Šta su sindikati i kako se osnivaju

Autor - Milan Predojevic | Pravnik odgovara

feb 22
Radinici se dogovaraju

Sindikat je organizacija koju stvaraju radnici, odnosno udruženje zaposlenih koje se osniva radi efikasnije zaštite njihovih prava. Ustavom Republike Srbije jemči se sloboda političkog, sindikalnog i svakog drugog udruživanja, ali istovremeno i pravo da se ostane izvan svakog udruženja.

Udruženja se osnivaju bez prethodnog odobrenja, uz upis u registar koji vodi državni organ, u skadu sa zakonom. Slobodu udruživanja građana Ustav inače garantuje opštom odredbom. Zbog značaja koji imaju sloboda političkog udruživanja i sloboda sindikalnog udruživanja, Ustav izričito garantuje pravo na ove dve vrste udruživanja. 

Nije potrebna saglasnost poslodavca

Ustavom zagarantovano pravo na udruživanje zaposlenih u sindikalne organizacije detaljnije je uređeno Zakonom o radu. Zakon o radu precizira da se sindikatom, u smislu ovog zakona, smatra samostalna, demokratska i nezavisna organizacija zaposlenih u koju se oni dobrovoljno udružuju radi zastupanja, predstavljanja, unapređenja i zaštite svojih profesionalnih, radnih, ekonomskih, socijalnih, kulturnih i drugih pojedinačnih i kolektivnih interesa. Kao što Ustav određuje, sindikat se osniva bez prethodnog odobrenja, pa tako nije potrebna nikakva saglasnost poslodavca za osnivanje sindikata.  

Poslodavac ne može tome da se usprotivi, niti da kazni, otpusti ili stavi u nepovoljan položaj članove sindikata zbog tog njihovog svojstva. Ukoliko poslodavac zabranjuje osnivanje sindikata ili članstvo u već postojećem sindikatu ili stavlja člana sindikata u nepovoljniji položaj u odnosu na zaposlenog koji nije član, zaposleni mogu tužiti poslodavca za diskriminaciju na radu ili zlostavljanje na radu. Jedino ograničenje kada je reč o svakoj vrsti udruživanja, pa tako i sindikalnom udruživanju, jeste dato Ustavom. Drugim rečima Ustavni sud može zabraniti samo ono udruženje čije je delovanje usmereno na nasilno rušenje ustavnog poretka, kršenje zajemčenih ljudskih ili manjinskih prava ili izazivanje rasne, nacionalne ili verske mržnje.

Osnivanje sindikata

Po Ustavu, zaposleni su slobodni da osnuju sindikat, što znači da je za osnivanje sindikata potrebno samo da postoji želja zaposlenih da se udruže u organizaciju u kojoj će zajedničkim snagama istupati prema poslodavcu u zaštiti svojih interesa. Svi zaposleni koji su postigli međusoban dogovor da iskoriste mogućnost koja im je data Ustavom i zakonima i osnuju svoje udruženje, potpisuju pristupnicu sindikatu. Određeno telo formirano odlukom radnika (neka vrsta Inicijativnog odbora) rukovodi pripremnim radnjama, zakazuje i organizuje sastanak na kome se donosi odluka o formiranju sindikata kod poslodavca. Potrebno je usvojiti opšti akt sindikata-statut i imenovati predsednika i članove organa sindikata. Time se okončava prva faza u formiranju sindikata, a koja podrazumeva davanje forme dogovoru zaposlenih kroz donošenje odluke o formiranju sindikata, formiranje organa sindikata i donošenje njegovog statuta.

Prijava u roku od 15 dana od osnivanja

Sledeći korak je upis u registar kod Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja. Ministarstvo vodi registar sindikata kao elektronsku i javnu bazu podataka. Prijava se mora podneti u roku od 15 dana od osnivanja sindikata, a podnosi je ovlašćeno lice – lice koje je kao takvo određeno aktom sindikata. Zahtev za upis sadrži naziv, sedište i adresu sindikata, ime lica ovlašćenog za zastupanje i predstavljanje i potpis ovlašćenog lica. Uz zahtev za upis prilažu se: akt o osnivanju, izjava o nivou osnivanja sindikata, izjava o broju članova i statut sindikata.

Ako u prijavi postoje bilo kakvi nedostaci, Ministarstvo je dužno da u roku od 15 dana od prijema prijave o tome obavesti podnosioca, koji, opet, ima 15 dana da te nedostatke ispravi. Ako se nedostaci ne otklone, zahtev za upis odbacuje se zaključkom. Ako nedostataka nema, Ministarstvo je dužno da donese rešenje o upisu u registar i sindikat je uspešno upisan u registar. U roku od osam dana, sindikat je dužan da dostavi rešenje o upisu u registar poslodavcu.

Ukoliko dođe do promene podataka o sindikatu koji su upisani u registru, potrebno je podneti zahtev za promenu podataka, što se čini u roku od 15 dana od dana kada je nastupila promena.

Sindikat se briše iz Registra: na osnovu akta o prestanku rada sindikata; u slučaju prestanka rada poslodavca – za sindikat koji je osnovan kod tog poslodavca; ako prestane da ispunjava uslove za osnivanje u skladu sa zakonom, odnosno opštim aktima sindikata; ako je upis sindikata izvršen na osnovu netačnih podataka.

Vrste sindikata

Sindikat kod poslodavca, kao što mu naziv kaže, osniva se kod pojedinačnog poslodavca sa ciljem da štiti interese zaposlenih i da se zaključi kolektivni ugovor kod tog poslodavca.

