Ugovor o delu: Koja su vaša prava i obaveze

Autor - Milan Predojevic | Pravnik odgovara

oct 24

U prethodnom tekstu bavili smo se dopunskim radom, kao vidom rada van radnog odnosa. Kao što smo tada istakli, Zakon o radu sadrži posebne odredbe o radu van radnog odnosa, u koji pored dopunskog rada spadaju još privremeni i povremeni poslovi, zatim obavljanje poslova po ugovoru o stručnom osposobljavanju i usavršavanju kao i angažovanje po osnovu ugovora o delu.

Pojam ugovora o delu

Posebne odredbe Zakona o radu koje se bave ugovorom o delu tiču se vrste poslova radi čijeg obavljanja se može zaključiti ovakav ugovor, neophodne usklađenosti sa opštim aktom (kada se potpisuje u umetničkoj ili drugoj delatnosti u oblasti kulture) i njegove obavezne forme i osnovne sadržine.

Prema navedenim zakonskim odredbama poslodavac može sa određenim licem da zaključi ugovor o delu radi obavljanja poslova koji su van delatnosti poslodavca, a koji imaju za predmet samostalnu izradu ili opravku određene stvari, ili samostalno izvršenje određenog fizičkog ili intelektualnog posla.

Ugovor o delu može da se zaključi i sa licem koje obavlja umetničku ili drugu delatnost u oblasti kulture, a takav ugovor mora da bude u saglasnosti sa posebnim kolektivnim ugovorom za lica koja samostalno obavljaju delatnost u oblasti umetnosti i kulture, ako je takav kolektivni ugovor zaključen.

Ugovor o delu obavezno se zaključuje u pisanom obliku.

Obeležja ugovora o delu

Imajući u vidu zakonske odredbe može se zaključiti da je zakonodavac odredio sledeće bitne karakteristike ugovora o delu.

  • najpre, polazeći od činjenice da je ugovor o delu svrstan u posebno poglavlje Zakona kojim je regulisan rad van radnog odnosa, obavljanje poslova po ovoj vrsti ugovora predstavlja radno angažovanje van radnog odnosa
  • pravilo koje poslodavac mora da ispoštuje da bi sa određenim licem zaključio ugovor o delu je da ga zaključuje samo radi obavljanja poslova koji su van osnovne ili pretežne delatnosti poslodavca.
  • treće bitno obeležje ugovora o delu je da poslovi radi kojih se zaključuje imaju za predmet samostalnu izradu ili opravku stvari, odnosno samostalno izvršenje određenog fizičkog ili intelektualnog posla.
  • forma ugovora o delu je obavezna i podrazumeva zaključivanje ugovora u pisanom obliku
  • najzad, u slučaju zaključivanja ovakvog ugovora u oblasti umetnosti, ili druge kulturne delatnosti, takav ugovor mora da bude u saglasnosti sa posebnim kolektivnim ugovorom za lica koja samostalno obavljaju delatnost u oblasti umetnosti i kulture.

Prema napred iznetom, lice koje obavlja poslove po osnovu ugovora o delu ne zasniva radni odnos radi obaljanja tih poslova. Navedeno znači da  lica angažovana po ugovoru o delu nemaju status zaposlenih lica, pa samim tim nemaju ni prava na godišnji odmor, nemaju definisano radno vreme ni pauzu tokom rada, ne pripada im pravo na regres za korišćenje godišnjeg odmora, nemaju pravo na bolovanje, kao ni na ostala prava koja su rezervisana samo za lica u radnom odnosu.

Kada se radi o licu sa kojim može da se sklopi ugovor o delu, nije propisan nijedan uslov za zaključivanje ugovora. Ovo znači da poslodavac može da ga zaključi sa bilo kojim licem-zaposlenim, nezaposlenim, studentom, poljoprivrednikom, penzionerom. Po ovom ugovoru poslove može da obavlja čak i invalidski penzioner. Lice koje je u radnom odnosu kod drugog poslodavca nema ni obavezu obaveštavanja poslodavca sa kojim ima zaključen ugovor o radu da će kod drugog poslodavca obavljati poslove po ugovoru o delu. Naravno, zaposleni je dužan da uskladi svoje obaveze koje proističi iz ugovora o delu sa obavezama koje ima iz već postojećeg radnog odnosa.

Zakon u određenom smislu definiše delatnosti u kojima se može zaključiti ugovor o delu, pre svega jer izričito zabranjuje da se takav ugovor potpiše radi obavljanja poslova koji su osnovna ili pretežna delatnost poslodavca. Dalje, propisano je da se ugovor o delu može zaključiti radi izrade ili popravke stvari, odnosno izvršenja fizičkog ili intelektualnog posla. Ovo podrazumeva odgovarajuću stručnost izvršioca posla, odnosno potrebna znanja i veštine. Iz ovih zakonskih odredbi može se izvući zaključak da poslodavac može da angažuje određeno lice po ugovoru o delu samo radi obavljanja vanrednih poslova (bilo fizičke ili intelektualne prirode), to jest poslova koji ne spadaju u one radi kojih je taj poslodavac registrovan. Primera radi, preduzeće koje se bavi trgovinom ne može da potpiše ugovor o delu radi obavljanja poslova prodavca, ali može da potpiše ugovor o delu kojim će određeno lice angažovati da mu okreči prodajni objekat, ili da mu izradi web stranicu. Firma koja se bavi proizvodnjom odeće ne može da sklopi ugovor o delu radi obavljanja krojačkih poslova, ali može radi obavljanja prevodilačkih usluga (na primer u slučaju kratkotrajne poslovne korespondencije sa inostranim poslovnim partnerom). Prema tome, jasno je da se po osnovu ugovora o delu kod poslodavca ne mogu obavljati poslovi koji su sistematizovani i određeni organizacijom radnih mesta, već se radi o angažovanju radi obavljanja jednokratnih poslova koji inače ne spadaju u redovnu delatnost poslodavca.

