koji biste imali za 2023. godinu (za prva 4 meseca rada, maj se ne računa, nije ceo mesec).
    Shodno svemu navedenom, imate pravo da Vam poslodavac isplati naknadu za eventualni neiskorišćeni godišnji odmor iz prošle godine i naknadu za neiksorišćeni srazmerni godišnji odmor za 2023. godinu.
    Ako Vam neisplaćena primanja po osnovu radnog odnosa ne budu isplaćena kako zakon nalaže, to jest u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa, imate pravo da u roku od 3 godine (to je rok zastarelosti) potražujete te iznose putem suda.
    Pozdrav

Marina Arsov 09. 05. 2023.

Hvala na odgovoru..samo još jedno..u prosek ulaze bonusi,stimulacije ako sam dobro procitala?I da li znate,kad se izadje iz nocne smene od kad se racuna godišnji..da li odma taj dan?Mi iz nocne imamo tri dana slobodno…pošto radimo turnus?hvala izvinite

    Milan Predojevic 09. 05. 2023.

    Poštovana Marina

    Prema Zakonu o radu zarada se sastoji od zarade za obavljeni rad i vreme provedeno na radu, zarade po osnovu doprinosa zaposlenog poslovnom uspehu poslodavca (nagrade, bonusi i sl.) i drugih primanja po osnovu radnog odnosa. Prema tome, kod računanja prosešne zarade iz poslednjih 12 meseci, uzimaju se u obzir i isplaćeni bonusi i stimulacije.
    Što se tiče računanja godišnjeg odmora nakon noćne smene, svakako da dan kada ste izašli iz noćne smene ne može da se računa u godišnji odmor.

    Pozdrav

Marina Arsov 08. 05. 2023.

Dobar dan…zanima me koliko se skida za odmor?Konkretno radim u zdravstvu,za devet dana godišnjeg mi je skinuto 12hiljada dinara .Kolegama i do 30hilj u odnosu na prethodni mesec.Radimo u smenama,turnirima,u intenzivnoj nezi..i sta se skida kad smo na odmoru..unapred hvala

    Milan Predojevic 08. 05. 2023.

    Poštovana Marina
    Zakonom o radu propisano je da zaposleni ima pravo na naknadu zarade u visini prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu, za vreme odsustvovanja sa rada na dan godišnjeg odmora. Znači da Vam se po jednom danu godišnjeg odmora plaća prosečna zarada po jednom radom danu koju ste ostvarili u prethodnih 12 meseci. Ukoliko je tako izračunat prosek zarade niži od npr zarade za prethodni mesec, onda je moguće da Vam naknada zarade za vreme godišnjeg odmra bude niža od poslednje zarade.
    U svakom slučaju, u obračunskoj službi kod Vašeg posldoavca možete proveriti da li je došlo do greške u opisanom računanju.
    Pozdrav

Aleksandar Dinic 14. 04. 2023.

Da li posle 6 meseci pod ugovorom imam prava na godisnji odmor primer poceo sam da radim 3 januara ugovor mi od tada tece kada imam prava na godisnji odmor

    Milan Predojevic 14. 04. 2023.

    Poštovani Aleksandre
    Zakonom o radu određeno je da zaposleni stiče pravo na korišćenje godišnjeg odmora u kalendarskoj godini posle mesec dana neprekidnog rada od dana zasnivanja radnog odnosa kod poslodavca. Prema tome, ako ste zasnovali radni odnos 03.januara, poslodavac je nakon 03.februara već mogao da donese rešenje o Vašem godišnjem odmoru. Naravno, i dalje poslodavac donosi odluku kada ćete koristiti odmor, uz prethodnu konsultaciju sa Vama.
    Pozdrav

      Aleksandar Dinic 15. 04. 2023.

      U firmi je receno da nemam zakonskog prava tek posle 6 meseci

Tijana Mijailović 11. 04. 2023.

Poštovani, zanima me sledeće, počela sam raditi 15. Novembra 2022. na odredjeno, u januaru su mi rekli da imam 3dana odmora. Sada u aprilu potpisujem ugovor na neodredjeno. Pa me zanima da li za period od novembra do aprila imam samo tri dana odmora ili se računa broj meseci pre potpisivanja na neodredjeno puta 1.66.
Hvala

    Milan Predojevic 14. 04. 2023.

    Poštovani
    Zakonom o radu propisano je da zaposleni ima pravo na dvanaestinu od punog godišnjeg odmora (srazmerni deo) za svaki mesec dana rada u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos. Shodno navedenom, za 2023. godinu imate pravo na jednu dvanestinu punog godišnjeg odmora za mesec dana rada (novembar se ne računa jer niste radili ceo mesec). U 2023. godini imate pravo na pun godišnji odmor za u kalendarsku godinu.
    Pozdrav

Korisnik 81b29ce882 05. 04. 2023.

poštovani,

od prošle godine radim u jednom državnom preduzeću. Imam preko 20 godina radnog staža i u jednom periodu sam bio osnivač d.o.o. U tom preduzeću sam i bio zaposlen kao odgovorno lice (direktor) sa punim radnom vremenom. Da li imam prava na dodatak godišnjeg odmora za tih (13 god) provedenih u tom d.o.o.?

