Šta ako povežete dva ili više bolovanja?

Autor - Milan Predojevic | Pravnik odgovara

apr 24

Pravo na naknadu zarade za vreme privremene sprečenosti za rad (odnosno bolovanja, kako se to u svakodnevnom govoru obično kaže) jedno je od važnijih prava iz radnog odnosa i obaveznog zdravstvenog osiguranja, te je kao takvo regulisano odredbama Zakona o radu i Zakona o zdravstvenom osiguranju.

To znači da se u određenim situacijama naknada zarade ostvaruje  iz sredstava poslodavca, kao pravo iz Zakona o radu, a u ostalim slučajevim, pod uslovima određenim Zakonom o zdravstvenom osiguranju, ostvaruje se kao pravo iz zdravstvenog osiguranja, te naknadu zarade plaća RFZO.

U praksi se javljaju mnoga sporna pitanja u vezi sa utvrđivanjem sprečenosti za rad i isplatom naknade zarade. Često se postavlja pitanje maksimalne dužine bolovanja, ko ga utvrđuje, tretmana bolovanja koje se prekida, pa nastavlja i slično.

Ovim tekstom, u najkraćim crtama, pojasnićemo na koji način se povezuju dva bolovanja, ko utvrđuje dužinu bolovanja u tim situacijama i ko je dužan da plati naknadu zarade.

Najpre ćemo ukazati na neka osnovna pravila u vezi sa bolovanjem, kako bismo se kasnije bavili pitanjem povezivanja bolovanja.

Koji su zakonski razlozi bolovanja

Zakon određuje da se pravo na naknadu zarade ostvaruje u slučaju kada za to postoji 7 razloga. Prema tome, nije samo privremena sprečenost za rad zbog bolesti osnov za isplatu naknade zarade zaposlenima (i preduzetnicima), već postoji još 6 situacija koje povlače pravo na isplatu bolovanja od strane RFZO i od poslodavca. Ovom prilikom govorićemo samo o zaposlenima.

Naknada zarade za vreme privremene sprečenosti za rad pripada zaposlenom, ako je zdravstveno stanje zaposlenog, odnosno člana njegove uže porodice takvo da je zaposleni sprečen za rad iz sledećih 7 razloga propisanih zakonom

1) usled bolesti ili povrede van rada; 

2) usled profesionalne bolesti ili povrede na radu

3) zbog bolesti ili komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće (trudničko bolovanje);

4) zbog propisane mere obavezne izolacije kao kliconoše ili zbog pojave zaraznih bolesti u njegovoj okolini; 

5) zbog nege bolesnog, odnosno povređenog člana uže porodice

6) zbog dobrovoljnog davanja organa, ćelija i tkiva, izuzev dobrovoljnog davanja krvi; 

7) u slučaju kada je određen za pratioca bolesnog osiguranog lica upućenog na lečenje ili lekarski pregled u drugo mesto, odnosno dok boravi kao pratilac u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi.

Ko utvrđuje dužinu trajanja bolovanja?

Dužinu privremene sprečenosti za rad utvrđuje stručno-medicinski organ Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO), na osnovu medicinsko-doktrinarnih standarda za utvrđivanje privremene sprečenosti za rad. Medicinsko-doktrinarne standarde (kroz pravilnik) utvrđuje ministar zdravlja, na osnovu predloga republičkih stručnih komisija. 

Stručno-medicinski organi RFZO i njihove nadležnosti u pogledu ocenjivanja dužine bolovanja su:

1) Izabrani lekar: utvrđuje privremenu sprečenost za rad do 60 dana sprečenosti za rad, osim u slučajevima bolovanja zbog nege bolesnog člana porodice. Kod nege člana porodice, ako se radi  o bolesnom člana uže porodice mlađem od sedam godina života ili članu uže porodice starijem od sedam godina života koji je teško telesno ili duševno ometen u razvoju, u svakom pojedinačnom slučaju bolesti, odnosno povrede, izabrani lekar može da odobrava bolovanje najduže do 15 dana. Ako je oboleli, odnosno povređeni član uže porodice stariji od sedam godina života, a nije teško telesno ili duševno ometen u razvoju, izabrani lekar može da odobri najduže do sedam dana bolovanja

Kada prođe vreme koje izabrani lekar može maksimalno da drži zaposlenog na bolovanju, a smatra da i dalje postoji sprečenost za rad, izabrani lekar predlaže prvostepenoj, odnosno drugostepenoj lekarskoj komisiji RFZO produženje privremene sprečenosti za rad.

2) Prvostepena lekarska komisija filijale RFZO: daje ocenu i utvrđuje privremenu sprečenost za rad, po predlogu izabranog lekara, preko 60 dana privremene sprečenosti za rad. Takođe, ocenjuje privremenu sprečenost za rad zbog nege člana uže porodice duže od 15 dana (do 30 dana), odnosno duže od sedam dana (do 14 dana). Osim navedenog, prvostepena lekarska komisija odlučuje po prigovoru na ocenu izabranog lekara o privremenoj sprečenosti za rad.

3) Drugostepena lekarska komisija filijale RFZO: daje ocenu po prigovoru zaposlenog, odnosno poslodavca na ocenu koju je dala prvostepena lekarska komisija. Takođe, u slučaju teškog oštećenja zdravstvenog stanja deteta do navršenih 18 godina života, drugostepena lekarska komisija može, na predlog zdravstvene ustanove tercijarnog nivoa u kojoj se dete leči, a po uputu izabranog lekara, produžiti pravo na naknadu zarade zbog nege člana uže porodice i duže od propisanih maksimuma (30/14 dana, koliko maksimalno može da oceni prvostepena komisija).

Zabranjeno je da stručno-medicinski organ RFZO utvrdi da postoji privremena sprečenost za rad ako nije nastupio jedan od 7 gore navedenih razloga bolovanja.

Zašto je važno da li se bolovanja povezuju?

Važno je jer se prema tome odlučuje ko je dužan da plati bolovanje i šta ulazi u osnovicu za obračun naknade zarade.

Pošto uglavnom prvih 30 dana bolovanje plaća poslodavac, a osnovicu za naknadu zarade čini prosečna zarada koju je zaposleni ostvario u poslednjih 12 meseci pre otvaranja bolovanja, veoma je važno odrediti koji je pri dan bolovanja.