Prema svemu iznetom, sadržinu ugovora o delu sačinjenog u pisanoj formi moraju da čine podaci o ugovornim stranama, koje se obično označavaju kao naručilac posla (poslodavac-pojedinac ili pravno lice) i izvršilac posla, kao i opis poslova koje je potrebno obaviti (pri čemu je potrebno jedino voditi računa o tome da se ne radi o poslovima koji spadaju u osnovnu ili pretežnu delatnost naručioca posla). Uobičajene su i odredbe o visini novčane naknade koju naručilac posla plaća izvršiocu za obavljeni rad. Što se tiče drugih pitanja koja se uređuju ugovorom, radi se uglavnom o drugim primanjima koja se osim novčane naknade isplaćuju (npr naknada troškova), koja takođe imaju karakter ugovorene naknade u smislu obračuna poreza i doprinosa. Vreme rada nije predmet zaključivanja ugovora o delu jer obavljanje poslova po ugovoru o delu nije vremenski ograničeno. Naravno, moguće je i uobičajeno da se odredi vremenski okvir za obavljanje ovih poslova.

Uplata poreza i doprinosa

 

Pitanje uplate poreza koji se plaća na naknadu ostvarenu po osnovu ugovora o delu regulisano je Zakonom o porezu na dohodak građana, dok je plaćanje doprinosa uređeno Zakonom o doprinosima za obavezno socijalno oiguranje.

Sve što se isplaćuje licu angažovanom po osnovu ugovora o delu ima karakter ugovorene naknade na koju se plaćaju porezi i doprinosi kao i na samu naknadu za obavljeni rad. To znači da se uzimaju u obzir i naknada putnog troška za dolazak na rad i odlazak sa rada, naknada za ishranu i sve druge ugovorene i isplaćene naknade.

Zakonom o porezu na dohodak građana određeno je da prihodi ostvareni po osnovu ugovora o delu imaju tretman ostalih prihoda (a ne zarade ili plate), u kom slučaju je obveznik poreza fizičko lice koje ostvari navedene prihode. Oporezivi prihod čini bruto prihod umanjen za 20%. Stopa poreza na tako utvrđenu osnovicu iznosi 20%.

Kada je reč o doprinosima za socijalno osiguranje, lice koje ostvaruje ugovorenu naknadu po osnovu ugovora o delu uvek ima pravo na uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje po stopi od 26% na iznos koji predstavlja osnovicu za uplatu poreza. Doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje ne plaća se jedino za lice koje je od Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje dobilo potvrdu da je za njega u toj kalendarskoj godini već plaćen doprinos na procenjenu najvišu osnovicu (ovo stoga jer nije moguće plaćati doprinos na osnovicu veću od zakonom određene makimalne osnovice).

Lice koje ostvaruje ugovorenu naknadu po osnovu ugovora o delu ima pravo na uplatu doprinosa za zdravstveno osiguranje samo ako već prethodno nije zdravstveno osigurano po osnovu radnog angažovanja ili penzije, jer se doprinosi za zdravstveno osiguranje plaćaju samo po jednom, prioritetnom osnovu. To praktično znači da poslodavac koji ugovor o delu potpiše sa licem bez radnog angažovanja (nezaposlenim licen) ima obavezu uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje po stopi od 10,3 % od osnovice na koju se plaća i porez i doprinos za penzijsko osiguranje. Ukoliko ugovor potpiše sa licem za koje se već plaćaju doprinosi za zdravstveno osiguranje, jer se radi o penzioneru, zaposlenom, poljoprivredniku i slično, za takvo lice postoji samo obaveza uplate poreza i doprinosa za penzijko i invalidsko osiguranje, ali ne i doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Ukoliko je naručilac posla preduzetnik ili pravno lice koje ima zaposlene po ugovoru o radu, porez i doprinosi na ugovorenu naknadu za ugovor o delu obračunavaju se i plaćaju po odbitku, to jest isplatilac je dužan da prilikom svake isplate ugovorene naknade obračuna porez i doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje (i zdravstveno osiguranje, ukoliko postoji obaveza uplate i ovog doprinosa), obustavi ih i uplati na propisane račune istovremeno sa isplatom prihoda angažovanom licu na njegov račun. Pre svake isplate ugovorene naknade podnosi se poreska prijava na obracu PPP PD elektronskim putem. Ako se pak radi o naručiocu posla koji je fizičko lice koje nema zaposlenih, obavezu uplate dažbina ima izvršilac posla, a naručilac posla mu za to plaća odgovarajući iznos preko neto iznosa naknade koji je ugovoren.