    Milan Predojevic 06. 04. 2023.

    Poštovani
    Zakonom o radu propisano je da se dužina godišnjeg odmora utvrđuje tako što se zakonski minimum od 20 radnih dana uvećava po osnovu doprinosa na radu, uslova rada, radnog iskustva, stručne spreme zaposlenog i drugih kriterijuma utvrđenih opštim aktom ili ugovorom o radu.
    Shodno navedenom, samo ukoliko je ugovorom o radu ili opštim aktom Vašeg sadašnjeg poslodavca definisano da imate pravo na uvećanje godišnjeg odmora po osnovu ukupnog radnog staža, onda imate pravo na uvećanje godišnjeg odmora. Ako ukupan radni staž nije predviđen kao kriterikum za uvećanje trajanja godišnjeg odmora, onda nemate na to pravo.
    Pozdrav

Anja Milosevic 30. 03. 2023.

Cao, zanima me koliko mi odmora sleduje radim u firmi od 1. Avgusta 2022 rekli su mi da mogu da dobijem 9 dana i da je to previse.. Ako mozete da mi pojasnite. Hvala

    Milan Predojevic 02. 04. 2023.

    Draga Anja
    Zakonom je propisano da zaposleni ima pravo na dvanaestinu godišnjeg odmora (srazmerni deo) za svaki mesec dana rada u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos ili u kojoj mu prestaje radni odnos. Prema tome, za 2022. godinu imate pravo na srazmeran godišnji odmor.jedna dvnestina punog odmora za svakih mesec dana rada.
    Pozdrav

Branko P. 29. 03. 2023.

Poštovani gospdine Milane, molim Vas što pre za odgovor! Meni prestaje radni odnos zaključno sa 01. aprilom tekuće godine, a kod trenunog poslodavca imam neiskorišćeni godišnji odmor (8 ili 9 dana) i 3 odrađena slobodna dana (koji takođe treba da se plate). Kako mi se radni odnos završava za 3 radna dana (ugovor ističe 31.03), te mojom odlukom da neću potpisati novi ugovor sa čime je poslodavac blagovremeno upoznat, ne postoji realna mogućnost da iskoristim godišnji odmor. Međutim, izgleda da poslodavac ima nameru da traži od meme da produžim radni odnos za toliko dana koliko mi dugje za odmor i slobodne dana, kako mi ne bi isplatio novčanu naknadu, odnosno da to vreme produženog ugovora provedem na odmoru. Ja to svakako ne želim, niti mi odgovoara zbog mojih obaveza i drugih poslovnih planova. Smatram da na taj način neko svesno krši moja prava i radi protivzakonito, pa Vas pitam šta bi dalje trebalo da preduzemem u tom slučaju tačnije kome da se obratim ukoliko se moja volja da radim sanmo do 31.03 ne bude poštovala!
Hvala Vam unapred na odgvoru!

    Milan Predojevic 29. 03. 2023.

    Poštovani Branko
    Ukoliko ste potpisali sa poslodavcem ugovor na određeno vreme, koji ističe 01.aprila ove godine, onda poslodavac ne može da tvrdi da nije znao da će Vam radni odnos prestati tog datuma. Shodno navedenom, njegova je obaveza da plati naknadu štete za neiskorišćeni godišnji odmor. Takođe, nije jasno zbog čega bi poslodavac insistirao na produženju radnog odnosa da bi se iskoristio godišnji odmor, kada je to finansijski za njega potpuno isto kao i isplata naknade za neiskorišćeni godišnji odmor, a s druge strane Vi na to ne morate da pristanete.
    Pozdrav

      Zabrinuti Radnik 30. 03. 2023.

      Poštovani,
      Hvala Vam na odgovoru. Očigledno je poslodavcu namera da izbegne plaćanje godišnjeg i slobodnih dana, pa su mi danas ponovo nudili novi novi ugovor, uz opasku da oni ne plaćaju godišnje. Zakon je jasan po tom pitanju, Vaš odgovor je jasan, kao i mojs odluka da radim do kraja tekućeg meseca, ali izgleda da naši privatnici pišu neke svoje „zakone“ i traže rupe u več postojećem. Šta je sledeći korak koji bi trebao da preduzmem u slučaju da poslodavac odbije plaćanje? Ako mi možete odgovoriti još na ovo pitanje.
      Hvala unapred!

        Milan Predojevic 31. 03. 2023.

