(209) komentari
Zdravo Milane,postavio sam vam pitanje skoro za godisnji odmor jer imam punih 7 meseci rada a dobio godisnji odmor od 5 uz resenje da mi se prekida godisnji odmor zbog obima posla koji ne postoji jer radim kao sluzbenik obezbedjenja i smatram da su navodi bez razloga ali im se moze.Isto dan slave koji mi se pada radan,nisam dobio nikakve naknade i samo su mi izbrisali taj dan i stavili dan vise u sledecoj nedelji kako bih odradio isti.U ugovoru mi stoji radno vreme od 06-22 h a radim nocne smene.Kakav je vas komentar na to ?
Poštovani Filipe
Za punih 7 meseci rada morate imati minimum 12 radnih dana odmora i to ako za celu godinu imate minimalnih 20 radnih dana (to znači 1,66 dana po mesecu, to jest 11,66 dana za 7 meseci rada).
Poslodavac nema zakonsko ovvlašćenje da Vam prekine godisnji odmor zbog obima posla. Odluku o godišnjem odmoru može da izmeni najkasnije 5 dana pre datuma koji je rešenjem određen za početak korišćenja godišnjeg odmora. Nema mogućnosti kasnije, naročito nema ovlašćenje da prekine godišnji odmor koji je u toku..
Dan slave imate zakonsko pravo na plaćeno odsustvo i to Vam se takođe ne može oduzeti i čak se ne može odrediti da morate da radite na taj dan, pa da Vam se plati nakanda zarade.
Radno vreme ne može da bude mimo ugovora o radu.
Pozdrav
Postovani,
Zamolila bih Vas za odgovor. Pocela sam da radim 02.08.2023 godine na 6meseci. Zanima me da li bih ja trebala da do kraja 2023 godine započnem odmor ili ne?
Hvala na odgovoru
Poštovana Jelena
Mišljenja sam da bi trebalo da započnete odmor za 2023. godinu do 31.12.2023. godine, i to u rajanju od najmanje deset radnih dana. Samo ako slučajno imate više od deset radnih dana godišnjeg odmora za ova 4 cela meseca rada 8a teško da Vam je srazmerni deo godišnjeg odmroa za 4 meseca rada duži o deset dana), onda ostatak može do 30.juna naredne godine
Pozdrav
Zdravo,
Imala bih jedno pitanje. Istice mi porodiljsko odsustvo 24.11.2023.
Nisam koristila odmor za prethodnu godinu (2022) pre nego sto sam otisla na porodiljsko odsustvo.
Koliko sam upoznata, trebalo bi da mi taj odmor nije propao i da mogu da ga koristim nakon sto se vratim sa odusustva.
Molim za savet da li je tako?
Hvala unapred!
Pozdrav!
Jovana
Poštovana Jovana
Zakonom o radu propisano je da ako zaposleni koristi godišnji odmor u delovima, prvi deo koristi u trajanju od najmanje dve radne nedelje neprekidno u toku kalendarske godine, a ostatak najkasnije do 30. juna naredne godine. Takođe je propisano da zaposleni koji nije u celini ili delimično iskoristio godišnji odmor u kalendarskoj godini zbog odsutnosti sa rada radi korišćenja porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i posebne nege deteta – ima pravo da taj odmor iskoristi do 30. juna naredne godine.
Shodno navedenim zakonskim odredbama, porodilja nakon povratka sa odsustva ima tu pogodnost u odnosu na ostale zaposlene, da može celokupan odmor iz prethone godine, a ne samo njegov drugi deo, da iskoristi u idućoj godini, ali najkasnije do 30.juna naredne godine. Prema tome, Vaš odmor za 2022. godinu je propao jer je krajnji rok za njegovo korišćenje bio 30.jun 2023. godine. Nakon povratka sa porodiljskog odsustva, moraćete do 31.decembra da iskoristite prvi deo odmora za 2023. godinu u trajanju od namnaje deset radnih dana.
Pozdrav
Postovani, zamolila bih Vas za pomoc. Firma je najavila da cu raditi do 15og decembra i pokusali su da potpisem sporazumni sto sam odbila, i trazila sam otkaz i tehnoloski visak. Jos uvek mi nisu dali da potpisem nista,ali mi sada traze da iskoristim 15 dana odmora, sto ja ne zelim. Na to su mi rekli da ce oni napraviti raspored. Da li mogu po zakonu da me teraju da idem na godisnji,ili imam neka prava? Ja zelim da me isplate a ne da uzimam na silu godisnji. Mogu li da ih prijavim nekome ili tuzim?
Hvala unapred
Poštovana Marija
Poslodavac može, ukoliko tako odluči, da Vas pošalje da iskoristite sav godišnji odmor pre nego št Vam prestane radni odnos. Nakndu štete za neiskorišćeni godišnji odmor dužan je da plati jedino ako Vam ne obezbedi kporišćenje celokupnog odmora pre dana prestanka radnog odnosa. Mišljenja sam da u opisanom slčaju nemate osnova za tužbu.
Srdačan pozdrav
Dobar dan!
Zaposlen sam od 01.08.2003. bez i jednog dana prekida, do pre 4 godine sam bio preduzetnik a u protekle 4 godine radim za poslodavca. S obzirom da sam invalid sa 80% telesnog oštećenja, po rešenju invalidske komisije obračunava mi se beneficija od 3 meseca po radnoj godini. Kompletan staž mi je kao invalid jer je invalidnost nastala pre osnivanja prvog radnog odnosa.
Moj poslodavac daje 21 dan godišnjeg i to je to. I ako u ugovoru piše da imam minimum 20 dana plus pripadajuće uvećanje po godini staža itd. Sad saznajem posle toliko godina iz vašeg teksta da imam i dodatnih 5 dana kao invalid.
U tom slučaju po svemu ukupno koliko bi ja trebao imati godišnjeg odmora? Na spram svih stavki.
Hvala!
Poštovani Kristijane
Članom 69. Zakona o radu uređuje se dužina godišnjeg odmora, i to na sledeći način član:
„U svakoj kalendarskoj godini zaposleni ima pravo na godišnji odmor u trajanju utvrđenom opštim aktom i ugovorom o radu, a najmanje 20 radnih dana.