Zloupotrebe ugovora o delu

Klasičan primer zloupotrebe pravnog instituta ugovora o delu je angažovanje lica po ovom osnovu radi obavljanja poslova koji se svrstavaju u osnovnu ili pretežnu delatnost poslodavca. Takođe, upotreba ugovora o delu suprotno njegovoj pravnoj prirodi je i angažovanje lica putem ove vrste ugovora radi kratkotrajne zamene privremeno odsutnog zaposlenog, kao i u slučaju privremenog povećanja obima posla. Usled činjenice da često ne postoji obaveza uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje, da nema isplate regresa, bolovanja za prvih 30 dana i ostalih obaveza koje proističu za poslodavca iz radnog odnosa, postoji uverenje da je finansijski isplativije sa nekim licem zaključiti ugovor o delu, nego ugovor o radu. Takvim postupanjem angažovanom radniku se uskraćuju prava i privilegije koje bi imao u radnom odnosu (pravo na pauzu, pravo na godišnji odmor, na naknadu zarade za vreme sprečenosti za rad i drugo). Ovakve pojave najbolje je preduprediti detaljnim informisanjem o sopstvenim pravima i obavezama, odnosno o razlikama koje postoje između angažovanja po osnovu radnog odnosa s jedne strane, i ugovora o delu s druge strane. U situacijama kada je neophodno zasnovati radni odnos važno je nesavesnom poslodavcu dati do znanja da ste upoznati sa Vašim pravima i da ne želite da pristanete na ugovor o delu, ukoliko za to nema pravnog osnova, odnosno ukoliko bi to značilo uskraćivanje prava koja Vam po zakonu pripadaju shodno prirodi radnog angažovanja.

Lice koje smatra da su mu zloupotrebom ugovora o delu uskraćena određena prava može da se obrati Inspekciji rada ili da pokrene sudski postupak jer pravna praksa i stanovište sudova je takvo da u slučaju zloupotrebe, ugovori o delu ne proizvode pravno dejstvo, odnosno takvi ugovori su ništavi i sud će ih u slučaju spora tretirati kao ugovore o radu.

O autoru: Milan Predojevic

Diplomirao na Pravnom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu. Ima dugogodišnje radno iskustvo u oblasti radnog prava i socijalnog osiguranja. Svakodnevni kontakt sa građanima koji su u potrazi za poslom ili menjaju radno mesto pružio mu je uvid u probleme sa kojima se uglavnom susreću. Siguran je da njegovo lično profesionalno iskustvo može da pomogne u pronalaženju odgovora na pitanja koja kandidati na sajtu najčešće postavljaju

Prijavi se i postavi komentar

(46) komentari

Milan Stosic 20. 02. 2024.

Postovani Milane,

Radim kao asistent decaku sa posebnim potrebama. Preko Drzavne ustanove sam osiguran i potpisao ugovor o delu. Da li imam pravo na bolovanje ukoliko se desi da se razbolim?
Hvala na odgovoru

    Milan Predojevic 25. 02. 2024.

    Poštovani Milane
    Pravo na naknadu zarade za vreme privremene sprečenosti za rad zbg bolesti je pravo zaposlenih lica, to jest lica u radnom odnosu. Ukoliko Vi imate otpisan ugovor o delu, a ne ugovor o radu, nemate pravo na bolovanje, to jest nemate pravo na nakandu zarade za vreme privremene sprečenosti za rad zbog bolesti.
    Pozdrav

Korisnik 4c4b446e56 24. 01. 2024.

Poštovani Milane

Ako vas ne ometa, recite mi da li je moguće raditi na ugovoru o delu bez statusa preduzetnika? A ako jeste, može li po takvom ugovoru strani državljanin raditi za srpsku kompaniju (bez statusa preduzetnika ili slobodnjaka)? Hvala puno! Izvinjavam se zbog svog srpskog, još ga učim.

Najlepše zahvaljujem.

Mihail

    Milan Predojevic 25. 01. 2024.

    Poštovani
    Zakon o radu ne određuje sa kojim licem se može zaključiti ugovor o delu, te je zaključak da je to moguće učinii sa bilo kim-kako sa fizičkim licem koje je registrovano kao preduzetnik, tako i sa licem koje nije registrovano kao samostalni delatnik.
    Što se tiče radnog angažovanja stranaca u Republici Srbiji,ono je moguće, ali uz dobijanje dozvole za rad. Dozvole za rad moraju pribaviti i poslodavci koji angažuju strance po osnovu ugovora o radu, ugovora o delu, ugovora o privremenim i povremenim poslovima, ugovora o stručnom usavršavanju i osposobljavanju, ugovora o pravima i obavezama direktora ili ako imaju druge vrste ugovora o radnom angažovanju stranca van radnog odnosa.
    Pozdrav

      Korisnik 4c4b446e56 25. 01. 2024.

      Hvala vam puno!

Lidija Arsic 24. 07. 2023.

Poštovani,
Molim Vas da mi potvrdite, ukoliko sam dobro razumela ili me ispravite:
Lice ima obavezu samooporezivanja ukoliko ostvari prihod kao freelance-r,a za ostvaren rad mu plaća drugo fizičko lice ili strano pravno ili fizičko lice.
Ukoliko ostvari prihod koji mu za rad plaća domaće pravno lice, onda to unapred mora biti rešeno ugovorom o delu.
Konkretno, ne postoji zabrana za lica koja pruzaju usluge koje se mogu podvesti kroz freelance poslovanje, da budu angazovani i plaćeni od strane domaćeg pravnog lica, samo se u tom slučaju ne primenjuje samooporezivanje (prema jednom od dva kvartalna modela) već pravno lice snosi troskove poreza i doprinosa pod uslovom prethodno zasnovanog ugovora o delu?
Najlepše zahvaljujem.

    Milan Predojevic 26. 07. 2023.