        Poštovani
        Poslodavac ima obavezu da plati sva neisplaćena primanja iz radnog odnosa u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa. Ako u tom roku ne bude sve plaćeno, možete im poslati opomenu pred tužbu, gde biste naveli da ćete, ako ne bude sve plaćeno u nekom kratkom roku, podneti prijav inspekciji za rad i podneti tužbu sudu.
        Ne isplati im se da plaćaju prekršajnu kaznu i troškove suda, pored dugovanog iznosa, pa je moguće da bi platili pre sudskog postupka. Ako ne-onda mora sud.
        Pozdrav

Milanko Curcic 28. 03. 2023.

Zaposlen sam u firmi preko Agencije Ugovorom o Radu na tri meseca koji mi je produzavan svaka tri meseca Aneks ugovorom i tako je proslo petnes meseci i dalje radim vec 15 dana a nije mi produzen ugovor .Kakva su mi dalje prava.

    Milan Predojevic 28. 03. 2023.

    Poštovani Milanko
    Zakonom o radu propisano je da ako zaposleni ostane da radi kod poslodavca najmanje pet radnih dana po isteku vremena za koje je ugovor zaključen, smatra se da je radni odnos zasnovan na neodređeno vreme.
    Shodno navedenom, ukoliko zaista i dalje radite bez ugovora, možete podneti prijavu inspekciji za rad. Inspekcija će izaći na lice mesta, napraviti zapisnik i mišljenja sam da treba da naloži poslodavcu potpisivanje ugovora o radu.
    Pozdrav

Korisnik 6fd721c7e1 16. 03. 2023.

Poštovani,
Pošto svakog meseca imam dosta prekovremenih sati, da li isplata naknade prilikom korišćenja odmora podrazumeva zaradu sa prekovremenim satima ili će mi biti isplaćen samo osnovni deo za 8 sati?

    Milan Predojevic 16. 03. 2023.

    Poštovani
    Prema Zakonu o radu zarada se sastoji od zarade za obavljeni rad i vreme provedeno na radu, zarade po osnovu doprinosa zaposlenog poslovnom uspehu poslodavca (nagrade, bonusi i sl.) i drugih primanja po osnovu radnog odnosa. Dalje, zarada za obavljeni rad i vreme provedeno na radu sastoji se od osnovne zarade, dela zarade za radni učinak i uvećane zarade. Imajući u vidu navedeno, isplata uvećane zarade za prekovremeni rad spada u zaradu za obavljeni rad i vreme provedeno na radu, to jest čini sastavni deo zarade, te se računa kod isplate naknade zarade za vreme godišnjeg odmora (prilikom obračuna osnovice).
    Pozdrav

Sasa Marjanov 11. 03. 2023.

Postovanje kako se utvrdjuje broj dana godisnjeg odmora ako sam zaposlen u firmi na nedodredjeno vreme i dam otkaz u Februaru a nisam koristio nijedan dan novog godisnjeg odmora da li tada poslodavac treba da mi isplati ceo godisnji odmor za tu godinu i dane neispkorisnjnog starog godisnjeg?Kako se utvrdjuje koliko dana imam?Posto kao zaposleni na neodredjeno vreme ja dobijam ceo godisnji od 20 dana cim krene Januar …

    Milan Predojevic 11. 03. 2023.

    Poštovani Saša
    Zakonom o radu određeno je da zaposleni ima pravo na dvanaestinu godišnjeg odmora (srazmerni deo) za svaki mesec dana rada u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos ili u kojoj mu prestaje radni odnos. Stoga za 2023. godinu imate pravo na srazmerni deo odmora, a ne ceo godišnji odmor. Ukoliko je Vaš pun godišnji odmor, odnosno odmor za celu godinu 20 radnih dana, onda Vam za januar i februar pripada dve dvanaestine od punog odmora. To konketno znači tri radna dana, pošto je 1,66 jedna dvanaestina od 20.
    Pozdrav

      Sasa Marjanov 11. 03. 2023.

      Hvala vam na odgovoru

Gordana Milovanović 09. 03. 2023.

Poštovanje Milane, u kompaniji u kojoj radim već 5 godina nam poslodavac odreduje kolektivni go u trajanju od 10 dana, medjutim pre kolektivnog go, poslodavac nam uporno broji zaradjene dane (1,66), tako da ukoliko bi trazili go pre tog kolektivnog ne bi nam dozvolili, jer smo po njihovoj računici u nekakvom minusu.Za ovogodišnje praznike nam uzmu 3 dana i ukoliko nemamo odmor iz prošle godine, mi smo 3 dana u minusu..Da uprostim,zar po zakonu zaposleni koji je na neodredjeno, već nema 20 dana go na početku godine?
Izvinite na poduzem komentaru.

    Milan Predojevic 11. 03. 2023.

    Poštovana Gordana
    Zakonom o radu propisano je da u svakoj kalendarskoj godini zaposleni ima pravo na godišnji odmor u trajanju utvrđenom opštim aktom i ugovorom o radu, a najmanje 20 radnih dana. Dakle, po kalendarskoj godini minimm 20 radnih dana. Od toga se ne može ništa oduzimati. Zaposleni na neodređeno vreme na početku svake godine imate taj fond dana predviđen za celu godinu i poslodavac rešenjima određuje raspored korišćenja. Zaposleni na određeno vreme imaju srazmeran godišnji odmor u godini zasnivanja i u godini prestanka radnog odnosa.
    Pozdrav

Danijela Selakovic 06. 03. 2023.