Dužina godišnjeg odmora utvrđuje se tako što se zakonski minimum od 20 radnih dana uvećava po osnovu doprinosa na radu, uslova rada, radnog iskustva, stručne spreme zaposlenog i drugih kriterijuma utvrđenih opštim aktom ili ugovorom o radu.“
Prema tome, opštim aktom poslodavca ili u ugovoru o radu koji je sa Vama potpisan, moraju biti utvrđeni kriterijumi za uvećanje zakonskog minimuma od 20 radnih dana godišnjeg odmora. Zakon pak ne propisuje kako će se primenjivat ti kriterijumi i tu ostavlja slobodu poslodavcu. Dakle, propisivanje kriterijuma za uvećanje godišnjeg odmora koje zakon nalaže nije stvar slobodnog izbora poslodavca, već njegova zakonska obaveza, ali ga zakon ne obavezje kako će koje kriterijume primenjivati. Zakon ne kaže da invalid mora da dobije 5 radnih dana.
Pozdrav
Postovanje.
U radnom odnosu sam od 13. Aprila,recite mi molim vas koliko dana imam godisnjeg odmora koji hocu da uzmem krajem novembra.Ponudili su mi samo 5,a po mojim saznanjima i informisanosti bih trebao da dobijem 10 + vikende.Nadam se povratnim informacijama,hvala!
Poštovani Filipe
Zakonom o radu propisano je da zaposleni ima pravo na dvanaestinu godišnjeg odmora (srazmerni deo) za svaki mesec dana rada u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos. Pošto ćete u ovoj godini, koja je godina zasnivanja radnog odnosa, imati ukupno osam punih meseci rada (april se na računa jer nije ceo mesec), imate pravo na osam dvanaestina (8/12) od punog godišnjeg odmora, to jest od odmora koji bi Vam pripao da ste počeli da radite od 01.januara. Kako je Zakonom o radu propisano da je minimum 20 radnih dana godišnji odmor za celu kalendarsku godinu, onda bi na taj minimum osam dvanestina bilo 13 radnih dana. Ne postoji računica po kojoj za osam meseci rada imate samo 5 radnih dana godišnjeg odmora. Mora biti minimum 13 radnih dana.
Pozdrav
Hvala vam!
Postovani,
ako je neko imao ugovor na odredjeno na 3 meseca(01.06-31.8.) i nije koristio odmor, a zatim mu je ugovor produzen opet na odredjeno na jos 3 meseca (31.8.-30.11), da li mu se obracunava odmor za svih 6 meseci ili samo za poslednja 3 meseca za aktuelni ugovor?
Hvala.
Pozdrav
Poštovani
Odmor se u opisanom slučaju obračunava za svih 6 meseci, jer se radi o pravu koje je stečeno na osnovu 6 meseci, a ne 3 meseca rada kroz radni odnos.
Pozdrav
Poštovani Milane,
u prethodnom mesecu (septembar) sam ostvario značajan bonus u firmi, pa me zanima obračun godišnjeg odmora koji planiram da koristim.
Naime, godišnji ću koristiti tek u februaru, dakle za 4 meseca, pa me zanima koliko meseci unazad se uzima prosek plate pri obračunu zarade za godišnji odmor. Zapravo, da li da ipak iskoristim dane godišnjeg odmora sada u oktobru ili novembru, da bi mi ovaj bonus iz septembra ušao u obračun ?
Hvala unapred.
Pozdrav.
Poštovani Uroše
Članom 114. Zakona o radu između ostalog je propisano da zaposleni ima pravo na naknadu zarade u visini prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu, za vreme odsustvovanja sa rada na dan godišnjeg odmora. Prema tome, računa se prosečna zarada koju ja zaposleni ostvario u 12 meseci koji prethode mesecu u kojem se koristi godišnji odmor. To konkretno znači da i ako odete na godišnji odmor u februaru, isplata učinjena za septembar će ući u obračun jer ulazi u poslednjih 12 meseci pre meseca korišćenja godišnjeg odnora.
Pozdrav
Piše da se ne može odreći od godišnjeg odmora. Ako sam jedne godine koristio pola godišnjeg odmora a sledeće odiše nisam išao na godisnji odmor u prvoj polovini godine, već sve vreme radio, ako sam morao da iskoristim do jula, i ako ne mogu u drugoj polovini godine da odem na godisnj za prethodnu godinu? Da li to znači da sam se odrekao godišnjeg odmora?
Poštovani Martine
Ako ste u jednoj godini iskoristili samo polovinu godišnjeg odmora za tu godinu, što jeste moguće i nije protivzakonito, onda morate ostatak odmora za tu godinu iskoristiti najkasnije do 30.juna naredne godine. Međutim, nije za to neophodan Vaš zahtev, već poslodavac mora da vodi računa da u zakonskom roku iskoristite godišnji. Ukoliko Vas poslodavac ne pošalje na preostali odmor najkasnije do 30.juna naredne godine, to ne znači da ste se Vi odrekli preostalog odmora, već da je poslodavac napravio prekršaj iz Zakona o radu za koji se novčano kažnjava. Nema Vaše odgovornosti.
Pozdrav
Poštovani Milane,
Hteo bih da vas pitam za savet i informaciju vazano za sledeći slučaj.
U aprilu sam počeo da radim u jednoj domaćoj firmi i potpisao sam ugovor na određeno vreme u trajanju od 6 meseci sto bi bilo do kraja septembra. Tokom letnjeg raspusta sam dobio 5 radih dana godišnjeg odomra a posto radni odnos neću nastavljati nakon isteka ugovora da li sada imam pravo na 5 preostalih dana godišnjeg odmora?
U razgovoru sa direktorom on me je ubedivao da nemam pravo zato sto sam pod ugovorom na određeno vreme i da je tih 5 dana tokom leta bila njegova dobra volja. Sad ne znam ko je ovde u pravu a vas zato i pitam za pomoć.
Unapred zahvalan
Poštovani Filipe
Zakonom o rdu propisano je da u svakoj kalendarskoj godini zaposleni ima pravo na godišnji odmor u trajanju utvrđenom opštim aktom i ugovorom o radu, a najmanje 20 radnih dana. Zaposleni ima pravo na dvanaestinu navedenog godišnjeg odmora (srazmerni deo) za svaki mesec dana rada u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos ili u kojoj mu prestaje radni odnos.
Shodno citiranim zakonskim odredbama, Vi za 6 meseci rada imate pravo na 6/12, to jest pola od punog godišnjeg odmora. Kako je pun godišnji odmor najmanje 20 radnih dana, sledi da za pola godine rada imate minimum deset radnih dana, to jest da ne može nikako biti ispravna račnica da za 6 meseci rada imate samo 5 radnih dana godišnjeg odmora.