    Poštovana Lidija
    Lice ima obavezu samooporezivanja ukoliko radi u inostranstvu za inostranog polsodavca, ili radi u Srbiji za stranog poslodavca, ili uopšte radi za nekog poslodavca koji nije obavezan da prijavi frilensera na osiguranje i da za njega plati porez i doprinos. Dakle svaki prihod koji se ostvari, a da nije na taj prihod poreze i doprinos dužan da plati onaj ko Vas je angažovao (a to su uglavnom poslodavci sa sedištem u inostranstvu koji nemaju ovde registrovano predtsvaništvo), poresku prijavu mora da podnese freelance-r,a za njega porez i doprinose nije platio onaj ko ga je angažovao. Te doprinose ne plaća strani poslodavac, a ako ni domaće lice nij po zakonu obavezno da plati porez i doprinose, onda opet mora to da učini freelancer.
    Ukoliko ostvari prihod koji mu za rad plaća domaće pravno lice, onda to unapred mora biti rešeno ugovorom o radnom angažovanju i tu poslodavca plaća sve preske obaveze i dopinose.
    Konkretno, kako ste Vi rekli-ne postoji zabrana za lica koja pruzaju usluge koje se mogu podvesti kroz freelance poslovanje, da budu angazovani i plaćeni od strane domaćeg pravnog lica, samo se u tom slučaju ne primenjuje samooporezivanje već pravno lice snosi troskove poreza i doprinosa pod uslovom prethodno zasnovanog ugovora o angažovanju.
    Pozdrav

Zoran Živkov 14. 07. 2023.

Postovani,
Ako se npr radi kao licni pratilac deteta i za to je sklopljen Ugovor o delu sa Skolom za specijalno obrazovanje, a sredstva Skoli uplacuje Gradska uprava, te je ugovorom tacno definisana novcana vrednost radnog sata, da li se za to lice uplacuju doprinosi za PIO, odnosno da li ta osoba ima pravo na upis nekog radnog staza i po kom osnovu?

    Milan Predojevic 15. 07. 2023.

    Poštovani Zorane
    Da, obaveza je poslodavca koji radno angažuje lice po osnovu ugovora o delu da uplaćuje doprinos za PiO, te se po osnovu ovog rada stiče penzijski staž.
    Srdačan pozdrav

      Zoran Živkov 15. 07. 2023.

      Postovani Milane, mnogo Vam hvala na odgovoru.
      Srdacan pozdrav.

Ljiljana Martinović 27. 02. 2023.

Postovani, od septembra 2021. radno sam angazovana u jednoj od najvecih i najprofitabilnijih kompanija u Srbiji u kojoj sa Ugovorom o delu radim bez prekida na radnom mestu spremacice. Radim 8 sati dnevno,5 dana u nedelji uz mesecnu nadoknadu od 36000 dinara, sa dodatkom nekog mesecnog bonusa i nadoknadom za troskove prevoza. Nadoknadu za topli obrok nemam. Ugovor je obnavljan na 3 i 6 meseci za ovaj period. Smatram da je to zloupotreba i povreda mojih radnih i ljudskih prava jer nisam penzioner i nemam drugi izvor prihoda odnosno ne obavljam bilo kakvu drugu delatnost za drugog poslodavca. Sa druge stane, neke od koleginica su nakon izvesnog vremena dobile Ugovor o radu ali vecina, gde i sama spadam, nije. Nadala sam se istom ugovoru i iz tog razloga nisam napustila firmu. Pre dva dana sam imala smrtni slucaj bliskog srodnika pa me zanima da li imam prava na placeno odsustvo po ovom ugovoru? Unapred zahvalna na odgovoru i savetu.

    Milan Predojevic 28. 02. 2023.

    Pošovana Ljiljana
    Najpre moram da istaknem da je Zakonom o radu propisano da poslodavac može sa određenim licem da zaključi ugovor o delu, radi obavljanja poslova koji su van delatnosti poslodavca, a koji imaju za predmet samostalnu izradu ili opravku određene stvari, samostalno izvršenje određenog fizičkog ili intelektualnog posla. Ako postoje određena lica koja kod Vašeg poslodavca obavljaju potpuno iste poslove kao i Vi, onda ne možete Vi iste poslove da obavljate po ugovoru o delu, a oni po ugovoru o radu. Ugovor o delu može samo za poslove koji su van delatnosti poslodavca. Ako ih neki pak obavljaju po ugovoru o delu, onda to znači da nisu van delatnosti poslodavca i da biste i Vi trebali da budete u radnom odnosu.
    Što ae tiče prava na plaćeno odsustvo, ono je rezervisano za lica u radnom odnosu. Po pravilu, po ugovoru o delu se plaća onoliko dana i sati koliko je odrađeno. Naravno,moguće je i da Vam poslodavac plati i dan kada niste radili zbog smrtnog slučaja, ali to nije obavezan.
    Pozdrav

Katarina Karakas 23. 02. 2023.

Suprug mi je u invalidskoj penziji,100% invaliditet.Da li sme kao invalidski penzioner da bude prijavljen,ugovor o delu ili ugovorom o preko vremenim poslovima.Ne bih volela da kasnije ima problema,jer znate kako kažu:“Bolje vrabac u ruci,nego golub na grani“.

    Milan Predojevic 24. 02. 2023.

    Poštovana Katarina
    Invalidski penzioner može ući u osiguranje po osnovu obavljanja privremenih, povremenih ili ugovorenih poslova, ali ne i po ugovoru o radu.
    Pozdrav

Aleksandar Djorović 07. 02. 2023.

Da li ja ,kao muzicar, mogu da sklapam ugovor o delu sa vlasnikom restorana za jedno vece , odnosno sa bilo kim kada dogovaram proslavu ?
Napomena: ne placam porez i doprinose, nisam u sistemu.
Ucenjuju nas iz sindikata i udruzenja da moramo da budemo njihovi clanovi da bi mogli da sklapamo te ugovore…A ako nismo clanovi, ne mozemo. Hvala

    Milan Predojevic 08. 02. 2023.