Postovani, zanima me koji je zakonski rok da mi se isplati neiskorisceni godisnji odmor? Ugovor je zavrsen 02.01.2023. Obavestili su me i da je resenje gotovo, ali uplate jos nema.

    Milan Predojevic 08. 03. 2023.

    Poštovana Danijela
    Zakonom o radu propisano je da je poslodavac dužan da zaposlenom, u slučaju prestanka radnog odnosa, isplati sve neisplaćene zarade, naknade zarade i druga primanja koja je zaposleni ostvario do dana prestanka radnog odnosa u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu. Isplatu navedenih obaveza poslodavac je dužan da izvrši najkasnije u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa. Isti je slučaj i sa naknadom zbog neiskorišćenog godišnjeg odmora.
    Pozdrav

Imra Bliškovac 03. 03. 2023.

Poštovani zanima me da li poslodavac ima pravo da godišnji odmor na koji nisam stekla pravo a koristila sam isti zbog kolektivnog godišnjeg odmora iz 2021 god. sada odradim subotom ( sedam) kao prekovremeni rad? Mišljenja sam da sve što se ne izmiri do 30.juna naredne godine da se anulira bez obzira ko je kome ostao dužan i da je obaveza poslodavca bila da mi obezbedi uslove da te dane odradim do 30.juna.

    Milan Predojevic 06. 03. 2023.

    Poštovana
    Godišnji odmor se koristi ili odjednom ili u delovoma. Ako se koristi u jednom delu, onda se u celosti mora iskoristiti u tekućoj godini. Ukoliko se koristi u delovima, onda prvi deo mora u trajanju od najmanje deset radnih dana u tekućoj godini, a ostatak mora da se iskoristi do 30.juna naredne godine. Pri tom, ne može biti nikakvog mešanja ovog prava sa rekovremenim radom. To su potpuno odvojeni instituti Zakona o radu.
    Pozdrav

Goran Milicic 24. 02. 2023.

Postovani… Sta raditi ako poslodavac ne daje korišćenje godisnjeg odmora pod izgovorom da nema ko da radi… Tj kada god se pita za godisnji naročito letnji period „kada moze“ kako bi se porodicno organizovali.. Odgovor je ne moze nema ko da radi… Nemozes ni stari go da koristi a kamoli novi… STA RADITI U TOM SLUCAJU????

    Milan Predojevic 24. 02. 2023.

    Poštovani Gorane
    Godišnji odmor koristi se jednokratno ili u dva ili više delova, u skladu sa Zakonom o radu.
    Ako zaposleni koristi godišnji odmor jednokratno, onda poslodavac mora da obezbedi da se ceo odmor iskoristi do kraja godine za koju je odobren.
    Ako se koristi u delovima, prvi deo zaposleni koristi u trajanju od najmanje dve radne nedelje neprekidno u toku kalendarske godine, a ostatak najkasnije do 30. juna naredne godine. Poslodavac ne sme da propusti ove rokove, jer ako to učini uskratio Vas je za pravo kojeg zaposleni ne može da se odrekne-prava na godišnji odmor. zZakon propisuje da će se novčanom kaznom od 400.000 do 1.000.000 dinara kazniti za prekršaj poslodavac sa svojstvom pravnog lica, ako postupi suprotno odredbama ovog zakona koje uređuju godišnji odmor. Prijava Inspekciji za rad predstavljala bi pretnju za navedenu prekršajnu kaznu za poslodavca.
    Pozdrav

Sanja Reljic 01. 02. 2023.

Poštovani ,zanima me koliko mi odmora sleduje ,pocela sam da radim u firmi 27.juna 2022.godine,i dalje radim u istoj,volela.bih da mi pojasnite jer su u firmi rekli samo 5 radnih dana.

    Milan Predojevic 03. 02. 2023.

    Poštovana Sanja
    U firmi Vam nisu dali dobar podatak. Zakonom o radu propisano je da u svakoj kalendarskoj godini zaposleni ima pravo na godišnji odmor u trajanju utvrđenom opštim aktom i ugovorom o radu, a najmanje 20 radnih dana. Dužina godišnjeg odmora utvrđuje se tako što se zakonski minimum od 20 radnih dana uvećava po osnovu doprinosa na radu, uslova rada, radnog iskustva, stručne spreme zaposlenog i drugih kriterijuma utvrđenih opštim aktom ili ugovorom o radu. Dalje je propisano, za slučaj da niste radili celu kalendarsku godinu, da zaposleni ima pravo na dvanaestinu godišnjeg odmora (srazmerni deo) za svaki mesec dana rada u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos ili u kojoj mu prestaje radni odnos. U Vašem primeu, za 2022. godinu, kao godinu zasnivanja radnog odnosa, pripada Vam srazmerni deo godišnjeg odmora u trajanju od 6 dvanaestina (za period 27.jun-31.decembar imate 6 celih meseci radnog odnosa). Ako kao početnik imate minimalan broj dana odmora, a to je 20 radnih dana, onda Vam za prošlu godinu pripada minimum 10 radnih dana, to jest dve nedelje odmora.
    Pozdrav

      Sanja Reljic 03. 02. 2023.