Sindikat osnovan za granu, grupu, podgrupu ili delatnost, kao što je jasno iz same terminologije, obrazuju zaposleni u određenoj privrednoj grani, grupi, podgrupi ili delatnosti. Njegova uloga kod kreiranja kolektivnog ugovora je da štiti interese svih zaposlenih u toj grani, grupi, podgrupi ili delatnosti. Takođe može i da istupa kod poslodavca ako je u njega učlanjeno 15% zaposlenih kod poslodavca.

Sindikat osnovan za teritorijalnu jedinicu zaključuje kolektivni ugovor na nivou teritorijalne jedinice  i štiti prava zaposlenih na tom području (npr Pokrajina, lokalna samouprava).

Sindikat osnovan za teritoriju Republike Srbije ima ulogu da štiti interese svih zaposlenih u Srbiji i da dogovori što bolje uslove koji će se naću u opštem kolektivnom ugovoru.

Reprezentativnost sindikata

Reprezentativnost je karakteristika sindikata koja im omogućava da učestvuju u kolektivnom pregovaranju i zaključuju kolektivne ugovore. Kolektivnim ugovorom kod poslodavca, u skladu sa zakonom, uređuju se prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa i međusobni odnosi učesnika kolektivnog ugovora. Njime se mogu predvideti samo veća prava i povoljniji uslovi rada za zaposlene u odnosu na prav I uslove iz zakona. Da bi sindikat učestvovao u kolektivnom pregovaranju treba da je reprezentativan, a da bi bio reprezentativan potrebno je da istovremeno ispuni sledeće uslove:

  • da je osnovan slobodnom voljom članova;
  • da je nezavisan od države i poslodavca, da se finansira pretežno iz članarine i drugih sopstvenih izvora;
  • da je upisan u odgovarajući registar u skladu sa zakonom;
  • i najzad da ima potreban broj članova. Uslov vezan za brojnost članstva je sledeći: reprezentativni sindikat kod poslodavca jeste onaj koji okuplja najmanje 15 odsto zaposlenih. Sindikat koji se smatra reprezentativnim za određenu teritoriju ili granu privrede jeste onaj koji okuplja najmanje 10 odsto zaposlenih na toj teritoriji, ili u toj grani.

Ukupan broj zaposlenih kod poslodavca utvrđuje se na osnovu potvrde poslodavca, koju je on dužan da izda na zahtev sindikata. Ukupan broj zaposlenih na teritoriji određene teritorijalne jedinice ili u grani delatnosti utvrđuje se na osnovu podataka organa nadležnog za statistiku, odnosno drugog organa koji vodi odgovarajuću evidenciju. Ako je jedan zaposleni istovremeno član više sindikata, prilikom prebrojavanja članstva radi utvrđivanja reprezentativnosti, računaće se da pripada poslednjem sindikatu kojem je pristupio.

Zahtev za utvrđivanje reprezentativnosti

Da bi se reprezentativnost kod poslodavca formalno utvrdila, potrebno je da ovlašćeni predstavnik sindikata podnese poslodavcu (direktoru, organu zastupanja ili preduzetniku) zahtev za utvrđivanje reprezentativnosti uz koji se prilažu rešenje o registraciji sindikata, kao i pristupnice članova. Poslodavac ima rok od 15 dana da odluči o zahtevu i da donese rešenje o reprezentativnosti. Ako to ne uradi, sindikat može da podnese zahtev za utvrđivanje reprezentativnosti Odboru za utvrđivanje reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca. Čak i ako poslodavac donese rešenje, sindikat može podneti zahtev Odboru, u slučaju da sindikat smatra da rešenje nije doneto u skladu sa zakonom. Odbor čine po tri predstavnika Vlade, sindikata i udruženja poslodavaca, koji se imenuju na četiri godine.

Reprezentativnost sindikata za teritoriju Republike Srbije, odnosno jedinice teritorijalne autonomije ili lokalne samouprave, odnosno u grani, grupi, podgrupi ili delatnosti, i reprezentativnost udruženja poslodavaca – utvrđuje ministar, na predlog Odbora.

Obaveze poslodavca

Osnovna obaveza poslodavca da omogući nesmetano osnivanje i funkcionisanje sindikata. Drugim rečima, poslodavac ne sme ni na koji način da opstruiše osnivanje ili funkcionisanje sindikata, niti da kažnjava, otpušta ili na bilo koji način diskriminiše njegove članove.

Poslodavac je dužan da sindikatu koji okuplja zaposlene kod poslodavca obezbedi tehničko-prostorne uslove u skladu sa prostornim i finansijskim mogućnostima, kao i da mu omogući pristup podacima i informacijama neophodnim za obavljanje sindikalnih aktivnosti.Tehničko-prostorni uslovi za obavljanje aktivnosti sindikata utvrđuju se kolektivnim ugovorom ili sporazumom poslodavca i sindikata. Poslodavac je dužan da zaposlenom koji je član sindikata na ime sindikalne članarine odbije iznos od zarade na osnovu njegove pismene izjave i da taj iznos uplati na odgovarajući račun sindikata.  

O autoru: Milan Predojevic

Diplomirao na Pravnom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu. Ima dugogodišnje radno iskustvo u oblasti radnog prava i socijalnog osiguranja. Svakodnevni kontakt sa građanima koji su u potrazi za poslom ili menjaju radno mesto pružio mu je uvid u probleme sa kojima se uglavnom susreću. Siguran je da njegovo lično profesionalno iskustvo može da pomogne u pronalaženju odgovora na pitanja koja kandidati na sajtu najčešće postavljaju