    Poštovani Aleksandre
    Na angažovanje muzičara primenjuje se Poseban kolektivni ugovor za radno angažovanje estradno-muzičkih umetnika i izvođača u ugostiteljstvu.
    Ovim kolektivnim ugovorom utvrđuju se prava i obaveze iz rada i po osnovu rada, odnosno radnog angažovanja lica koja obavljaju umetničku ili drugu delatnost u oblasti kulture: izvođenje narodne, zabavne, džez, pop i rok muzike, folklornih i drugih igračkih programa (ples), odnosno ostalih muzičkih, govornih i scenskih izvođenja kulturnih programa, kao i poslova stručnjaka i saradnika u estradno-muzičkoj delatnosti (izvođač) i poslodavaca u ugostiteljstvu, hotelijerstvu i turizmu (poslodavac).
    Poslodavcem, u smislu ovog kolektivnog ugovora, smatraju se domaća i strana pravna i fizička lica koja obavljaju delatnost ugostiteljstva, hotelijerstva i turizma. Ovaj kolektivni ugovor primenjuje se na poslodavce u Republici Srbiji.
    Ovaj kolektivni ugovor primenjuje se na izvođača koji obavlja estradno-muzičku delatnost, što dokazuje uverenjem ili potvrdom izdatom od strane udruženja ili organizacije čija je reprezentativnost utvrđena u skladu sa zakonom, koja je potpisnik ovog ugovora.
    Izvođač može biti radno angažovan u estradno-muzičkom programu kod poslodavca i ostvarivati prava utvrđena ovim kolektivnim ugovorom, pod uslovom da ima uverenje – potvrdu, izdato od nadležnih organizacija za tekuću godinu.
    Izvođač je dužan da uverenje – potvrdu (kopiju) dostavi poslodavcu, odnosno posredniku – agenciji, prilikom zaključenja Ugovora o izvođačkom radu (delu) u koji se upisuje broj uverenja – potvrde i ista se prilaže uz Ugovor o izvođačkom radu (delu)
    Prema tome, neophodno je posedovati licencu pri zaključenju ugovora.
    Srdačan pozdrav

Verica Jovanovic 06. 01. 2023.

Postovani, trenutno sam na trudnickom bolovanju u privatnoj firmi ,da li imam pravo da potpisem ugovor o delu u drugoj firmi za vreme trajanja trudnickog bolovanja?

    Milan Predojevic 08. 01. 2023.

    Poštovana Verice
    Zakonom o zdravstvenom osiguranju propisano je da osiguraniku privremeno sprečenom za rad ne pripada pravo na naknadu zarade, bez obzira na isplatioca (dakle, bez obzira na to da li bolovanje plaća poslodavca ili RFZO), između ostalog i ako se za vreme privremene sprečenosti za rad bavi privrednom ili drugom aktivnošću kojom ostvaruje prihode. Zakonm o radu određeno je da poslodavac može da otkaže ugovor o radu zaposlenom koji ne poštuje radnu disciplinu, između ostalog i ako zloupotrebi pravo na odsustvo zbog privremene sprečenosti za rad.
    Imajući u vidu navedeno, mišlenja sam da postoji realna mogućnost da poslodavac ukine isplatu bolovanja i otkaže ugovor o radu zaposlenoj koja za vreme trudničkog bolovanja obavlja druge aktivnosti kojima stiče prihode.
    Pozdrav

Vanja Lončarević 14. 10. 2022.

Poštovani,

molim Vas za pojašnjenje, da li postoji mogućnost zaključivanja 2 ili više ugovora o delu i kako se u tom slučaju obračunavaju porezi i doprinosi vezano za ove ugovore.
Nezaposleno sam lice, ako sam dobro razumela na neto iznos ugovorene naknade, propisani su porezi i doprinosi: 20% porez na dohodak građana, 26% PIO osiguranje i 10,3% zdravstveno osiguranje.
Da li se na ugovoru o delu navodi neto ili bruto iznos ugovorene naknade? Da li ova ugovorena naknada može da bude navedena u EUR, a da se isplaćuje u dinarskoj protivvrednosti na dan isplate?
Da li se zdravstveno osiguranje plaća samo po jednom ugovoru, odnosno da li se na drugi ugovor o delu (ukoliko postoji mogućnost sklapanja), odnosi obaveza plaćanja samo porez na dohodak 20% i PIO osiguranje 26%?

Hvala Vam unapred na odgovorima.

    Milan Predojevic 16. 10. 2022.

    Poštovana Vanja
    Pokušaću u najkraćem da odgovorim na sva Vaša pitanja:
    1. Možete zaključiti više ugovora o delu.
    2. Po osnovu svakog ugovora plaćaju se porez i doprinosi.
    3. Porez na dohodak građana i doprinos za PIO se uvek plaćaju, bez obzira da li je angažovani radnik zaposlen ili nije. Doprinosi za zdravstveno osiuranje se plaćaju samo za radnika koji nije zdravstveno osiguran (što kod Vas jeste slučaj).Porez na dohodak plaća se na ostvaren prihod od ugovora o delu, a oporezuje se po stopi od 20% uz priznavanje 20% normiranih troškova (od bruto prihoda se umanjuju normirani troškovi po stopi od 20%). Doprinosi za PIO plaćaju se po stopi od 26%, a za zdravstveno osiguranje po stopi 10,3%.
    4. U ugovoru o delu može da se iskaže i neto i bruto iznos ugovorene naknade. U svakom slučaju, kako god da se iskaže, na bruto prihod umanjen za 20% plaćaju se dažbine.
    5. Mišljenja sam da je moguće ugovoriti naknadu u EUR, a da se isplaćuje u dinarskoj protivvrednosti na dan isplate.
    6. Mišljenja sam da ako je neko već prijavljen na zdravstveno osiguranje po jednom ugovoru o delu, da po osnovu narednog angažovanja nema plaćanja doprinosa za zdravstvo, samo porez i doprinos za PiO.
    Pozdrav

Korisnik 8e8995a86d 08. 09. 2022.