      Hvala Vam na objasnjenju.

Nataša Terzić 23. 01. 2023.

Poštovani Milane,

Molim Vas za odgovor na sledeće pitanje, zaposlena se vraća na posao po isteku porodiljskog bolovanja i koristi godišnji odmor. Šta u ovom momentu čini osnovicu za obračun godišnjeg odmora?

Hvala unapred.
Pozdrav.

    Milan Predojevic 23. 01. 2023.

    Poštovana Nataša
    Mišljenja sam da kada nema isplaćene zarade u proteklih 12 meseci, osnovicu za obračun naknade zarade tokom godišnjeg odmora čini osnovna zarada uvećana za minuli rad.
    Srdačan pozdrav

Danijela Aleksić 13. 01. 2023.

6.4.2019.otvoreno trudnicko bolovanje za prvo dete, pa porodiljsko,pa trudnicko za drugo dete i porodiljsko, komisija 4 meseca i nadovezala 5 meseci bolovanja. Da li imam pravo na godišnji odmor i koliko dana dok mi ne daju otkaz koji mi sigurno sleduje? Unapred hvala

    Milan Predojevic 13. 01. 2023.

    Poštovana Danijela
    Zakonom radu propisano je da ako zaposleni koristi godišnji odmor u delovima, prvi deo koristi u trajanju od najmanje dve radne nedelje neprekidno u toku kalendarske godine, a ostatak najkasnije do 30. juna naredne godine. Zaposleni koji nije u celini ili delimično iskoristio godišnji odmor u kalendarskoj godini zbog odsutnosti sa rada radi korišćenja porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i posebne nege deteta – ima pravo da taj odmor iskoristi do 30. juna naredne godine.
    Shodno navedenim zakonskim odredbama, imate pravo na ceo godišnji odmor za 2022. i srazmerni deo za 2023. godinu, ako Vam u tekućoj godini prestane radni odnos. Za prethodne godine (2019-2021.g.)ne možete koristiti godišnji odmor, jer je prošao krajnji zakonski rok za korišćenje.
    Pozdrav

Goran Drndarević 08. 12. 2022.

Poštovani
radim na neodređeno kod ovog poslodavca više od 7,5 godina, imam 20 radnih dana odmora i prvi deo od 10 dana smo u obavezi da koristimo leti (što uglavnom svima i odgovara). Sporno je korišćenje drugih 10 dana. Velikoj većini više odgovara parcijalno korišćenje, prema potrebama(od jednog pa do svih deset dana).Od ove godine više nemamo pravo na takav način korišćenja drugog dela godišnjeg odmora, iako nam je to jedini način da imamo slobodan dan ili više dana za rešavanje privatnih stvari.
Molim Vas za komentar o našim pravima u ovakvom slučaju.
Hvala

    Milan Predojevic 09. 12. 2022.

    Poštovani
    Zakonom o radu određeno je se godišnji odmor koristi jednokratno ili u dva ili više delova, u skladu sa ovim zakonom.
    Ako zaposleni koristi godišnji odmor u delovima, prvi deo koristi u trajanju od najmanje dve radne nedelje neprekidno u toku kalendarske godine, a ostatak najkasnije do 30. juna naredne godine. Zaposleni ima pravo da godišnji odmor koristi u dva dela, osim ako se sa poslodavcem sporazume da godišnji odmor koristi u više delova.
    Što se tiče rasporeda korišćenja odmora, u zavisnosti od potrebe posla, poslodavac odlučuje o vremenu korišćenja godišnjeg odmora, uz prethodnu konsultaciju zaposlenog. Rešenje o korišćenju godišnjeg odmora zaposlenom se dostavlja najkasnije 15 dana pre datuma određenog za početak korišćenja godišnjeg odmora. Izuzetno, ako se godišnji odmor koristi na zahtev zaposlenog, rešenje o korišćenju godišnjeg odmora poslodavac može dostaviti i neposredno pre korišćenja godišnjeg odmora.
    Prema tome, zakon kaže da imate pravo da odmor koristite u dva dela, a u više delova može jedino ako se tako sporazumete sa poslodavcem. Takođe, u potpunosti je u nadležnosti poslodavca da određuje vreme, odnosno raspored korišćenja godišnjeg odmora. Shodno navedenom, drugi deo odmora možete koristiti u više delova samo ako postignete sporazum sa poslodavcem o tome.
    Pozdrav

Катарина Маринковић 21. 11. 2022.