Pravila povezivanja bolovanja

Zakonskim propisima nije uređeno da postoji minimalna pauza između dva bolovanja. Prema tome, sve zavisi od ocene nadležnog stručno-medicinskog organa: ako on utvrdi da bolovanje postoji, zaposleni ima pravo na odsustvo sa rada i naknadu zarade dok ne radi, bez obzira na to koliko je prošlo od prethodne sprečenosti za rad. Postoje ipak pravila u pogledu povezivanja dva ili više bolovanja, a ona su sledeća:

a) Stapanje dva ili više sprečenosti za rad u jedno bolovanje:

U slučaju da je zaposleni privremeno sprečen za rad zbog jedne bolesti ili povrede, a narednog dana (bez prekida), ili najduže u roku od šest dana ponovo bude sprečen za rad, bilo zbog iste ili druge bolesti ili povrede, dani sprečenosti za rad povezuju se u pogledu osnova, visine i isplatioca naknade zarade.  To konkretno znači da kad god između dve sprečenosti za rad zbog bolesti il povrede nema prekida, ili je taj prekid kraći od 7 dana, te dve sprečenosti za rad se povezuju i smatraju jednim bolovanjem. Povezuju se čak i ako se radi o sprečenosti za rad zbog dve različite bolesti ili povrede.

Primera radi, zaposleni je bolestan zbog gripa, zaključi bolovanje, pa nakon 5 dana se ponovo razboli, sve se to smatra jednim bolovanjem, bez obzira što se nakon 5 dana razboleo od neke druge bolesti, a ne više od gripa. To znači da se u pogledu plaćanja to sve povezuje i smatra jednim bolovanjem. Ako je npr. zbog gripa bio odsutan deset dana, zadrži se na radu kraće od 7 dana, te se razboli od neke druge bolesti, taj prvi dan sprečenosti za rad zbog druge bolesti smatraće se jedanestim danom bolovanja (jer se nadovezuje na bolovanje zbog gripa).

U ovom slučaju izabrani lekar dužan je da zaposlenog uputi na prvostepenu lekarsku komisiju po isteku 60 dana ukupne sprečenosti za rad.  Prema tome, iako se sprečenosti za rad ne povezuju (ne čine jedno bolovanje), kada se skupi 60 dana ukupne sprečenosti za rad, zaposleni mora na komisiju radi produženja bolovanja. Dakle, izabrani lekar ne može beskonačno da pravi prekide između dva bolovanja duža od 6 dana, da bi opet mogao da vodi bolovanje 60 dana.

b) Prekid između dve sprečenosti za rad (slučajevi kada se ne stapaju u jedno bolovanje)

U slučaju da je zaposleni privremeno sprečen za rad zbog iste ili dve različite bolesti, odnosno povrede, sa prekidom između sprečenosti za rad koji je duži od šest dana, dani sprečenosti za rad ne povezuju se u pogledu osnova, visine i isplatioca naknade zarade. Dakle, ako između dve sprečenosti za rad zbog bolesti ili povrede nastupi prekid duži od 6 dana, bolovanje se broji ispočetka.

U ovom slučaju, izabrani lekar dužan je da zaposlenog uputi na prvostepenu lekarsku komisiju ako je zaposleni bio sprečen za rad u ukupnom trajanju od 60 dana u periodu od 90 dana. Prema tome, posmatrajući od prvog dana prvog bolovanja pa narednih 90 dana, ako se sa prekidima skupi ukupno 60 dana sprečenosti za rad, zaposleni mora na komisiju da bi produžio bolovanje.

v) Dva uzastopna bolovanja iz dva različita zakonska razloga

U slučaju da je zaposleni privremeno sprečen za rad iz jednog od 7 zakonskih razloga (bolest, nega člana porodice itd), a zatim bez prekida (naredni dan) bude sprečen za rad iz drugog razloga privremene sprečenosti za rad, dani privremene sprečenosti za rad ne povezuju se u pogledu osnova, visine i isplatioca naknade zarade.  Primera radi, ako je zaposleni na bolovanju jer je bolestan, pa odmah narednog dana bude sprečen za rad da bi negovao bolesnog člana porodice, ta dva bolovanja se ne povezuju.

U ovom slučaju izabrani lekar dužan je da osiguranika uputi na prvostepenu lekarsku komisiju po isteku 90 dana ukupne sprečenosti za rad. On to nije dužan jedino ako nastupi bolovanje zbog teškog pogoršanja zdravstvenog stanja deteta do 18 godina života. Tu su ovlašćenja drugostepene lekarske komsije, o kojma smo u prethodnom delu teksta govorili, kada može da produžava bolovanje sve do 18 godine života, a na osnovu mišljenja tercijarne zdravstvene ustanove.

O autoru: Milan Predojevic

Diplomirao na Pravnom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu. Ima dugogodišnje radno iskustvo u oblasti radnog prava i socijalnog osiguranja. Svakodnevni kontakt sa građanima koji su u potrazi za poslom ili menjaju radno mesto pružio mu je uvid u probleme sa kojima se uglavnom susreću. Siguran je da njegovo lično profesionalno iskustvo može da pomogne u pronalaženju odgovora na pitanja koja kandidati na sajtu najčešće postavljaju

Prijavi se i postavi komentar

(71) komentari

Jelena Igic 18. 10. 2024.

Pozdrav. Imam samo jednu nedoumicu. Zar razlozi pod a. i v. nisu isti?

    Milan Predojevic 19. 10. 2024.

    Poštovana Jelena
    Nije isto. Zapravo je poprilično različito-u prvom slučaju radi se o dve vezane spreensoti za rad zbog bolesti (dve različite bolesti, ali je to i dalje isti zakonski razlog-bolest ili povreda van rada). Sve se povezuje i smatra jednim bolovanjem, bez obzira što je zbog dve ili više različitih bolesti.
    U drgom slučaju vezuju se sprečenosti za rad usled različitih zakonskih razloga, te se stoga nikada ne povezuju u jedno bolovanje. Recimo, prvo bude sprečenost za rad zbog zkonskog razloga bolest van rada, pa se odmh nadoveže sprečenost zbog nege bolesnog deteta. Ova dva bolovanj ase nikad ne vezuju u jedno u pogledu isplatioca.
    Pozdrav

      Jelena Igic 22. 10. 2024.

      Da li to znači da ukoliko otvaram bolovanje na sebe, po bilo kom osnovu od ovih 7 razloga, i ukoliko je razmak izmedju npr manje od 7 dana, onda se to povezuje? A u slučaju da je bolovanje na moje ime, pa ukoliko u roku od 5 dana po ozdravljenju i zatvaranju bolovanja, otvorim zbog deteta ili drugog člana porodice, to se ne povezuje?
      Bitno mi je samo da razlučim šta je „patern“ koji pravi razliku. Da li lice na koje se ili zbog kog se otvara bolovanje ili nešto drugo. Hvala.