Pozdrav
Poštovani,
Zamolio bih Vas za pomoć i savet. Radio sam u jednoj domaćoj kompaniji u periodu od 01.09.2022 do 31.07.2023 godine. Za to vreme sam iskoristio (samo) zimski odmor sa velikim zakašnjenjem jer nije bilo dovloljno radnika. Deset dana zimskog odmora (odnosno 8 radnih dana sa vikednom), iskoristio sam u julu tekuće godine. Iz ličnih razlog sam raskinuo radni odnos zaključno sa 31.07. i poslao sam imejl kadrovskoj službi da bi u zakonskom roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa obračunali i isplatili mi one dane letnjeg godišnjeg odmora koje nisam iskoristio. Znam da je to njihova obaveza i bez moje intervencije, ali sam to uradio iz veoma opravdanih razloga jer imam pouzdane informacije kako su prošli oni koji nisu zvanično tražili da im isplati neiskorišćeni odmor. Odgovor do danas nisam dobio, makar kao izraz poslovne kulture i potvrde da su imejl dobili i da imaju u vidu moj zahtev. Zakonski rok od 30 dana za isplatu je prošao, pa me zanima šta dalje da činim? Da li poslati još jedan imejl u vidu upozorenja da ću se dalje žaliti kome treba ili odmah predati žalbu Inspekciji rada? Takođe bih Vas zamolio da mi pojasnite na koliko dana (neiskorišćenog) odmora imam prava, ja sam to formulisao kao letnji odmor, i od kada se računaju.
Unapred Vam iskreno hvala na odgovoru i pomoći!
Poštovani
Prema Zakonu o radu zaposleni ima pravo na dvanaestinu godišnjeg odmora (srazmerni deo) za svaki mesec dana rada u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos ili u kojoj mu prestaje radni odnos.
Shodno navedenom, za prošlu godinu, u kojoj ste zasnovali radni odnos i radili cela 4 meseca pripada Vam 4/12 od punog odmora. Za ovu godinu (godinu prestanka radnog odnosa) takođe imate prao na srazmerni godišnji odmor i to 7/12 od punog odmora, jer Vam pripada po jedna dvanaestina za svaki od 7 meseci rada. Ukoliko je 8 radnih dana koje ste iksoristili srazmerni deo za prošlu godinu, onda Vam poslodavac duguje naknadu štete za neiskorišćeni godišnji odmor u ovoj godini. Ako poslodavac ne isplati sva dugovanja zaposlenom u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa, već je u docnji i nisu neophodna upozorenja pre tužbe.
Pozdrav
Poštovani,
Hvala Vam na brzom i detaljnom odgovoru. Ima za Vas samo još jedno pitanje, bolje reći da mi potvrdi da li sam dobro razumeo gore navedeno. Napisali ste da zakonski imam prava na jedan dan godišnjeg odmora srazmerno jednom meseca rada odnosno da za period od 01.09.2022 do 31.07.2023 ukupno imam 11 dana odmora. Ako sam već iskoristio 8 dana odmora, da li to znači da meni poslodavac duguje isplatu za preostala 3 dana? Pitam zato jer sam ranije čuo da se valjda računa 1,5 dana odmora po mesecu rada ili se to, možda, odnosilo na isplatu ako odmor nije iskorićen tokom radnog odnosa. Ja sam sada u dilemi koliko oni meni tačno dana duguju za isplatu i kako se to uopšte obračunava. Neko mi kaže da se računa kao dnevnica i po, nego kaže više, neko manje… Kada sam u firmi pitao bivše kolege i neke od pretpostavljenih, niko nije znao tačno da mi odgovori. Ako mi to možete pojasniti ja bih Vam bio veoma zahvalan. Narodski rečeno ne bih želeo da me žednog preko vode prevedu a ovde gde sam radio je sve moguće.
Srdačan pozdrav!
Poštovani
Imate pravo na jednu dvanaestinu od punog godišnjeg odmora za svakih mesec dana rada. Znači ako imate u godini zasnivanja radnog odnosa 4 meseca rada, za tu godinu imate 4 dvanaestine (4/12) od punog odmora. U godini prestanka radnog odnosa imate pravo na 7/11 od puog odmora. Dakle, za period od 01.09.2022 do 31.07.2023 ukupno ne možete imati samo 11 dana odmora jer je zakonski minimum 20 radnih dana za jednu kalendarsku godinu, a Vi tu imate 11 meseci rada. Preciznije 11/12 od punog odmora, što ne može biti samo 11 radnih dana. Morate imati bar 18 radnih dana za 11 punih meseci rada.
Pozdrav
Poštovani,
Izvinite što nastavljam ovu temu, ali moram imati sve potreben elemente kako bih nastupio gde treba siguran u ono što govorim. Ako sam Vas dobro razumeo ja imam prava na 18 dana odmora srazmerno tranju radnog odnosa, pa ako od toga odbijem 8 dana odmora koje sam iskoristio u julu mesecu (zimski odmor), meni bivši poslodavac duguje isplatu još dana 10 odmora. Molim vas ispravite me ako grešim i navedite mi koliko dana zapravo imam prava da tražim od poslodavca da me obešteti. I još jedno pitanje za kraj. Ako se poslodavac ogluši na moj ponovljeni zahtev za isplatom, da li obraćam inspekciji rada ili nekoj drugoj?
Unapred Vam hvala na odgovoru!
Srdačan pozdrav!
Poštovani
Pokušaću da rezimiram:
1. Svaki zaposleni ima pravo u kalendarskoj godini, za celu godinu, na najmanje 20 radnih dana godišnjeg odmora
2. U godini zasnivanja radnog odnosa i u godini prestanka radnog odnosa, zaposlenom pripada tzv.srazmerni godišnji odmor, a to značu jedna dvanestina od punog odmora za svakih mesec dana rada
3. U prošloj godini, godini zasnivanja radnog odnosa, stekli ste pravo na 4/12 od punog odmora. Uzmimo da imate minimalnih 20 radnih dana kao pun godišnji odmor, to znači da imate pravo na 7 dana odmora za 2022. godinu
4. U ovoj godini, kao godini prestanka radnog odnosa, za 7 meseci rada imate pravo na 7/12 od punog odmora, to jest 12 dana odmora.
Shodno svemu navedenom, mišljenja sam da imate pravo na 19 radnih dana godišnjeg odmora za 11 meseci rada.