Preduzetnik sam dve i po godine sa ličnim primanjima, PR je otvoren iz radnog odnosa. Redovno se uplaćuju doprinosi i plata.
Da li trebam da imam Ugovor sa samom sobom o angažuvanju sa navedenim poslovima?
Trebam pripremiti dokumentaciju za jedan Konkurs u kojem je dokaz zahtevan na uvid i prilog o angažovanju. Zbog toga mi je važno da sve tačno priložimo u prilogu.

Hvala unapred!

    Milan Predojevic 10. 09. 2022.

    Poštovana
    S obzirom da preduzetnik nije pravno lice, ne može biti osnova da fizičko lice, koje je istovremeno i preduzetnik, potpiše sa samim sobom (jer i preduzetnik posluje kao fizičko lice) ugovor o radnom angažovanju. Da imate firmu koja je npr registrovana kao doo, onda može biti govora o ugovoru o angažovanju između fizičkog lica i firme koju je to lice osnovalo. Kod preduzetnika to nije moguće jer predutetnik nije različito lice u odnosu na fizičko lice koje se regfistrovalo kao preduzetnik. Prema tome, nema firme kao pravnog lica koja bi sklopila ugovor sa fizičkim licem.
    Pozdrav

Zoran Živkov 01. 09. 2022.

Poštovani

Naveli ste da “ Lice koje je u radnom odnosu kod drugog poslodavca nema ni obavezu obaveštavanja poslodavca sa kojim ima zaključen ugovor o radu da će kod drugog poslodavca obavljati poslove po ugovoru o delu.“

Da li ste sigurni da to važi i za lica koja su zaposlena u državnoj upravi odnosno lokalnoj samoupravi?

    Milan Predojevic 02. 09. 2022.

    Poštovani
    Tekst se odnosi na odredbe Zakona o radu, koji je jedini zakon koji reguliše radne odnose u privatnom sektoru, kao i u javnim preduzećima i ustanovama. Državni službenik je lice čije se radno mesto sastoji od poslova iz delokruga organa državne uprave, sudova, javnih tužilaštava, Državnog pravobranilaštva, službi Narodne skupštine, predsednika Republike, Vlade, Ustavnog suda i službi organa čije članove bira Narodna skupština. Za državne službenke primarno se primenjuju odredbe Zakona o državnim službenicima, a supsidijerno odredbe Zakona o radu.
    Prema Zakonu o radu zaposleni nema obavezu da obavesti poslodavca da će dodatno raditi kod drugog, jer nije obavezna dozvola poslodavca kod koga ste u radnom odnosu za potpisivanje ugovora o delu kod drugog poslodavca. Naravno, mora da se dogovori sa oba poslodavca raspored rada, kako ne bi u tom pogledu bilo problema.
    Kada je reč o Zakonu o državnim službenicima, on za njih propisuje neka ograničenja: državni službenik može, uz pismenu saglasnost rukovodioca, van radnog vremena da radi za drugog poslodavca ako dodatni rad nije zabranjen posebnim zakonom ili drugim propisom, ako ne stvara mogućnost sukoba interesa ili ne utiče na nepristrasnost rada državnog službenika.Rukovodilac o davanju pisane saglasnosti odlučuje u roku od tri dana od dana dostavljanja zahteva državnog službenika za dobijanje saglasnosti.
    Pozdrav

      Zoran Živkov 02. 09. 2022.

      Hvala na odgovoru.
      Pozdrav

Snezana Veselinović 22. 08. 2022.

Poštovani,već tri godine radim po ugovoru o delu.Pet dana u nedelji,sa radnim vremenom od 8 do 15 h.Zanima me moja prava kad je ugovor o delu upitanju.Tačnije kako mogu da odsustvujem kad su mi deca bolesna,godišnji odmor ili kad sam ja bolesna?Čitala sam po forumima da po ugovoru o delu nema pravo godišnjeg odmora,bolovanje…Ali sigurno i mi koji smo po ugovoru o delu imamo zakonska prava koja poslodavac mora da ispoštuje.Hvala.Srdačan pozdrav….

    Milan Predojevic 22. 08. 2022.

    Pošovana Snežana
    Činjenica da radite svaki dan po sedam sati, i to tri pune godine sa istim radnim vremenom, govori da je u konkretnom slučaju veoma moguće da se radi o stalnim poslovima, koji se redovno obavljaju kod poslodavca. Prvo, za takve poslove ne bi trebalo da se potpisuje ugovor o delu, već ugovor o radu. Zakonom o radu propisano je da poslodavac može sa određenim licem da zaključi ugovor o delu, radi obavljanja poslova koji su van delatnosti poslodavca, a koji imaju za predmet samostalnu izradu ili opravku određene stvari, samostalno izvršenje određenog fizičkog ili intelektualnog posla. Dakle, ne može se ugovor o delu potpisati radi obavljanja poslova koji spadaju u redovnu ili pretežnu delatnost poslodavca. Upravo zbog činjenice da se ne radi o vršenju uobičajenih, stalnih poslova koji se obavljaju svakodnevno kroz radni odnos, zakonodavac nije predvideo pravo na godičnji odmor, niti pravo na bolovanje. Ovo stoga što prema citiranoj zakonskoj definiciji ne bi trebalo da poslovi po ugovoru o delu zauzimaju svaki dan celo radno vreme, nekoliko godina uzastopce.
    U savkom slučaju, ako se radi o poslovima koje bi trebalo da obavljate po ugovoru o radu, a ne po ugovoru o delu, Vi u sudskom postupku možete dokazivai da je zapravo uspostavljen radni odnos na nedoređeno vreme.
    Pozdrav

Takahashi Emina 11. 08. 2022.