        Milan Predojevic 23. 10. 2024.

        Poštovana Jelena
        Prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju, u slučaju da je osiguranik privremeno sprečen za rad iz jednog od razloga iz člana 73. stav 1. ovog zakona, a zatim sa prekidom ili bez prekida (naredni dan) bude sprečen za rad iz drugog razloga privremene sprečenosti za rad iz člana 73. stav 1. ovog zakona, dani privremene sprečenosti za rad osiguranika ne povezuju se u pogledu osnova, visine i isplatioca naknade zarade. U navedenom slučaju izabrani lekar dužan je da osiguranika uputi na prvostepenu lekarsku komisiju po isteku 45 dana, odnosno 90 dana ukupne sprečenosti za rad.
        Navedeno znači sledeće: ukoliko otvarate bolovanje na sebe, po bilo kom osnovu od ovih 7 razloga, i ukoliko je razmak izmedju npr manje od 7 dana, onda se to NE povezuje zato što se bolovanja iz različitih zakonskih razloga (a ima ih 7) nikada ne povezuju. U slučaju da je bolovanje na Vaše ime, pa ukoliko u roku od 5 dana po ozdravljenju i zatvaranju bolovanja, otvorite bolovanje zbog nege deteta ili drugog člana porodice, to se takođe NE povezuje jer je opet reč o dva različita zakonska razloga bolovanja-prvi je Vaša bolest, a drugi razlog je nega bolesnog člana uže porodice. Međutim, ako nakupite ukupno 45 dana (ili 90 dana sprečenosti za rad gde su uključene i određene bolesti) iz više različitih zakonskih razloga, onda morate na komisiju, bez obzira na to što se bolovanje neće povezati. Dakle ne može Vas beskonačno lekar držati na bolovanju akoi ste naizmenično na bolovanju zbog Vaše bolesti,, pa potom zbog nege deteta i tako ukrug. Posle 45 dana neprekidne sprečenosti za rad (ili eventualno 90 dana ako postoji spečenost za rad zbog određenioh bolesti navedenih u zakonu)-idete na komisiju, bez onzira na to što se radi prekid i ponovno otvaranje bolovanja kada se menja zakonski razlog sprečenosti za rad.
        Pozdrav

          Jelena Igic 23. 10. 2024.

          Jasno! Hvala od srca!

Bojan Ridjosic 22. 09. 2024.

Takodje ,tek 04.10 mi je zakazana fizikalna terapija,a ja sam prijavljen u jednom gradu gde se i lecim a zivim i radim u drugom.
Da li imam prava na bolovanje?

    Milan Predojevic 23. 09. 2024.

    Poštovani Bojane
    Otvaranje bolovanja medicinsko je pitanje i o tome odluku donodi izabrani lekar ili lekarska komisija. Nadležni stručno-medicinski organ donosi ocenu o sprečenosti za rad.
    Pozdrav

Bojan Ridjosic 22. 09. 2024.

Postovani
Zbog virusa bio sam na bolovanju od 18 do 22.07 ,medjutim povredim se na treningu i id 05.08 otvorim bolovanje i to se spojilo sa bolovanjem iz jula. Odem na komisiju produze mi 14 dana ,zatim drugi put na 7 dana i treci put zatvore ,bez da jos nisam imao kontrolu kod neurohirurga ,i da i dalje imam bol u ruci koju sam povredio i da mi i dalje trne ruka ,zatvorili su jer nalaz kod neurologa je bio dobar ,a moj bol u ruci i ramenu ne prolazi . Da li imam pravo da otvorim opet bolovanje bez nekog prekida ?

    Milan Predojevic 23. 09. 2024.

    Poštovani Bojane
    Vi u svakom momentu možete da otvorite bolovanje ako ste sprečeni za rad zbog bolesti ili povrede. Naravno, mora da postoji ocena lekara ili lekarske komisije da ste sprečeni za rad. Nema ograničenja u tom smislu ako ste neko vreme bilo na bolovanju, pa da sad mora da prođe neko vreme da se ponovo otvori bolovanje. S obzirom na Vaš opis situacije, ipak procenjujem da je potrebna nova medicinska dokumentacija da bi lekar ili komisija mogla da oceni da je sprečenost za rad ponovo nastupila.
    Pozdrav

Aleksandra Stojanovic 31. 07. 2024.

Zdravo, moja majka je na uzastopnom bolovanju od novembra prošle godine zbog težeg preloma ramena, komisija odobravala produžetke zbog rehabilitacije, izlazila na invalidsku posle 6 meseci gde su je odbili sa obrazloženjem da lečenje i dalje traje, e sad redovna komisija je odbila produžetak, da li ona može da otvori novo bolovanje za negu svoje majke, jer žena je bolesna, treba joj nega 24 h, da li se spaja sa njenim bolovanjem i da li je potrebno izlazak na komisiju posle 7 dana?

    Milan Predojevic 31. 07. 2024.

    Zdravo Aleksandra
    Zakonom o zdravstvenom osiguranju propisano je da u slučaju da je osiguranik privremeno sprečen za rad iz jednog od razloga iz člana 73. stav 1. ovog zakona (ima 7 razloga-bolest, povreda na radu, nega člana porodice itd), a zatim sa prekidom ili bez prekida (naredni dan) bude sprečen za rad iz drugog razloga privremene sprečenosti za rad iz člana 73. stav 1. ovog zakona, dani privremene sprečenosti za rad osiguranika ne povezuju se u pogledu osnova, visine i isplatioca naknade zarade. Dakle radi se o dva odvojena bolovanja jer bi se ovde radilo najpre o bolesti, pa zatim o negi člana porodice. Zakon međutim dalje propisuje da u navedenom slučaju izabrani lekar dužan je da osiguranika uputi na prvostepenu lekarsku komisiju po isteku 45 dana, odnosno 90 dana ukupne sprečenosti za rad. Prema tome, mišljenja sam da će biti upućena na komisiju.
    Pozdrav

Ivana Vukovic 26. 07. 2024.

Kolika mora da bude pauza između dva bolovanja da bi se računalo kao odvojeno bolovanje zbog Plate ?

    Milan Predojevic 26. 07. 2024.