Možete im poslati obaveštenje ovog tipa, a ako ne odgovore pozitivn, obavestite ih da ćete preduzeti mere pred nadležnim sudom.
Pozdrav!
Poštovani,
U toku prošlog meseca nisam bila na poslu zbog smanjene proizvodnje i ti dan su mi uračunani kao neplaćeni. Ja sam se obratila poslodavcu i tražila da mi te dane računa kao godišnji odmor, pošto mi je ostalo još 8 dana od odmora. Dobila sam sledeći odgovor:
„Po ovome što vidim u sistemu do kraja godine imate još 93 sata odmora što izlazi tačno 8 dana. To znači da u avgustovsku platu ne smem da upišem više od 2 dana. Pravo na ostala 6 dobijete sukcesivno svaki mesec po 1,5 do kraja godine. Znači u ovoj plati dobijete 2 dana godišnjeg odmora.“
Inače radim u Češkoj Republici, ali na žalost ovde nemam nikoga adekvatnog kome bih mogla da se obratim za pravnu pomoć. Ako eventualno ne znate kakao to funkcioniše u Češkoj, ja bih Vas zamolila da mi ipak odgovorite kako je to regulisano kod nas.
Da li ja mogu da koristim te dane godišnjeg odmora da „pokrijem“ neplaćeno?
Unapred Vam se zahvaljujem
Poštovana Slavice
Kao što ste i sami rekli, propisi se razlikuju od države do države. Mogu da Vam odgovorim o pravilima kod nas. Prema Zakonu o radu Republike Srbije, u zavisnosti od potrebe posla, poslodavac odlučuje o vremenu korišćenja godišnjeg odmora, uz prethodnu konsultaciju zaposlenog. Zaposleni stiče pravo na korišćenje godišnjeg odmora u kalendarskoj godini posle mesec dana neprekidnog rada od dana zasnivanja radnog odnosa kod poslodavca. U svakoj kalendarskoj godini zaposleni ima pravo na godišnji odmor u trajanju utvrđenom opštim aktom i ugovorom o radu, a najmanje 20 radnih dana. Godišnji odmor koristi se jednokratno ili u dva ili više delova, u skladu sa ovim zakonom. Shodno svemu navedenom, zakon ne propisuje da se pravo na godišnji odmor stiče sukcesivno, kako vreme odmiče. Primera radi, zaposleni već npr tokom letnjih meseci iskoristi ceo godišnji odmor, iako je proteklo tek nešto više od pola godine. Prema tome, onako kako ste Vi dobili odgovor, nije predviđeno našim zakonom.
Što se tiče tzv „prinudnog odmora“, poslodavac u tom slučaju mora da plati naknadu zarade, a ne može da pošalje zaposlenog na neplaćeno odsustvo. Preciznije, zaposleni ima pravo na naknadu zarade najmanje u visini 60% prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, s tim da ne može biti manja od minimalne zarade utvrđene u skladu sa ovim zakonom, za vreme prekida rada, odnosno smanjenja obima rada do kojeg je došlo bez krivice zaposlenog, najduže 45 radnih dana u kalendarskoj godini. Izuzetno, u slučaju prekida rada, odnosno smanjenja obima rada koje zahteva duže odsustvo, poslodavac može, uz prethodnu saglasnost ministra, uputiti zaposlenog na odsustvo duže od 45 radnih dana, uz naknadu zarade. Dakle, ne može poslodavac da pošalje zaposlenog na neplaćeno odsustvo, već mora da plati naknadu zarade ako je došlo do smanjenja obima posla, pa nema potrebe da zaposleni radi.
Pozdrav
Hvala Vam na odgovoru.
Sve najbolje Vam želim.
Hvala Vam na odgovoru.
Poštovani,
Citiraću Vas kako bih bila što jasnija:
„Pri utvrđivanju dužine godišnjeg odmora radna nedelja računa se kao pet radnih dana, bez obzira što kod mnogih poslodavaca ona zapravo jeste 6 radnih dana, te se radi i vikendom. Primera radi, ako se donese rešenje o godišnjem odmoru za 10 radnih dana sa početkom od ponedeljka, zaposlenom bi prvi radni dan bio ponedeljak nakon što prođu dve kalendarske sedmice, a ne subota ili nedelja, bez obzira na raspored radnog vremena kod poslodavca. Recimo da se kod poslodavca radi vikendom, bez obzira što u takvom primeru jeste prošlo deset radnih dana (drugi petak bi bio deseti radni dan godišnjeg odmora) i vikend ulazi u godišnji odmor, pa se zaposleni ima vratiti na rad u ponedeljak.“
Zanima me (ukoliko je ovo slučaj) da li poslodavac ima prava od zaposlenog da traži sledeće:
1. Da se zaposleni vrati na posao u subotu (iako mu u rešenju stoji ponedeljak)?
2. Da traži od zaposlenog da do kraja meseca „nadoknadi“ te dane (ukoliko je zaposleni po svom rasporedu trebao da radi subotu i nedelju, javlja se razlika od dva dana)?
Srdačan pozdrav!
Poštovana Jovana
Mišljenja sam da u opisanom slučaju, kada je odmor od deset radnih dana započeo u ponedeljak, poslodavca ne može da traži od zaposlenog da se vrati na posao u subotu (iako mu u rešenju stoji ponedeljak).
Takođe, poslodavac u opisanom slučaju ne može da traži od zaposlenog da do kraja meseca „nadoknadi“ te dane. Zaposleni nije ni mogao da bude na rasporedu za subotu i nedelju jer je tada još uvek na godišnjem odmoru i nema razlike od dva dana.
Pozdrav
Poštovani, od 21.3 do 21.7 sam imao ugovor na određeno vreme, 21.7 sam potpisao ugovor na neodređeno i firma me je istog dana poslala na 8 dana godišnjeg, međutim, nakon isteka godišnjeg mi je saopšteno usmeno da ću do daljnjeg biti na neplaćenom odsustvu. Koliko dugo mogu tako da me drže na neplaćenom? Naglasio bih da mi je zdravstvena knjižica overena do kraja godine što mislim da kada je u pitanju neplaćeno odsustvo ne bi trebalo biti. Moje glavno pitanje je koliko me dugo poslodavac može držati na neplaćenom koje nisam tražio?