Poštovani,

Zanima me da li pod ugovorom o delu mogu spadati poslovi sa punim radnim vremenom a da pritom nemamo ni godišnji? Da li zakon o radu reguliše neki minimum koji radnik mora da ima za odmor?
Takođe iz HR nam objašnjeno da firma uplaćuje njihov deo za penziono ali da nam ne ide staž te moramo sami uplaćivati PIO fondu. Da li je to tačno i ako mogu neko objašnjenje dobiti?
Hvala unapred.

    Milan Predojevic 13. 08. 2022.

    Poštovana
    Ugovor o delu može da se zaključi samo radi obavljanja poslova koji su van osnovne ili pretežne delatnosti poslodavca. Istovremeno, može da se zaključi samo zbog poslova koji imaju za predmet samostalnu izradu ili opravku određene stvari, ili samostalno izvršenje određenog fizičkog ili intelektualnog posla. Samo trajanje rada tokom jednog dana kod ugovora o delu nije uređeno zakonom, niti je određen minimalan odmor. To je prepušteno ugovornim stranama da definišu. Važno je samo da se ne radi o poslovima koji spadaju u osnovnu ili pretežnu delatnost firme u kojoj ste angažovani.
    Ako radite po ugovoru o delu, poslodavca je dužan da plaća doprinos za PiO.
    Pozdrav

Ljiljana Milutinovic 24. 06. 2022.

Poštovani
Da li invalidski penzioner može da zaključi Ugovor o delu? U pitanju je intelektualni posao a ne fizički.

    Milan Predojevic 26. 06. 2022.

    Poštovana Ljiljana
    Korisnik invalidske penzije ne može se ponovo zaposliti, tj. ne može zaključiti ugovor o radu, ali može raditi po ugovoru o delu.
    Pozdrav

Borko Gobeljić 06. 04. 2022.

Poštovani,

da li je u slučaju Ugovora o delu potrebno poštovati i pravilo o radnom angažmanu koje ne može biti veće od 1/3 punog radnog vremena, za osobe koje su već stalno zaposlene, kod drugog poslodavca?
U zakonu to ništa ne piše, već se ta stavka pominje samo kod Dopunskog rada.

Hvala unapred.

    Milan Predojevic 06. 04. 2022.

    Poštovani
    U svom pitanju već ste dali odgovor. Zakon o radu ne određuje maksimalno trajanje ugovora o delu, niti uređuje pitanje trajanja angažovanja po tom osnovu. Prema tome, vreme u kome će takvo lice biti angažovano uređuju ugovorne strane, s tim da ako je izvršilac radova po ugovoru o delu istovremeno u radnom odnosu, mora da vodi računa da ne dođe do preklapanja perioda angažovanja po osnovu ova dva ugovora.
    Pozdrav

Korisnik 606f5c760c 16. 11. 2021.

Postovani, radim u drzavnoj firmi na kadrovskim poslovima interesuje me da li kod angazovanja radnika po ugovoru od delu njih trebam da prijavljum u CROSO, ako su oni vec negde zaposleni ili penzioneri ? Unapred zahvalan, Goran

    Milan Predojevic 16. 11. 2021.

    Poštovani
    Kod angažovanja radnika po ugovoru od delu ne trebate da ih prijavljujete u CROSO, ako su oni već negde zaposleni ili penzioneri. Jedino imate obavezu da na isplaćeni prihod obračunate i uplatite porez na primanja i doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje.
    Pozdrav

Slobodan Obrenović 09. 11. 2021.

Poštovani,

Uplaćujem samostalno PIO doprinos kao fizičko lice. Ukoliko sa određenim poslodavcem potpišem ugovor o delu, da li se doprinosi koje poslodavac uplačuje po ugovoru o delu, sabiraju sa doprinosima koje plaćam lično, ili je potrebno da prestanem da prvo plaćam PIO doprinose, pa da zaključim ugovor o delu.Da li se istovremenim plaćanjem doprinosa po ta dva osnova za svaki mesec trajanja ugovora o delu uvećava moj prosek za penziju?

Hvala pozdrav Slobodan
sl.obrenovic@gmail.com

    Milan Predojevic 09. 11. 2021.

    Poštovani Slobodane
    Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju propisano je da obavezno osigurana lica, u smislu ovog zakona, jesu:
    1) zaposleni; 2) lica koja samostalno obavljaju delatnost; 3) poljoprivrednici. Zakon dalje određuje da se pod osiguranicima koji samostalno obavljaju delatnost, između ostalih smatraju i lica koja obavljaju poslove po osnovu ugovora o delu. Zakon u delu kojim uređuje samostalnu uplatu doprinosa definiše da lica koja nisu obavezno osigurana u smislu ovog zakona, odnosno nisu korisnici prava na penziju, mogu se uključiti u obavezno osiguranje i obezbediti prava iz ovog osiguranja pod uslovima, u obimu i na način predviđen ovim zakonom. Drugim rečima, ova vrsta osiguranja prestaje po sili zakona ukoliko lice postane obavezno osigurano u svojstvu zaposlenog, osiguranika samostalnih delatnosti (a kao što vidimo tu zakon svrstava i lica angažovana po ugovoru o delu) ili osiguranika poljoprivrednika. Ukoliko se to desi Fondu se podnosi zahtev za povraćaj više plaćenih doprinosa po osnovu uključivanja u obavezno osiguranje ukoliko je do toga došlo. Za ponovno uključivanje u obavezno osiguranje potrebno je podneti novi zahtev. Dakle, trebalo bi da dođe do automatske odjave u RFPiO ako Vas neko prijavi po osnovu ugovora o delu, te sam mišljenja da u tom slučaju treba da prestanete sa uplatom samostalnog doprinosa.
    Srdačan pozdrav

Milena Milenković 18. 06. 2021.