    Poštovana Ivana
    Zakonom o zdravstvenom osiguraju propisano je da u slučaju da je osiguranik privremeno sprečen za rad zbog iste ili dve različite bolesti, odnosno povrede, sa prekidom između sprečenosti za rad koji je duži od šest dana od poslednjeg dana prethodne sprečenosti za rad, dani sprečenosti za rad ne povezuju se u pogledu osnova, visine i isplatioca naknade zarade.
    Shodno navedenom, prekid mora da bude duži od 6 dana. Međutim, ako sa prekidima u poslednjih 60 dana skupite 45 dana bolovanja, ili u periodu od 90 dana sa prekidima skupite 60 dana bolovanja, morate na komisiju.
    Pozdrav

Ivana Vukovic 19. 07. 2024.

A posle koliko dana mora komisija 30 ili 60

    Milan Predojevic 20. 07. 2024.

    Poštovani

    60 dana

    POzdrav

Ivana Vukovic 19. 07. 2024.

Dobar dan .Htela sam da se raspitam bila sam trudna međutim desio se spontani pobačaj uz to sam i dijabetičar.Doktorka je zatvorila trudničko i otvorila ginekološko bolovanje do 12.08.2024.Ako ja zaključim bolovanje sa tim datumom na gonekologiji i Otvorim na opštoj praksi zbog neregulirano dijabetesa da li onda moram na komisiju pošto su dve različite bolesti.Hvala.

    Milan Predojevic 19. 07. 2024.

    Poštovana Ivana
    Da, morate na komisiju. Lekar ne može menjajući dijagnoze bez prestanka da vodi bolovanje. Bez obzira na to koja je bolest, zakonski razlog gsprečenosti za rad je jedan-bolest van rada. Pošto je tako, promena dijagnoze ne znači da se otvara novo bolovanje, već je to sve jedno, vezano bolovanje.
    Poudrav

Korisnik 9670d88018 12. 07. 2024.

Poštovani,otvorila sam bolovanje 01.05.do 30.05.gde sam poslata na prvostepenu komisiju koja mi je produžila bolovanje do 12.06.Moj izabrani lekar ponovo dalje me na prvostepenu komisiju 12.06 i zbog nedostatka medicinske dokumentacije posto nalazi nisu stigli prvostepena me odbija i ja ulozim zalbu i odem na drugo stepenu gde se meni zaključuje bolovanje 18.06.i ja počinjem da radim do 25.06 i 26 otvaram bolovanje kod ginekologa zbog pronadjenog mioma i poslata na dalje lečenje medjutim ponovo sam morala da odem na prvostepenu komisiju koja mi je zatvorila bolovanje .05.07 ulazem zalbu da odem na drugo stepenu i oni mi zaključe bolovanje bez obzira na specijaliste koji je napisao u izvestaju da nisam sposobna za rad zaključeno bolovanje je sa datumom 11.07 pa bih htela da vas pitam koliko dana bi trebalo da prodje i dali bih mogla otvoriti ponovo bolovanje unapred zahvalna.

    Milan Predojevic 12. 07. 2024.

    Poštovana
    Možete uvek otvoriti bolovanje ako postoji medicinski razlog za to, to jest ako postoji bolest ili povreda zbog koje ste sprečeni za rad. Ne možete Vi da planirate kada ćete na bolovanje-mora da postoj zdravstveni razlog za to. Naravno, ako razlog postoji, to je objektivna okolnost i Vi imate pravo da ne radite. Jedino se postavlja pitanej nadležnosti, to jest ko utvrđuje postojanje te objektivne okolnosti sprečenosti za rad zbog bolesti ili povrede-da li idete kod lekara ili lekarske komiosije. O tome mora da vodi računa lekar.
    Pozdrav

Milena Pavlović 29. 06. 2024.

Poštovani, trenutno sam na bolovanju sa dijagnozom mučnina. Na bolovanju sam ustanovila da sam u drugom stanju i zanima me ukoliko mi ginekolog otvori trudničko bolovanje, da li se ono u svakom slučaju vodi kao posebno bolovanje? I da li postoji mogućnost za otvaranjem trudničkog ukoliko sam vec na bolovanju tj. čim bude zaključeno prethodno bolovanje ili će morati da se povezuju bolovanja? Nadam se da sam dobro objasnila situaciju.Hvala unapred na odgovoru.
Srdačan pozdrav.

    Milan Predojevic 01. 07. 2024.

    Poštovana Milena
    Zakonom o zdravstvenom osiguranju utvrđeno je da postoji sedam zakonskih razloga za bolovanje. Među tih sedam razloga spadaju i sledeća dva: bolest ili povreda van rada, te bolest ili komplikaciaj u vezi sa trudnoćom. Preciznije, Zaknom o zdravstvenom osiguranju propisano je da naknada zarade za vreme privremene sprečenosti za rad pripada osiguranicima u radnom odnosu ako je zdravstveno stanje osiguranika takvo da je osiguranik privremeno sprečen za rad:
    usled bolesti ili povrede van rada, kao i zbog bolesti ili komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće. Zakon dalje propisuje da u slučaju da je osiguranik privremeno sprečen za rad iz jednog od razloga iz ovog zakona, a zatim sa prekidom ili bez prekida (naredni dan) bude sprečen za rad iz drugog razloga privremene sprečenosti za rad iz ovog zakona, dani privremene sprečenosti za rad osiguranika ne povezuju se u pogledu osnova, visine i isplatioca naknade zarade.
    Prema tome, ako ste sprečeni za rad zbog bolesti van rada, pa ostanete u drugom stanju i sprečeni ste sada za rad zbog bolesti i kompikacija u vezi sa trudnoćom, dani bolovanje se ne povezuju i dolazi do prekida jednog bolovanja i započinjanja drugog. Drugo bolovanje je povoljnije u smislu nakande zarade jer se trudničko bolovanje plaća 100%, a bolovanje zbog bolestui van rada 65%.
    Dakle, ukoliko Vam ginekolog otvori trudničko bolovanje, ono se u svakom slučaju vodi kao posebno bolovanje. Drugo, postoji mogućnost za otvaranjem trudničkog ukoliko ste već na bolovanju tj. čim bude zaključeno prethodno bolovanje i neće biti povezivanja.
    Pozdrav

Korisnik c2c53f3c2b 13. 06. 2024.