Poštovani Vladimire
Članom 116. Zakona o radu propisano je da zaposleni ima pravo na naknadu zarade najmanje u visini 60% prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, s tim da ne može biti manja od minimalne zarade utvrđene u skladu sa ovim zakonom, za vreme prekida rada, odnosno smanjenja obima rada do kojeg je došlo bez krivice zaposlenog, najduže 45 radnih dana u kalendarskoj godini. Izuzetno, u slučaju prekida rada, odnosno smanjenja obima rada koje zahteva duže odsustvo, poslodavac može, uz prethodnu saglasnost ministra, uputiti zaposlenog na odsustvo duže od 45 radnih dana, uz pisanu naknadu zarade.
Prema tome, najduže 45 dana, a uz saglasnost MInistarstva rada i duže.
Neplaćeno odustvo (odsustvo bez prava na nakandu zarade) nije predviđeno zakonom kao mogućnost koju poslodavac ima na raspolaganju. Neplaćno odsustvo moguće je samo po zahtevu zaposlenog, a uz saglasnost poslodavca. Poslodavac tako, prema članu 78. Zakona o radu, može zaposlenom da odobri odsustvo bez naknade zarade (neplaćeno odsustvo). Za vreme neplaćenog odsustva zaposlenom miruju prava i obaveze iz radnog odnosa, ako za pojedina prava i obaveze zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu nije drukčije određeno. Međutim, shodno citiranim zakonskim odredbama, poslodavac nema mogućnost da sam odluči da zaposlenog pošalje na neplaćeno odsustvo, bez zahteva zaposlenog. Ako šalje zaposlenog na „prinudni odmor“, to može biti samo uz naknadu zarade. Tada to može da traje maksimalno 45 dana bez saglasnosti ministra, a uz saglasnot resornog ministarstva može i duže.
Pozdrav
Поштовани,
Пошто ми је достављено решење којим се одбија мој захтев за годишњи одмор, уз образложење које је по више тачака неосновано, а у решењу се наводе и одређени подаци који нису тачни, разматрам могућност жалбе пред надлежним судом. Пошто са послодавцем већ водим спор због мобинга, желео бих да докажем да је и ово решење директна последица истог, у шта сам дубоко убеђен. Напоменуо бих и да ме послодавац ниједном није консултовао у вези са коришћењем годишњег одмора, иако према интерном Правилнику о раду у обавези да до краја маја месеца текуће године сачини План коришћења годишњих одмора. Занима ме да ли Вам је позната судкса пракса у оваквим или сличним случајевима.
Унапред захвална…
Poštovani
Kao što ste i sami rekli, Vi možete protiv svakog rešenja kojim se odlučuje o Vašim pravima i obavezama da podnesete tužbu nadležnom sudu kojom ćete tražiti da sud odluči da je predmetno rešenje nezakonito. Kada je reč o konkretnom rešenju, ako poslodavac nije poštovao zakonska pravila o konsultaciji zaposleng (premda ga sam stav zaposlenog ne obavezuje, ali jeste obavezan da ga sasluša, tj konsultuje), niti je uvažio sopstvene norme predviđene njegovim opšti aktima (oplanu godišnjih odmora i slično), može biti osnova za tvrdnju da je rešenje nezakonito. Nezahvalno je davati prognozu ishoda eventualnog spora spram sudske rakse, jer je svaki predmet slučaj za sebe. Svakako da se u sudskoj praski mnoga rešenja poslodavca ponište.
Pozdrav
Poštovani,
imamo više zaposlenih koji su u srazmernom radnom odnosu u po dva, tri i više poslodavaca.
Molim za komentar u vezi godišnjih odmora, kada ne postoji Pravilnik o radu, već se samo pozivaju na ZUR.
Kako se tretira, u kom obimu (20 radnih dana po ZUR-u, ali sa procentom sati za period korišćenja ili ako je, na primer, 50% angažovan, ima pravo na 10 radnih dana g.o., a ne 20 – kao knjigovođa se sa ovom drugom konstatacijom ne slažem, te vas molim za pomoć u razrešenju dileme).
Najlepše hvala
Poštovana Jelena
Zakon o radu propisuje da zaposleni koji radi sa nepunim radnim vremenom ima pravo na zaradu, druga primanja i druga prava iz radnog odnosa srazmerno vremenu provedenom na radu, osim ako za pojedina prava zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu nije drukčije određeno. Primera radi, logično je da se pravo na zaradu ostvaruje srazmerno vremenu provedenom na radu, jer ne mogu istu zaradu imati radnik koji radi 40h nedeljno i zapoposleni koji obavlj aiste poslove a radi npr 20h nedeljno. Zarada prvog je duplo veća.
Međutim, pojedina prava iz radnog odnosa su nedeljiva i ne ostvaruju se srazmerno vremenu provedenom na radu, već u punom obimu, nezavisno od radnog vremena zaposlenog. Takvo je i pravo na godišnji odmor. Mišljenja sam da zaposleni ima pravo na pun godišnji odmor nezavisno da li radi sa punim ili nepunim radnim vremenom. Naravno, ne moraju svi poslodavci kod kojih je zaposleni angažovan da se dogovore da ga puste na odmor u isto vreme, ali svaki od poslodavac mora da mu obezbedi godišnji odmor u odnosu na rad kod tog poslodavca.
Pozdrav
Poštovani,
Da li poslodavac može da donese odluku o produženom korišćenju godišnjeg odmora za 2022 godinu? Umesto 30.06 na primer 30.09?
Srdačan pozdrav i hvala puno na odgovoru.
Poštovana Ivana
Kao što sam naveo u odgovoru na prethodno pitanje, tako nešto nije u skladu sa zakonom. Zakon ne dopušta uspostavljanje takve prakse jer bi to otvorilo vrata odlaganjima korišćenja godišnjeg odmora. Naravno, u praksi je tako nešto moguće jer „papir trpi sve“.
Pozdrav
Poštovani,
Nažalost zbog obima posla nismo stigli svi da iskoristimo godišnji odmor do 30.06.2023 godine za 2022 godinu. Mozete li mi reći da li poslodavac može doneti odluku da se godišnji odmor za 2022 godinu mora iskoristiti do na primer 30.09 2022 a za 2023 da se nastavi regularno (31.12.2023/30.06.2024). Poslodavac nikome neće da uskrati pravo samo da „malo“ prolongiramo.
Srdačan pozdrav i hvala puno na odgovoru.
Poštovana Ivana
Ako postoji dobra volja poslodavca da se ne uskrati pravo zaposlenima-sve će se lako rešiti-. Naravno, papirološki. odmor za 2022. godinu je propao. Međutim, sigurno da se u praksi može obezbediti korišćenje istog.