Poštovani ,

Radim na određeno vreme od marta meseca 2022. Godine prema pravnoj službi imam 18 dana godišnjeg odmora,međutim za desetak dana mi ističe ugovor i još uvek ne znam da li će mi produžiti ,kakva je procedura u vezi neiskorišćenoh godišnjeg odmora?

Hvala !

    Milan Predojevic 23. 11. 2022.

    Poštovani
    Ukoliko zaposleni usled prestanka radnog odnosa ne iskoristi pripadajući godišnji odmor, poslodavac je tada dužan da mu isplati naknadu u visini prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, srazmerno broju dana neiskorišćenog godišnjeg odmora. Ova naknada ima karakter naknade štete.
    Pozdrav

Radoslav Milenković 18. 11. 2022.

Postovani,
Bio sam u radnom odnosu na odredjeno vreme u periodu od 15.11.21-15.03.22. Nisam iskoristio godisnji odmor zbog prestanka isteka ugovora o radu,a nije mi ni isplacen,niti sam dobio obracunski listic zarade.Samo je evidentirana uplata od strane poslodavca na moj tekuci racun 01.04.22. u visini polovine mesecne zarade koja je ugovorom u radu regulisana,a za prethodni mesec.Koji je sledeci korak,koji trebam preduzeti?!
srdacan pozdrav

    Milan Predojevic 23. 11. 2022.

    Poštovani
    Potrebno je da tražite od poslodavca isplatni listić i proverite da li je obračun isplaćene naknade štete za neiskorišćeni godišnji odmor bio ispravan.
    U slučaju prestanka radnog odnosa, poslodavac je dužan da zaposlenom koji nije iskoristio godišnji odmor u celini ili delimično, isplati novčanu naknadu umesto korišćenja godišnjeg odmora, u visini prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, srazmerno broju dana neiskorišćenog godišnjeg odmora. Dakle, izračuna se prosečna zarada koja je ostvarena po jednom radnom danu u ta 4 meseca kada ste radili i isplati se prema broju dana neiskorišćenog godišnjeg odmora. Ako niste iskoristili nijedan dan, pripada Vam naknada za 4/12, odnosno jednu trećinu punog odmora. Ako obračun nije dobar, zahtevajte od poslodavca da isplati razliku.
    Pozdrav

Staša Stašić 29. 10. 2022.

Postovani, rodila sam trece dete i na porodiljkom bolovanju i odsustvu za negu deteta sam od 15.11.2020. godine. Uskoro mi se zavrsava odsustvo.
Da li imam pravo na godisnji odmor koji bih odmah koristila?
Hvala

    Milan Predojevic 30. 10. 2022.

    Poštovana Staša
    Imate pravo na godišnji odmor za 2022. godinu. Poslodavac je dužan da Vam do kraja tekuće godine obezbedi korišćenje bar prvog dela odmora za ovu godinu u trajanju od najmanje 10 radnih dana.
    Pozdrav

Korisnik f41a330de4 11. 10. 2022.

Postovani,
U slucaju godisnjih odmora, kada je jedna od koleginica na godisnjem odmoru, nas dve radimo po 12 casova.
Direktor nam isplacuje naknadu za drugu produzenu smenu (od 18h do 06h) na sledeci nacin: od 18h do 22h nam placa regularnih 4 sata, od 22h do 02h nam placa nocni rad uvecan za 0,26%, a od 02h do 06h nam placa prekovremeno, uvecano takodje za 0,26%.
Plus nas tera da radimo subotom kada izadjemo iz trece smene, da dodjemo u 14h na posao.
Ja sam konkretno radila dve nedelje u drugu produzenu smenu, od 18 do 06h, na svoju inicijativu u nadi da ce mi isplatiti 8 sati nocno i 4 sata prekovremeno, plus obe subote u drugu smenu od 14 do 22h, to sam zamolila da mi da slobodno, zbog zdravstvenog stanja, ali nije mi izasao u susret.
Molim Vas, odgovorite mi, da li je postupanje mog direktora u nacinu obracunavanja prekovremenog i nocnog rada u skladu sa zakonom? Hvala unapred!

    Milan Predojevic 13. 10. 2022.

    Poštovana
    Zakonom o radu je propisano da se rad koji se obavlja u vremenu od 22,00 časa do 6,00 časova narednog dana smatra radom noću.Zaposleni ima pravo na uvećanu zaradu u visini utvrđenoj opštim aktom i ugovorom o radu, za rad noću, ako takav rad nije vrednovan pri utvrđivanju osnovne zarade – najmanje 26% od osnovice. Shodno navedenom, poslodavac mora da plati uvećanu zaradu za rad od 22 sata do 6 sati ujutro, ne samo do 2 časa ujutro.
    Sati duži od 8 sati, što je redovno vreme, moraju da se plate prekovremeno takođe 26%, što je u konkretnom slučaju između 02 ujutro i 6 ujutro.
    Pri tom zakon definiše da ako su se istovremeno stekli uslovi po više osnova za uvećanje zarade, procenat uvećane zarade ne može biti niži od zbira procenata po svakom od osnova uvećanja. To znači da se kod Vas sabira uvećanje po osnovu noćnog rada i po osnovu prekovremenog rada za period 2 ujutro-6 ujutro, što poslodavac nije učinio. On je računao uvećanje samo po jednom osnovu, što je nepravilno.
    Pozdrav

Pero Polic 06. 10. 2022.