Poštovanje☺️. Ja sam od 16.05.-na bolovanju.Imam problem sa kičmom teško sam hodala.Bolje se osećam ali nije još kako treba,a pored toga još mi traju ispitivanja…Ako zatvorim bolovanje 14.og,i uzimam 5 dana godišnjeg odmora,počela bih da radim 24.06.og.Rekli su mi da ako počnem da radim moram nekoliko vremena da radim bez izostanka,inače će mi biti uračunato u bolovanje i automatski idem na komisiju.Pa sad mi nije jasno šta bi bilo bolje,da ne zatvaram bolovanje i da idem na komisiju(i ako mi je bolje,ali traju ispitivanja),ili da iskoristim tih par dana još da se oporavim.Koliko bih dana ja morala da radim pre nego što bih mogla opet na bolovanje (u slučaju da će mi stanje ipak pogoršati)? Pozdrav☺️

    Milan Predojevic 15. 06. 2024.

    Poštovana
    Najpre, ukoliko je reč o godišnjem odmoru za prošlu godinu, onda ga morate iskoristiti do 30.juna, inače Vam propada odmor. Ako je tako-uzmite odmor.
    Što se tiče izlaska na komisiju, Zakon o zdravstvenom osiguranju propisuje da u slučaju da je osiguranik privremeno sprečen za rad zbog jedne bolesti ili povrede, a narednog dana (bez prekida), odnosno najduže u roku od šest dana od poslednjeg dana prethodne sprečenosti za rad, bude sprečen za rad zbog iste ili druge bolesti ili povrede, dani sprečenosti za rad povezuju se. Dakle adi se o jednom bolovanju.
    Ako je prekid duži od 6 dana radi se o novom bolovanju koje opet prvih 30 dana ide na teret poslodavca i to poslodavcima svakako ne odgovara, pa je pitanje da li bi Vam otvorio godišnji odmor (podsećam da ne mora jer psolodavca odlučuje kad idete na godišnji). Bio bi prinuđen na to ako je stari odmor, pa mora da se iskoristi do 30.juna.
    Dalje zakon propisuje da u slučaju da je osiguranik privremeno sprečen za rad zbog iste ili dve različite bolesti, odnosno povrede, sa prekidom između sprečenosti za rad koji je duži od šest dana od poslednjeg dana prethodne sprečenosti za rad, dani sprečenosti za rad ne povezuju se (kao što sma već naveo) s tim da izabrani lekar dužan je da osiguranika uputi na prvostepenu lekarsku komisiju ako je osiguranik bio sprečen za rad u ukupnom trajanju od 30 dana u periodu od 45 dana, odnosno 60 dana u periodu od 90 dana (dakle idete na komisiju iako se radi o novom bolovenju).
    Pozdrav

Milica Ignjatović 27. 05. 2024.

Dobar dan, zanima me da li kao roditelj deteta mladjed od 3 godine, mogu da tražim neplaćeno odsustvo od poslodavca u trajanju od 12 meseci iako u kolektivnom ugovoru nema te stavke ? Negde sam pročitala da roditelji dece do 3 godine mogu tražiti neplaćeno odsustvo u trajanju od godinu dana ali u Zakonu o radu nisam naišla na takav član.
Srdačan pozdrav,
Milica

    Milan Predojevic 28. 05. 2024.

    Poštovana Milice
    Članom 100. Zakona o radu propiano je da jedan od roditelja, usvojilac, hranitelj, odnosno staratelj ima pravo da odsustvuje sa rada dok dete ne navrši tri godine života. Za vreme odsustvovanja sa rada iz prava i obaveze po osnovu rada miruju, ako za pojedina prava zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu nije drukčije određeno. Prema tome, sam zakon daje ovo pravo zaposlenom i pošto poslodavac ne može da umanjuje obim prava koja su zaposlenom data zakonom, mora da odobri ovakvo mirovanje radnog odnsa (neplaćeno odsustvo) ako jedan od roditelja to odsustvo sa rada zahteva. Ne mora tako nešto da bude propisano kolektivnim ugovorom, kad već postoji zakonska odredba, niti kolektivnim ugovorom može da bude eliminisano ovo pravo.
    Pozdrav

Milan Pruginic 23. 05. 2024.

Dobar dan,Milan ovde,dao za otkazni rok i odradio 13 dana otkaznog roka i imao sam 2 dana godisnjeg odmora koja sam iskoriostio da ne radim poslednja 2 dana na poslu,ali posto me je poslodavac prevario za novac koji sam zaradio i ne zeli da mi isplati deo na ruke sto je obecao,ja sam na otvorio bolivanje na 14danu otkaznog roka,i sada poslodavac zeli da me odjavi iako sam na bolovanju,treba mi neki savet Hvala

    Milan Predojevic 24. 05. 2024.

    Poštovani Milane
    S obzirom da Vam radni odnos prestaje na osnovu Vaše izjave o otkazu ugovora o radu, gde ste ispoštovali i otkazni rok (činjenica da ste na bolovanju ne znači da ne poštujete otkazni rok), poslodavac ne može da Vas odjavi sa nekim drugim datumom, osim onog datuma koji ste Vi naveli u svojoj izjavi o otkazu. Takođe, poslodavac je dužan da Vam plati sve neisplaćene zarade i ostala primanja iz radnog odnosa u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa. Ukoliko to ne učini, svoje pravo na isplatu možete ostvariti jedino putem tužbe sudu.
    Pozdav

Marina Stanojevic 13. 05. 2024.

Postovanje,bila sam na bolovanju mesec dana.Trebala sam da pocnem da radim ali mi s3 dete prehladilo,da li imam pravo na bolovanje od pedijatra?

    Milan Predojevic 14. 05. 2024.

    Poštovana Marina
    Da, imate pravo i ta dva bolovanja se ne povezuju, odnosno oba se smatraju posebnim bolovanjem.
    Pozdrav

Ištvan Čeke 01. 04. 2024.

Poštovani, dali je moguće da prvostepeno lekarska komisija filijala Pančevo, pored uredne i tačne medicinske dokumentacije zatvori bolovanje a ja i dalje se lečim kod ortopeda OB Pančevo,imam longetu na desnoj ruci. Zaključili su mi bolovanje a lečenje nije završeno. Drugostepena odbija moj prigovor a savetnik u socijalnoj ustanovi kaže da je sve uredu ali ja moram na posao bez obzira na longetu na ruci jer nemože da se promeni odluka prvostepeno lekarske komisije filijale Pančevo. Hvala na razumevanju. Pozdrav.

    Milan Predojevic 02. 04. 2024.