Zaključkom Vlade Srbije, koji je objavljen u Službenom glasniku RS broj 33 a od marta 2022. godine, preporučuje se poslodavcima na teritoriji Srbije da zaposlenima koji nisu iskoristili pripadajući godišnji odmor za 2021. godinu omoguće da taj odmor započnu i iskoriste u 2022. godini ili da prvi deo, u trajanju od najmanje dve radne nedelje neprekidno, iskoriste zaključno sa 31. decembrom 2022. godine, a preostali deo zaključno sa 30. junom 2023. godine.Preporuka za produženje rokova za korišćenje godišnjeg odmora iz 2021. godine odnosi samo na kategorije zaposlenih navedene u Zaključku, a rokovi za korišćenje neiskorišćenog godišnjeg odmora iz 2021. godine su 31. decembar 2022. godine za prvi deo godišnjeg odmora, a za preostali deo tog odmora – najkasnije do 30. juna 2023. godine, preciziraju. To se odnosi na zaposlene koji zbog prirode posla u vanrednim okolnostima usled epidemije zarazne bolesti Kovid 19 ili zbog privremene sprečenosti za rad usled oboljenja od zarazne bolesti COVID-19 ili zbog određivanja izolacije/kućne izolacije u skladu sa zakonom, nisu koristili odmor.
Pozdrav
Poštovani,
Ako je rad u kompaniji definisan smenama(1,2,3)a datum odlaska na odmor je od 13.07.2023 kada radnici koji rade 3 smenu idu na odmor?
Na primer, rad u trećoj smeni u Sredu 13.07.2023 zalazi vremenski u Četvrtak u trajanju od 6 sati i 30 minuta, datumski i vremenski ulazi u dan kada ste vi zvanično na odmoru. Kako se rešava ta situacija, šta kaže zakon o tome. Srdačan pozdrav!
Poštovani Vojkane
Mišljenja sam da je u opisanoj situaciji zaposleni radio tri radna dana u nedelji, a bio slobodan 4 radna dana. Naprosto, zaposleni je u tom slučaju radio 24 časa, a to znači tri radna dana. Ako je od četvrtka na godišnjem odmoru, onda je u toj nedelji krosistio dva dana godišnjeg dmora, pošto se dani vikenda ne računaju.
Pozdrav
Postovani,
Prema uredbi Vlade RS preporuka poslodavcima je da omoguce koriscenje
god.odmora za 2021 u 2022 god,ili ako nije moguce I dela za 2021 od najmanje 10 dana do 31.12.2022, ,a preostalog dela do 30.06.2023.
Ja nisam iskoristio I deo od Min.10 dana do 31.12.2022,a kada sam trazio II deo(15 dana) receno mi je da mi je odmor propao!
Da li sam imao pravo na 15 preostalih dana do 30.06.2023.?
Srdacan pozdrav!
Poštovani
Mišljenja sam da čak i ako Vam je propao prvi deo godišnjeg odmorsa, da to ne znači da Vam je automatski propao i drugi deo i da ste mogli da ga iskoristite do 30.juna.
Pozdrav
Poštovani,
radni odnos na određeno vreme na godinu dana je zasnovan u martu mesecu.
Kako se zaposlenom obračunava godišnju odmor, tj da li može iskoristi u avgustu ceo srazmerni deo (10/12)?
s poštovanjem
Poštovana Ana
Zaposleni stiče pravo na godišnji odmor već nakon mesec dana radnog odnosa. Poslodavac može rešenjem da odobri da se kompletan srazmerni godišnji odmor iskoristi u avgustu. Nema zakonskih prepreka za to. Može pak i da odluči da se odobri samo deset radnih dana kao prvi deo godišnjeg odmora, a ostatak najaksnije do 30.juna naredne godine. Uglavnom, bar dve nedelje mora da omogući do kraja tekuće godine, a ostatak neiskorišćenog odmora najkasnije do 30.juna naredne godine, odnosno do isteka radnog odnosa, ako je na određeno vreme.
Pozdrav
Poštovani,
Moja supruga je počela da radi od 1.Maja i ima ugovor na 6 meseci.
Tražila je odmor od nedelju dana (5 radnih) u Septembru, jer bi do tada sakupila tih 5 dana.
Danas je dobila odgovor od šefice da nema prava da koristi odmor ove godine. Znam da je po zakonu da odmah posle prvog meseca ima pravo na odmor i znam da od poslodavca zavisi termin korišćenja odmora, ali da li ima pravo da zabrani korišćenje istog?
Inače, reč je o državnoj ustanovi.
Hvala.
Poštovani Bojane
Prema Zakonu o radu zaposleni stiče pravo na korišćenje godišnjeg odmora u kalendarskoj godini posle mesec dana neprekidnog rada od dana zasnivanja radnog odnosa kod poslodavca. Zakon dalje propisuje da zaposleni ima pravo na dvanaestinu godišnjeg odmora (srazmerni deo) za svaki mesec dana rada u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos. Zakonom je takođe propisano da u zavisnosti od potrebe posla, poslodavac odlučuje o vremenu korišćenja godišnjeg odmora, uz prethodnu konsultaciju zaposlenog. Godišnji odmor koristi se jednokratno ili u dva ili više delova, u skladu sa ovim zakonom. Ako zaposleni koristi godišnji odmor u delovima, prvi deo koristi u trajanju od najmanje dve radne nedelje neprekidno u toku kalendarske godine, a ostatak najkasnije do 30. juna naredne godine. Na kraju, zakon utvrđuje da u slučaju prestanka radnog odnosa, poslodavac je dužan da zaposlenom koji nije iskoristio godišnji odmor u celini ili delimično, isplati novčanu naknadu umesto korišćenja godišnjeg odmora, u visini prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, srazmerno broju dana neiskorišćenog godišnjeg odmora.
Shodno citiranim zakonskim odredbama, Vaša supruga ima pravo na godišnji odmor u tekućoj godini i to šest dvanestina (6/12), to jest polovinu od punog odmora. O vremenu korišćenja odlučuje poslodavac, ali mora da vodi računa da to bude do isteka radnog odnosa, što je 31.oktobar. Ukoliko joj ugovor bude istekao i ne bude produžen, a godišnji odmor ne bude iskorišten, poslodavac mora da plati naknadu za neskorišćeni godišnji odmor. Ako ugovor bude produžen i radni odnos trajao do isteka 2023. godine, imaće pravo na 8/12 od punog odmora i tada do isteka godine mora da se obezbedi bar dve nedelje odmor, a ostatak do 30.juna naredne godine. Tačno je dakle da poslodavac odlučuje o terminu kada će zaposleni koristiti odmor, ali to mora biti u zakonskom roku- ovoj godini, ako se koristi jednokratno, odnosno bar dve nedelje u 2023. godini, ako se koristi u delovima.