Imam resenje na neodredjeno kao svi ostali u firmi kada odemo na godisnji poslodavac nam skine sa plate za svaki dan od 1200 do 1500 din po danu godisnjeg moje pitanje kako se placa godisnji

    Milan Predojevic 09. 10. 2022.

    Poštovani
    Nije u skladu sa zakonom da Vam se umanjue plata zato što ste bili na godišnjem odmoru. Godišnji odmor je plaćeno odsustvo sa rada i plaća se nakanda pune zarade.Preciznje, prema Zakonu o radu, zaposleni ne može da se odrekne prava na godišnji odmor, niti mu se to pravo može uskratiti ili zameniti novčanom naknadom. Zaposleni ima pravo na naknadu zarade u visini prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu, za vreme odsustvovanja sa rada na dan godišnjeg odmora.
    Pozdrav

    Direktor Sahara DOO 24. 02. 2023.

    pozdrav,

    Zakon o radu kaze da je radno vreme ono kada je zaposlen obavezan da radi, a onda kaze da raspored radnog vremena odredjuje poslodavac. Znaci radni dan za zaposlenog je onaj koji mu firma kaze da radi. To znaci da poslodavac moze da napravi raspored rada da je recimo drzavni i verski praznik neradni dan kod poslodavca pa se onda ne placa naknada zarade za dan praznika. Prakticno sto bi se reklo odradjuje se praznik.

    E sad ono sto meni nije jasno.

    Za godisnji je receno da se nedelja racuna kao 5 radnih dana clan 70 stav 1. Po meni to znaci da poslodavac u resenju bukvalno navede pet dana u okviru nedelje koju on smatra da je dan godisnjeg i tako preskoci praznik. Zakon je rekao pet radnih dana u nedelji i da se u njih se ne recuna dan praznika. Jer u dane godisnjeg se racuna RADNA NEDELJA, a ne kalendarska, a radnu nedelju odredjuje poslodavac, pa onda valda odredjuje i tacno radne dane godisnjeg.
    Sasvim bi drugo bilo da su jasno rekli u toku

    hvala

      Direktor Sahara DOO 24. 02. 2023.

      … kalendarske nedelje koristi se pet dana, a u njih se ne racunaju, praznici i dani bolovanja.

      Ne znam zasto je problem napisati lep i citljiv zakon, jer zakon vazi za sve ljude, pa onda vlada treba i svima da je razumljiv.

      hvala

Ivana Dejanovic 25. 09. 2022.

Postovani,ja sam bila na porodiljskom odsustvu godinu dana i za to vreme sam primala 9.000 din.Pri povratku na posao sam iskoristila godisnji na koji imam pravo …Sad me interesuje da li ce mi isplata za godisnji biti po iznosu sa ugovora ili ce se gledati primanje od 9.000 sto sam primala godinu dana…Hvala

    Milan Predojevic 26. 09. 2022.

    Poštovana Ivana
    Zaposleni ima pravo na obračun i isplatu naknade zarade za vreme korišćenja godišnjeg odmora. Iznos naknade koju može da ostvari jednak je prosečnoj zaradi u prethodnih 12 meseci. Obračun prosečne dvanaestomesečne zarade čine sva primanja koja imaju karakter zarade, a koja su zaposlenom isplaćivana u prethodnih 12 meseci, u odnosu na mesec kada se koristi godišnji odmor.
    NE ulazi u obračun prosečne zarade za prethodnih 12 meseci: Isplaćena naknada za sate provedene na bolovanju (redovno, bolovanje do 30 dana, bolovanje preko 30 dana, trudničko i porodiljsko bolovanje , kao i posebna nega deteta).
    Prema tome, mišljenja sam da se u konkretnom slučaju umesto prosečne zarade iz poslednjih 12 meseci, odnosno umesto porodiljske nanade, kao osnovica uzima zarada ugovorena ugovorom o radu.
    Pozdrav

Korisnik 512caed5a7 19. 09. 2022.

Poštovani,molim za brz odgovor ako je moguće.U toku 2022.god.koristio sam 1.deo god.odmora 15dana u toku jula, od toga pa do sada bio sam tri puta na bolovanju jednom mesec dana i plus jednom 2meseca u kontinuitetu u toku ove godine.Da li imam pravo da iskoristim jos nekoliko dana god.odmora srazmerno br.meseci u ovoj godini (ukupan br.dana za celu godinu/12 pa ×br.meseci recimo 9meseci ukupno bio zaposlen u prvoj firmi) obzirom da u toku oktobra meseca prelazim da radim u drugu firmu.Ili mi se nešto umanjuje br.dana zbog korišćenja ta 3 meseca bolovanja u toku ove godine.Srdačan poz.i unapred se zahvaljujem.