    Poštovni Ištvane
    Izabrani lekar, te lekarske komisije RFZO su stručn-medicinski organi određeni zakonom u čijoj nadležnosti je da utvrđuju sprečenost za rad zbog bolesti i povreda. U Vašem slučaju i prvostepena i drugostepena lekarsska komisija RFZO donele se odluku da više niste sprečeni za rad. Možete se ponovo obratiti lekaru radi otvaranja bolovanja jedino uz neku novu medicinsku dokumentaciju.
    Pozdrav

Smiljković Vesna 28. 03. 2024.

Poštovani,
Na bolovanju sam od 15.01.-povreda na radu. Prvredila sam kičmu i rame.Imam degenerativno oboljenje kičme LS, rascep tetive 30%.Na sminku kičme nema preloma ali imam problem sa pršljrnovima i diskovima, užasne bolove i jedva hodam.Fizikalna terapija ne smanjuje bolove. Ortoped sa Banjice je napisao da nisam sposobna za rad do kontrole 20.maja i da se odradi MR koja je zakazana za 01.04.Fizijatar je takodje napisao u svom izveštaju da nisam sposobna za rad. Drugostepena komisija (u sastavu Pedijatar,lekar opšte hirurgije i lekar opšte medicine) mi je zaključila bolovanje. Kao dobronameran savet su mi rekli da dam otkaz u firmi gde radim i da nadjem posao u trafici ?!. Da li mogu da se žalim na odluku drugostepene komisije ?
Hvala

    Milan Predojevic 29. 03. 2024.

    Poštovana Vesna
    Moižete se žaliti Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje ili (ako živite na teritoriji Vojvodine)Pokrajinskom fondu za zdravstveno osiguranje . Međutim, ta žalba ne odlaže izvršenje odluke Drugostepene komisije. Postoji mogućnost i da se sa novom medicinskom dokumentacijom ponovo obratite lekaru radi otvaranja bolovanja, ako već na osnovu postojeće dokumentacije komisije RFZO smatraju da ste sposobni za rad.
    Pozdrav

Korisnik 815418df10 14. 03. 2024.

Postovani
Bila sam na bolovanju 14 dana i zakljucila sam bolovanje. Taj dan kada sam ga zakljucila dete mi je dobilo temperaturu, razbolelo se. Imam li pravo da sledeci dan otvorim bolovanje na dete nevezano sto sam vec bila 2 nedelje na bolovanju? Dete 7 godina.
Hvala

    Milan Predojevic 16. 03. 2024.

    Poštovana
    Možete da idete na bolovanje zbog nege deteta u opisanoj situaciji.
    Pozdrav

Korisnik Iz Beograda 11. 03. 2024.

Poštovani, lekarska komisija je produžila bolovanje za 30 dana na predlog izabranog lekara i na osnovu priložene dokumentacije. Radi se o relapsu autoimune bolesti. Primljena propisana terapija i nesporno se osećam mnogo bolje, stabilizovano i oporavljeno. Interesuje me da li imam bilo kakvu obavezu dostavljanja komisiji, izabranom lekaru izvestaja sa kontrole nadležnog specijaliste i sl. radi zaključenja bolovanja, ili jednostavno mogu da počnem da radim npr. 15. dan od odluke komisije jer se osećam dobro i oporavljeno?

    Milan Predojevic 11. 03. 2024.

    Poštovana
    Mišljenja sam da je dovoljno da od Vašeg izabranog lekara tražite da Vam se zaključi bolovanje. Dovoljno je da kažete da se osećate dobro i da želite da se vratite na posao, te da nije neophodno da dostavljate komisiji bilo kakve izveštaje.
    Pozdrav

      Korisnik Iz Beograda 11. 03. 2024.

      Poštovani, zahvaljujem na odgovoru! Srdačan pozdrav!

        Milan Predojevic 11. 03. 2024.

        Sve najbolje Vam želim

Korisnik e30d2d0b58 02. 02. 2024.

Milane,pozdrav.
Od 16.10.2023.sam na b.o.Bio sam na komisiji u medjuvremenu dobijam uput za dnevnu bolnicu Banjica ortopedija jer sam imao operaciju šake pre god.dana i sada osećam bolove.Na b.o. sam zbog lumbo išijagije.Kazite mi koliko dugo mogu da ostanem na b.o.kada sam u dnevnoj bolnici i idem li na još neku komisiju?Hvala

    Milan Predojevic 04. 02. 2024.

    Poštovani
    Koliko dugo ostajete na bolovanju odlučuju stručno-medicinski organi-izabrani lekar za prvih 30(ili 60 dana) a potom lekarske komisije filijale RFZO u Vašem gradu.
    Pozdrav

      Korisnik e30d2d0b58 05. 02. 2024.

      Hvala na odgovoru veliki pozdrav!

Snežana Ratkovic 28. 01. 2024.

Postovani,
Na bolovanju sam od 18.12.2023.zbog bolova u leđima. Moj izabrani lekar me je uputio kod neurologa koji mi daje terapiju i mirovanje 7 dana(posredan na radu), po kontroli dobijam mišljenje neurologa da nastavim lečenje kod fizijatra, fizijatr menja terapiju, daje predlog za bolovanje još 10 dana. Zbog pogoršanja stanja dobijam uput za treću specijalnos. Odlazim kod ortopeda/traumatologa. Dobijam novu terapiju, snimam kcmu i utvrđuje se diskus hernija sa indikacija za operaciju. Meni za neki dan, tačnije 16 02.bice tačno 60 dana od prvog dana bolovanja. Da li moram na komisiju jer moje lečenje nije jos uvek završeno ili se računa bolovanje od prvog dana 3 specijaliste? Hvala unapred

    Milan Predojevic 29. 01. 2024.

    Poštovana Snežana
    Prema novim zakonskim odredbama, koje su stupile na snagu u novembru prošle godine, skraćen je period bolovanja koji je u nadležnosti izabranog lekara, ali ne za sve bolesti. Uvedeno je pravilo da izabrani lekar može da utvrdi sprečenost za rad zbog bolesti najduže do 30 dana (umesto dosadašnjih 60 dana).
    Izuzetno od pravila opisanog u prvom poglavlju teksta, zakon je ostavio izbranom lekaru u nadležnost da bolovanje za prvih 60 dana sprečenosti za rad utvrđuje za: osiguranika obolelog od maligne bolesti; osiguranika privremeno sprečenog za rad zbog bolesti ili komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće; osiguranika sa invaliditetom; osiguranika kod koga je neposredno obavljena hirurška intervencija, osim u slučaju kada je ta intervencija obavljena u dnevnoj bolnici.
    Ptema tome, u svakom slučaju od 61. dana bolovanja prelazite u nadležnost lekarske komisije.
    Pozdrav

Jelena Stanišić 26. 12. 2023.