Pozdrav
Poštovani Milane,
Hvala na brzom odgovoru.
Znači, mi ništa ne možemo do kraja Oktobra, jer ne znamo da li će ugovor biti produžen.
Poštovani Bojane
Tako nekako. Poslodavac ima mogućnost da ne odobri godišnji za traženi termin, ali mora u rokovima koje sam naveo u odgovoru. Ukoliko slučajno to ne obezbedi, a prestane radni odnos, mora da plati naknadu štete za neiskorišćeni godišnji odmor.
Pozdrav
Ako sam dobro razumeo, poslodavac je duzan da obezbedi koriscenje god odmora ali to ne radi i god odmor posle juna naredne godine propada i nikom nista, jel tako?
Poštovani Igore
Nije baš sasvim tako. Zakon jeste propisao da se godišnji odmor iz prošle godine može iskoristiti najkasnije do 30.juna naredne godine. Nigde nije predviđeno da ako se ne iskoristiti odmor u zakonskom roku poslodavac plaća naknadu štete, jer bi se onda to u praksi vetovatno zloupotrebljavalo i imali biste česte isplate u novcu umesto godišnjeg odmora, što nje poželjno. Svakom je potreban odmor i niko se tog prava ne može odreći.
Međutim, ako poslodavac ne poštuje zakonske odredbe o godišnjem odmoru, to nikako ne znači da za njega takvo postupanje nema posledica. Prvo, radi se o prekršaju za koji se novčano kažnjava. Zakonom o radu propisano je da će se novčanom kaznom od 400.000 do 1.000.000 dinara kazniti za prekršaj poslodavac sa svojstvom pravnog lica, odnosno kaznom od 100.000 do 300.000 dinara kazniće se poslodavac preduzetnik. ako postupi suprotno odredbama ovog zakona koje uređuju godišnji odmor. To znači da ako ga prijavite Inspekciji rada, on bi imao ozbiljnu novčanu kaznu zbog kršenja odredbi zakona o godišnjem odmoru. Stoga bi sama pretnja prijavom možda bila dovoljna da se isplati dugovano, jer mu se ne isplati da plaća i naknadu štete za neiksorišćeni odmor i novćanu kaznu za prekršaj. S druge strane, što se tiče nakande za zaposlenog, poslodavac bi mogao da odgovara po opštim pravilima o odgovornosti za štetu, to jest u skladu sa odredbama Zakona o obligacionim odnosima. Dakle, ako bi zaposleni tužio poslodavca, on bi mogao sudskom odlukom da bude obavezan da plati šteteu koju je zaposeni pretpreo jer nije imao plaćeni godišnji odmor.
Pozdrav
Poštovanje, pitanje, supruga je u firmi u kojoj radi pre dva meseca najavila da bi mozda pocetkom avgusta zbog preseljenja u drugu drzavu (sto nije jos potvrdjeno) dala otkaz tj.otisla. Pre dva dana u firmi su joj rekli da ona nema pravo na novi godisnji jer odlazi. Da li ona ima pravo da iskoristi godisnji odmor?
Poštovani
Zakonom o radu propisano je da zaposleni ima pravo na dvanaestinu godišnjeg odmora (srazmerni deo) za svaki mesec dana rada u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos ili u kojoj mu prestaje radni odnos.
Shodno navedenom, Vaša supruga bi, ako joj radni odnos prestane u avgustu, za sedam celih meseci rada u tekućoj godini imala pravo na sedam dvanaestina (7/12) od punog godišnjeg odmora za 2023. godinu.
Pozdrav
Poštovanje…. 27 god. Radim u jednoj firmi, nikad nisam dobio rešenje o godišnjem odmoru. To što sam koristio pišem 6 sati na dan. Dakle nije 100 %. Godišnji od 2021 imamo još 5 dana a od 2022imamo još 10 dana. Neda da se iskoristi… Šta da radimo. Pozz
Poštovani Borise
Zakonom o radu predviđeno je da će se novčanom kaznom od 400.000 do 1.000.000 dinara kazniti za prekršaj poslodavac sa svojstvom pravnog lica ako postupi suprotno odredbama ovog zakona koje uređuju godišnji odmor. Novčanom kaznom od 100.000 do 300.000 dinara za isti prekršaj kazniće se preduzetnik u svojstvu poslodavca. Prema tome, ako bi se podnela prijava Inspekciji za rad da poslodavac ne obezbeđuje pravo na plaćeni godišnji odmor u skladu sa zakonom, dosta visoka kazna je propisana za poslodavca. Ako bi Inspekcija konstatovala ovu vrstu povrede, zaposleni kojima je uskraćeno pravo bi na osnovu tog izveštaja Inspekcije za rad imali i pravo na nakandu štete od poslodavca, a poslodavac bi kod suda za prekršaje odgovarao i platio novčanu kaznu.
S obzirom na opisane kazne, moguće je da bi poslodavac, kada bi mu se stavila u izgled prijava inspekciji, ispravio propuste i obezbedio odmor u skladu sa zakonom, kako bi izbegao novčane kazne.
Pozdrav
Poštovani,
Potpisala sam ugovor na određeno od 3 meseci i rekli su mi da svakog meseca imam pravo na 1,6 dana odmora, pa mu dođe na oko 5 dana kada se sve sračuna. Da li mogu da ih koristim tipa drugog meseca rada ili moram da čekam da počne treći mesec dana rada? Pozdrav
Poštovana Milena
Zakonom o radu propisano je da zaposleni stiče pravo na korišćenje godišnjeg odmora u kalendarskoj godini posle mesec dana neprekidnog rada od dana zasnivanja radnog odnosa kod poslodavca.
Zakonom je isto tako predviđeno da u zavisnosti od potrebe posla, poslodavac odlučuje o vremenu korišćenja godišnjeg odmora, uz prethodnu konsultaciju zaposlenog.