    Milan Predojevic 19. 09. 2022.

    Poštovani
    Zakonom je propisano da zaposleni ima pravo na dvanaestinu godišnjeg odmora (srazmerni deo) za svaki mesec dana rada u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos ili u kojoj mu prestaje radni odnos. Ako doslovce tumačimo ovu odredbu, onda bismo mogli da kažemo da godišnji odmor pripada samo za ostvareni rad. Međutim, ako pogledamo član 68. stav 3. koji definiše da se u smislu sticanja prava na godišnji odmor pod neprekidnim radom smatra i vreme privremene sprečenosti za rad u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju i odsustva sa rada uz naknadu zarade, onda možemo ipak zaključiti da je to i kod srazmernog godišnjeg odmora. Odnosno, mišljenja sam zaposleni ima pravo na dvanaestinu punog godišnjeg odmora (srazmerni deo) za svaki mesec dana radnog odnosa u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos ili u kojoj mu prestaje radni odnos. To znači da ako budete u radnom odnosu do kraja devetog meseca, imate pravo na devet dvanaestina od punog godišnjeg odmora.
    Pozdrav

Igor Marinkovic 04. 09. 2022.

Добар дан ! Занима ме да ли је могуће отворити боловање у отказном року и да ли отварање боловања било шта мења што се тиче исплате и сл. ? Хвала унапред.

    Milan Predojevic 04. 09. 2022.

    Poštovani Igore
    Moguće je otvoriti bolovanje u otkaznom roku. Radi se o tome da je lekar utvrdio da je zaposleni sprečen za rad iz zdravstvenih razloga. Nema načina da se takav zaposleni obaveže da dolazi na posao. S druge strane, otkazni rok nastvalja da teče bez obzira na činjenicu bolovanja. I pored navedene situacije, poslodavac i dalje ima obavezu da isplati sve neisplaćene zarade i druga primanja iz radnog odnosa u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa, kao i eventualnu naknadu štete za neiskorišćeni godišnji odmor. Naravno, a period bolovanja u otkaznom roku ne ide isplata pune zarade, već naknade zarade u visini od 65% od zakonske osnovice (što je prosečna zarada iz poslednjih 12 meseci)
    Pozdrav

Mirjana Tanaskovic 13. 08. 2022.

Dobar dan. Pocela sam da radim 25.1 ali me je poslodavac prijavio preko omladinske zadruge. Od 1.3 zvanicno sam i regularno prijavljena u firrmi. Zanima me kada sticem pravo na odmor i u trajanju od koliko dana?

    Milan Predojevic 13. 08. 2022.

    Poštovani
    Ukoliko ste do kraja februara bili angažovani po ugovoru o privremenim i povremenim poslovima, a tek od 01.marta po osnovu radnog odnosa, onda pravo na godišnji odmor stičete počev od 01.marta.
    Pozdrav

      Mirjana Tanaskovic 14. 08. 2022.

      Hvala Vam na odgovoru. Da li to znaci da bih ja mogla da koristim odmor na primer od 15.8 i koliko bi to bilo radnih dana?

        Milan Predojevic 14. 08. 2022.

        Poštovana Mirjana
        Odmor stičete pravo da koristite već posle mesec dana radnog odnosa, odnosno mogli ste da dobijete godišnji odmor već 01.aprila. Ukoliko odete na odmor od 15.08. imate pravo na minimum 10 radnih dana. Sam broj dana odmora zavisi od toga šta Vam je garantovano u kolektivnom ugovoru ili u ugovoru o radu, ali zakonski minimum je 20 radnih dana za celu godinu.
        Pozdrav

Jelena Vujic 30. 06. 2022.

Postovani,
Radno vreme mi je dva dana po 12h , a onda dva dana slobodna. Moje pitanje je, ako radim subotu i nedelju, da li imam pravo na 2 dana slobodna i onda da mi pocne odmor ili odmor pocinje odmah od ponedeljka? Hvala

    Milan Predojevic 04. 07. 2022.

    Poštovani
    Zaposleni ima pravo na odmor u trajanju od najmanje 12 časova neprekidno u okviru 24 časa (dnevni odmor). Zaposleni ima pravo na nedeljni odmor u trajanju od najmanje 24 časa neprekidno kojem se dodaje vreme dnevnog odmora. Pored svega toga imate pravo i na godišnji odmor. Ti odmori se ne mogu preklapati, odnosno ako Vam u ponedeljak (i utorak) padaju dnevni i/ili nedeljni odmor, ne može u isti dan da bude i godišnji odmor. U toj situaciji prvo ide dnevni i nedeljni, pa tek onda godišnji odmor.
    Pozdrav