Poštovani,
da li se vezuju npr 4 bolovanja u trajanju od po 7 dana po osnovu nege deteta preko 3g(sa razmakom od po 2-3 dana između svakog), ako se otvaraju prvo na jedno dete, pa na drugo?
Unapred hvala

    Milan Predojevic 26. 12. 2023.

    Poštovana Jelena
    Mišljenja sam da je svako navedeno bolovanje posebno i da nema povezivanja.
    Srdačan pozdrav

Bojan Stanojević 11. 11. 2023.

Poštovani,
nakon teške povrede ruke izabrani lekar je zaposlenom otvorio bolovanje. Nakon 60 dana prvostepena komisija je produžila bolovanje koje je trajalo tokom rehabilitacije. U oktobru mesecu ove godine prvostepena komisija zaključuje bolovanje, a tu odluku nakon žalbe potvrđuje i drugostepena komisija. Šta se dešava ako se sada zaposleni razboli od neke druge bolesti, npr. sezonskog gripa? Da li mu novo bolovanje opet otvara izabrani lekar ili to mora da uradi prvostepena komisija?

    Milan Predojevic 12. 11. 2023.

    Poštovani Bojane
    Prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju, lekar mora da Vas uputi na komisiju nakon 60 dana neprekidnog bolovanja. Zakon takođe kaže da u slučaju da je osiguranik privremeno sprečen za rad zbog iste ili dve različite bolesti, odnosno povrede, sa prekidom između sprečenosti za rad koji je duži od šest dana, izabrani lekar dužan je da osiguranika uputi na prvostepenu lekarsku komisiju ako je osiguranik bio sprečen za rad u ukupnom trajanju od 30 dana u periodu od 45 dana, odnosno 60 dana u periodu od 90 dana. Shodno navedenom, mišljenja sam da ako ponovo nastupi bolest ili povreda zbog koje ste sprečeni za rad, a u priodu od 45 dana unazad već imate bar 30 dana bolovanja sa prekidima, ili unazad 90 dana imate sa prekidima 60 dana bolovanja, lekar mora da Vas uputi na komisiju i ne može da Vas vodi na bolovanju ispočetka 60 dana.
    Pozdrav

      Bojan Stanojević 12. 11. 2023.

      Poštovani Milane zahvaljujem se na odgovoru,
      ako sam dobro razumeo, vezano za navedeni primer, osiguraniku bi lekar opšte prakse mogao ponovo da otvori bolovanje 31. dana nakon zatvaranja bolovanja od strane lekarske komisije.
      Jer bi u tom slučaju, unazad 90 dana imao ukupno 59 dana bolovanja sa prekidima.

        Milan Predojevic 12. 11. 2023.

        Poštovani Bojane
        Da, ja sam tako razumeo zakonsku odredbu, koja je doduše dosta komplikovana i poprilično nejasna, pa ostavljam mogućnost da se u praksi rada lekara i RFZO to shvata na neki drugačiji način.
        Pozdrav

          Bojan Stanojević 14. 11. 2023.

          Hvala na odgovoru.
          Pozdrav.

Korisnik e30d2d0b58 10. 11. 2023.

Poštovani,moja ćerka je bila 30 dana na b.o.30_ tog dana je izabrani lekar šalje na Banjicu kod fizijatra tamo joj utvrde lumboishijagiju i predlože mirovanje 3-4 nedelje i produžetak b.o.Da li ona ima obavezu da ide na komisiju sada posle 30 dana ili na kraju bolovanja?prošle godine je imala komplikovanou operaciju šake usled velike traume i s vremena na vreme ima problem sa funkcijom šake.Moze li ona i posle koliko vremena od isteka b.o da otvori novo na pomenutu povredu hvala

    Milan Predojevic 11. 11. 2023.

    Poštovani
    Na lekarsku komisiju izabrani lekar upućuje osiguranika koji je 60 dana bez prekida na bolovanju. Ukoliko smatra da i nakon 60 dana treba da se nastavi bolovanje, dužan je da uputi na lekarsku komisiju koja ceni bolovanje od 61.dana. Što se tiče otvaranja novog bolovanja, ono se otvara kad god je zaposleni osiugranik sprečen za rad. Dakle, ako postoji bolest ili povreda zbog koje je nastupila sprečenost za rad, zakonski je dozvoljeno ponovo otvoriti bolovanje iako je u prethodnom periodu taj isti zaposleni bio na bolovanju zbog druge povrede ili bolesti.
    Pozdrav

      Korisnik e30d2d0b58 11. 11. 2023.

      Hvala Vam puno pozdrav

Jelena Šarić 31. 10. 2023.

Postovanje, imam ukupno 55 dana bolovanja na sebe(prvo 29 dana pa sam radila 20 dana pa sam opet bila 26 dana na bolovanju)koje je zatvoreno u petak.Danas je dete dobilo boginje pa moram da otvorim pedijatrijsko bolovanje.U domu zdravlja ne znaju da li trebam na komisiju sad po isteku 60 dana ili posle 90 dana ukupnog bolovanja,posto je razlicit osnov bolovanja? Molim da mi rastumacite

    Milan Predojevic 01. 11. 2023.

    Poštovana Jelena
    Zakon o zdravstvenom osiguranju na sledeći način uređuje ovo pitanje: „U slučaju da je osiguranik privremeno sprečen za rad iz jednog od razloga iz člana 73. stav 1. ovog zakona, a zatim bez prekida (naredni dan) bude sprečen za rad iz drugog razloga privremene sprečenosti za rad iz člana 73. stav 1. ovog zakona, dani privremene sprečenosti za rad osiguranika ne povezuju se u pogledu osnova, visine i isplatioca naknade zarade“. Zakon dalje kaže da u opisanom slučaju izabrani lekar dužan je da osiguranika uputi na prvostepenu lekarsku komisiju po isteku 90 dana ukupne sprečenosti za rad.
    Imajući u vidu navedene zakonkse odredbe, izabrani lekar treba da Vas uputi na prvostepenu lekarsku komisiju nakon što sa prekidima u periodu od 90 dana skupite bar 60 dana bolovanja, makar i po različitim osnovama. Upravo zbog toga je i predviđena ova odredba, kada postoje prekidi i različiti osnovi za sprečenost za rad, ali se u relativno kratkom vremenskom periodu skupi veći broj dana bolovanja, da se mora izaći na komisiju. Moje je mišljenje da od 61.dana treba da izađete na komisiju, bez obzira što je sprečenost za rad postojala sa prekidima iz različizih zakonskih razloga. Dakle izabrani lekar može da Vas drži na bolovanju još 5 dana, a od 61.dana mora da Vas uputi na komisiju.
    POzdrav

Jelena Šarić 24. 10. 2023.