Poštovani,
Ja trenutno radim kod jednog poslodavca preko ugovora o privremenim i povremenim poslovima. Postoji mogućnost da sa strane radim jedan projekat za koji bi dobila naknadu i samim tim bi dobila ugovor o delu. Da li je to pravno i zakonski u redu ili nije? Taj ugovor o delu bi trajao mesec dana ili dva eventualno.

    Milena Milenković 18. 06. 2021.

    Nisam napomenula – radim puno radno vreme po ugovoru o ppp.

    Milan Predojevic 18. 06. 2021.

    Poštovana Milena
    Zakonom o radu je propisano da poslodavac može za obavljanje poslova koji su po svojoj prirodi takvi da ne traju duže od 120 radnih dana u kalendarskoj godini da zaključi ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova sa:
    1) nezaposlenim licem;
    2) zaposlenim koji radi nepuno radno vreme – do punog radnog vremena;
    3) korisnikom starosne penzije.
    Kada je reč o ugovoru o delu, zakonske odredbe su sledeće: poslodavac može sa određenim licem da zaključi ugovor o delu, radi obavljanja poslova koji su van delatnosti poslodavca, a koji imaju za predmet samostalnu izradu ili opravku određene stvari, samostalno izvršenje određenog fizičkog ili intelektualnog posla.
    Shodno navedenom, pošto ste van radnog odnosa, odnosno imate status nezaposlenog lica, možete obavljati poslove po ugovoru o pp poslovima. Takođe, iz citiranih zakonskih odredbi proizilazi da nema prepreka da se ugovor o delu zaključi sa licem koje je već angažovano po ugovoru o pp poslovima (nema takve zabrane). Prema tome, pošto ispunjavate navedene zakonske uslove i za jedan i za drugi vid radnog angažovanja, nema zakonskih prepreka da radite po oba navedena ugovora.
    Pozdrav

Zorica Stojanović 29. 05. 2021.

Поштовани,

Да ли ми можете рећи, какве су пореске обавезе резидента Републике Србије по основу Уговора о делу са предузећем из Босне и Херцеговине? Исте као када је наручилац посла у Србији или другачије? Хвала унапред на одговору.

Зорица

    Milan Predojevic 30. 05. 2021.

    Poštovana Zorice
    Iz pitanja se ne može zaključiti, ali pretpostavljam da niste registrovani preduzetnik kod APR i nemate firmu (jer ne biste postavljali ovo pitanje pošto bi se podrazumevalo da plaćate sve dažbine), već kao fizičko lice ostvarujete prihode iz firme koja nema predstavništo u Srbiji. Navedeno znači da niti Vi plaćate porez i doprinose na ostvareni prihod, niti to čini strana firma. Jedina zakonska mogućnost/obaveza koja preostaje je da se prijavljuje svaki pojedinačni prihod iz inostranstva i na njega platite odgovarajući porez i doprinose. Prema tome, na osnovu ugovora o delu, koji ste potpisali sa stranim poslodavcem, pa za obavljeni posao primate uplatu na svoj račun u Srbiji, strani poslodavac ne plaća poreze i doprinose, te sam mišljenja da ste Vi obavezni da od ukupno plaćenog iznosa kod domaćih nadležnih organa prijavite prihod iz inostranstva i na njega platite porez i doprinose. Ako ste već u Srbiji prijavljeni na socijalno osiguranje po osnovu radnog odnosa ili po osnovu drugog vida radnog angažovanja, onda samo plaćate porez i doprinos za PiO. Ukoliko ne radite ni za jednu domaću firmu, onda plaćate i porez i sve doprinose-za PiO, zdravstvo i za osiguranje za slučaj nezaposlenosti. Detaljno obrazloženje o stopama plaćanja poreza i doprinosa imate na ovom istom sajtu u tekstu „Prava i obaveze frilensera“
    Pozdrav

      Zorica Stojanović 30. 05. 2021.

      Хвала најлепше на одговору.Срдачан поздрав.

Vanja Ostojin 13. 04. 2021.

Poštovani/a,
Interesuje me da li je moguće da obavljam stručnu praksu koju organizuje Nacionalna služba i koja će biti plaćena (bez zasnivanja radnog odnosa) i pored toga sklopim ugovor o delu sa drugom firmom (u pitanju je držanje privatnih časova preko njihovog veb portala)?
Hvala.

    Milan Predojevic 14. 04. 2021.

    Poštovana Vanja
    Prema informacijama iz NSZ koje sam upravo dobio, pod nezaposlenim licem u smislu obavljanja stručne prakse koju ta institucija organizuje smatraju se lica koja nemaju nikakvo radno angažovanje. Prema tome, ukoliko imate ugovor o delu nećete ispuniti uslov za učešće na konkursu.
    Pozdrav

      Vanja Ostojin 14. 04. 2021.

      U redu. Hvala Vam puno na odgovoru.
      Srdačan pozdrav.