Prema tome, ne morate čekati da prođu sva tri meseca jer već posle mesec dana radnog odnosa možete ići na godišnji odmor. Ipak, da biste koristili odmor, o tome rešenje mora da donese poslodavac, pošto on ima ovlašćenje da odlučuje o terminu godišnjeg odmora.
Pozdrav
Poštovani,
Da li šef ,koji se nalazi na godišnjem odmoru, sme dati nalog zaposlenom da završi neki deo posla koji mu je u opisu radnog mesta, pa makar i rekao, molim te odradi?
Inače, pošto šef nema zamenika, isti nije ni imenovan, od strane Načelnika, za vreme odsustva šefa sa posla zbog operacije, bolovanja i godišnjeg odmora u nizu od 3 meseca.
Hvala Vam unapred, puno bi mi značio odgovor i savet, jer se brinem za svoje radno mesto…
S’ poštovanjem…
Poštovani Branislave
Zaista nisam siguran da sam razumeo pitanje, pa uzmite s rezervom moj odgovor.
Izdavanje radnih naloga od strane rukovodioca predstavlja vršenje ovlašćenja iz opisa poslova tog rukovodioca. Ukoliko je isti na bolovanju, ne bi smeo da obavlja bilo koje poslove iz opisa svog radnog mesta, pa tako ni da daje radne zadatke zaposlenima kojima je rukovodilac.
Samo onaj ko je na radu, a ima ovlašćenja rukovodioca, bilo da je imenovan da menja rukovodioca ili mu je već u opisu radnpog mesta obavljanje rukovodećih poslova, može umesto šefa na bolovanju da daje radne naloge zaposlenima.
Pozdrav
Poštovani,
Nalog sam dao sa godišnjeg odmora, a nemam zamenika, niti je Načelnik odredio ni pismeno, a ni usmeno ko će imati moja ovlašćenja, zato sam se i uključivao kada nešto nije bez mene moglo da se završi, da posao ne a
Znači, nisam bio na bolovanju…
I još ono glavno pitanje, da li je to ako jeste povreda radne obaveze, u tolikoj meri da me Načelnik smeni ili da mi samo izrekne neku blažu disciplinsku meru,…s’ obzirom da sam radoholičar i nisam nikada bio ni ukoren,…
Hvala Vam unapred,..
S’ poštovanjem…
Poštovani Branislave
Oprostite na grešci, konstatovao sam da ste bili na bolovanju, a zapravo je reč o godišnjem odmoru, ali odgovor bi bio isti. Radi se o tom da niko ne može da Vas obavezuje da radite tokom godišnjeg odmora-to je Vaše zakonsko pravo da imate plaćen odmor. Ukoliko ste pritekli u pomoć poslodacu i za vreme godišnjeg odmora, to svakako ne bi smelo da se okaraktreriše kao povreda radne obaveze, jer je ovde povređeno Vaše pravo na plaćeni godišnji odmor, a ne pravo poslodavca.
Poslodavac bi eventualno mogao da Vas tereti za neku povredu radne obaveze propisanu opštim aktom poslodavca koja bi mogla da se svrsta pod zloupotrebu položaja ili prekoračenje ovlašćenja , ali ako ste svoje radne zadatke obavljali samo zato što poslodavac nije imenovao nikog da Vas menja dok ste odsustni sa posla, to ne ide njemu u prilog.
U svakom slučaju, ako ste svoje radne zadatke obavljali tokom godišnjeg odmora jer nije bilo nikog drugog da to umesto Vas odradi, mišljenja sam da ste samo Vi uskraćeni za svoja prava, a ne poslodavac.
Pozdrav
Poštovani,
Zahvaljujem se na Vašem iscrpnom odgovoru i s’ obzirom da sam i ja novosadski student kao i Vi, bilo bi mi posebno drago i da se lično upoznamo, ukoliko mi je potrebna pomoć ako se protiv mene pokrene disciplinski postupak, a i bez toga, voleo bih da i ja Vama nekada uzvratim bilo kakvu uslugu ako za to bude bilo potrebe…
Inače, radim u Gradskoj Upravi, tj. u Gradskoj kući, u NS, kao šef Pisarnice i arhive…
Još jednom, hvala od srca,…
Srdačan pozdrav…!
Poštovani Branislave
Hvala i svako dobro Vam želim.
Srdačan pozdrav!
Pažljivo sam pročitao Vaš odgovor,…znači niko nema ovlašćenje da me zameni, niti je iko imenovan, kao što sam i naglasio, ni pismeno ni usmeno…
Hvala…
Poštovani, molim za odgovor. Za 2022. godinu nisam koristio godišnji odmor. Imam 28 radnih dana. Kakve su moje mogućnosti i prava sada?
Hvala
Poštovani
Ako niste iskoristili prvi deo godišnjeg odmora za 2022. godinu tokom te iste godine, a to je najmanje 10 radnih dana, onda Vam taj deo odmora propada, ali preostalih 18 dana možete da iskoristite do 30.juna ove godine.
Što se tiče propalog godišnjeg odmora, možete tužiti poslodavca za naknadu štete koju ste pretrpeli time što ste 10 radnh dana radili, umesto da budete na plaćenom odsustvu.
Pozdrav
Postovani, kod novog poslodavca sam potpisala ugovor na mesec dana 21.04.2023., i sada ponovo 21.05. mi je produzen ugovor na jos mesec dana. Koliko bi trebalo da imam dana odmora u avgustu, ako budem i dalje bila prijavljivana na po mesec dana? Hvala
Poštovana Sandra
Zakonom o radu propisano je da zaposleni ima pravo na dvanaestinu godišnjeg odmora (srazmerni deo) za svaki mesec dana rada u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos ili u kojoj mu prestaje radni odnos.
Prema tome, do 01.avgusta biste trebali da imate tri puna mesec arada, što znači da imate pravo na tri dvanestine od punog godišnjeg odmora, to jest jednu četvrtinu. Primera radi, ako Vam je pun odmor za celu godinu 24 radna dana, Vi biste za tri puna meseca rada imali pravo na 6 radnih dana odmora.
Pozdrav
Postovani, molim vas za informaciju da li je moguce dobiti otkaz tokom trajanja godisnjeg odmora? Hvala
POštovani
Rešenje o otkazu može biti zakonito jedino ako su ispunjeni zakonom propisani uslovi za to. Ukoliko je nastupio zakonom propisan otkazni razlog,a zaposleni je u tom trenutku na godišnjem odmoru, poslodavac ipak može sprovesti zakonsku proceduru otkaza.
Pozdrav