Postovanje ukoliko sam na bolovanju 30 dana na sebe,a 31. dan otvorim na dete starije od 3 godine,da li moram na komisiju?

    Milan Predojevic 24. 10. 2023.

    Poštovana Jelena
    Ne morate na lekarsku komisiju. U opisanom slučaju na komisiju idete ako uukupno skupite 60 dana neprkidno po različitim osnovama (bolest plus nega deteta, pa eventualno opet bolest ili nega drugog deteta, itd), ili ako na isti način u ukupnom periodu od 90 dana skupite 60 dana bolovanja sa prekidima.
    Pozdrav

      Jelena Šarić 25. 10. 2023.

      Znaci ako sam bila na bolovanju od 22.08-19.09 pa sam 20 dana radila i ponovo otvorila bolovanje od 11.10 po isteku drugog bolovanja od 30 dana ipak moram na komisiju? I da li po isteku 90 dana bolovanje počinje da se broji ispocetka? Hvala unapred

        Milan Predojevic 25. 10. 2023.

        Poštovana
        Dobro ste razumeli. Navedeno zato što ćete u periodu od 90 dana, a koji period počinje da se broji od 22.08.2023. godine, imati ukupno 60 dana sprečenosti za rad sa prekidima.
        Pozdrav

          Jelena Šarić 25. 10. 2023.

          Hvala puno na odgovoru.

Korisnik c15b81b87f 21. 09. 2023.

Postovani, supruga je otvorila bolovanje za negu deteta mladje od 3 godine odmah nakon isteka zakonskih posle porodjaja. Od tada je na bolovanju za negu deteta bez prekida pri cemu je bolovanje otvarano 14 dana na mladje dete od tri godine a nakon toga na dete starije od 3 godine koje ima 8 godina 7 dana i tako vec tri meseca. Moje pitanje se odnosi na to da li se to racuna kao povezano bolovanje, i da li ide isplata prvi mesec na trosak poslodavca. u opstini su rekli da nadohnadu moze dobiti samo za dete mladje od tri godine a na starije ne moze. takodje me zanima kolko moze vremenski da bude na bolovanju na ovaj nacin bez lekarske komisije?
Hvala!

    Milan Predojevic 21. 09. 2023.

    Poštovani
    1. Opisano bolovanje, odnosno niz bolovanja, ne povezuje se.
    2. Kod bolovanja zbog nege deteta starijeg od tri godine, isplata ide na teret posldavca za prvih 30 dana, a nakon toga na teret RFZO-a. Kod bolovanja zbog nege deteta do 3 godine starosti, isplata naknade zarade od prvog dana i sve vreme trajanja bolovanja ide na teret RFZO.
    3. U opisanom slučaju izabrani lekar dužan je da osiguranika uputi na prvostepenu lekarsku komisiju po isteku 90 dana ukupne sprečenosti za rad.
    Pozdrav

Korisnik 5fe582efae 02. 08. 2023.

Pozdrav, nisam zadovoljan ocenom prvostepene lekarske komisije koja je donela ocenu danas, zanima me samo sta je potrebno da bi se ulozila zalba drugostepenoj komisiji, da li je potrebno samo da se pojavim i usmeno podnesem zalbu ili treba pismenim putem, i ako treba da li je potreban neki obrazac? Inace imam epilepsiju i borim se sa njom godinama, konacno imam zadovoljavajucu terapiju ali imam i nezeljene posledice, moj epileptolog je rekao da moram da izguram taj period i da dam sansu terapiji, na polovanju sam 5 meseci, trenutno cekam mog lekara da se vrati sa odmora. Hvala vam puno u napred!

    Milan Predojevic 03. 08. 2023.

    Poštovani
    Da biste uložili žalbu drugostepenoj lekarskoj komsiiji filijale RFZO treba samo da iskažete nezadovoljstvo cenom prvoetepene komisije u bilo kakvoj pisanoj formi. Dakle, nije propisan obavezan obrazac, možete i u slobodnoj formi da uložite prigovor na ocenu. Prema tome, potrebno je u pisnaoj formi da uložite prigovor i da prigovor potpišete. Obično filijale RFZO pripreme obrazac koji nije propisom predviđen kao obavezan, ali se u praksi najčešće koristi. Dakle, neophodno je da u pisanoj formi uložite prigovor, da označite broj oecene protiv koje ulažete prigovor i da se potpišete. Takođe.morate poštovati rok od 3 radna dana od dana kada ste primili prvostepenu ocenu da uložite prigovor.
    Pozdrav

JOVAN DJUKIC 12. 06. 2023.

Dobar dan.Imao sam problem sa karpalnim tunelom leve ruke, nervi oštećeni, tetive upaljene, predložena operacija i operisan sam 06.06.2023…
5 Jula mi je tačno 60 dana bolovanja,pa da nbh izlazio na komisiju, da nemam taj problem sa njima planirao sam da zaključim bolovanje 26 Jun-a (51 dan bolovanja) i da idem na odmor nekih 8 dana, sa vikendom bi bilo 10 dana, pa bi posle toga otvorio bolovanje AKO mi bude potrebn, jer radim fizički teži posao.
Moje pitanje glasi:
Ako bi tako uradio da li bi imao posle tu „peripetio“ sa komisijom ili ne? Hvala. Jovan

    Milan Predojevic 12. 06. 2023.

    Poštovano Jovane
    Ako u periodu od 90 dana budete sa prekidima nakupili 60 dana bolovanja, lekar će Vas uputiti na lekarsku komisiju.
    Pozdrav

      JOVAN DJUKIC 12. 06. 2023.

      Još jedno pitanje 60 ili 61?Hvala puno. Pozz

        Milan Predojevic 13. 06. 2023.

        Poštovani Jovane
        Do 60.dana je nadležan izabran lekar. Od 61. nadležna je prvostepena lekarska komisija filijale RFZO.
        Dakle, ako skupite ukupno 61 dan, morate na komsiiju, jer sprečenost za rad koja traje duže od 60 dana e u nadležnosti komisije.
        Pozdrav

Milica Jakovljević 29. 05. 2023.

Odličan tekst! Sve lepo objašnjeno do detalja. Hvala!

    Milan Predojevic 29. 05. 2023.

    Hvala, Milice