Pravnik odgovara

Odgovor na Vaše pitanje zavisi od krivičnog dela za koje ste osuđeni kao i od Pravilnika o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta kojim se bliže uređuju uslovi za zasnivanje radnog odnosa na određenim radnim mestima. U Svakom slučaju lica osuđivana za teška krivična dela ne mogu raditi u policiji. Zakonom o državnim službenicima je predviđeno da  kao državni službenik može da se zaposli punoletan državljanin Republike Srbije koji ima propisanu stručnu spremu i ispunjava ostale uslove određene zakonom, drugim propisom i pravilnikom o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta u državnom organu, ako mu ranije nije prestajao radni odnos u državnom organu zbog teže povrede dužnosti iz radnog odnosa i nije osuđivan na kaznu zatvora od najmanje šest meseci. U svakom slučaju možete informaciju dobiti od kadrovskih službenika policije.

Ukoliko se Vaše pitanje odnosi na razliku u zaradi koju bi ste ostvarili za period od dana potpisivanja aneksa ugovora do danas u tom slučaju sva novčana potraživanja iz radnog odnosa zastarevaju u roku od tri godine od dana nastanka obaveze i tada se tužbom možete obratiti sudu. Ali ako se Vaše pitanje odnosi na zakonitost akta poslodavca u tom slučaju Vam je prošao rok u kojem po tom pitanju možete da se obratite tužbom sudu, ali možda po  tom pitanju može da Vam pomogne inspekcija rada.

U skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti ( „Sl.glasnik RS“ 107/2005) u članu 55 određeno je da privatnu praksu može osnovati: 1) nezaposleni zdravstveni radnik sa položenim stručnim ispitom; 2) zdravstveni radnik korisnik starosne penzije, uz saglasnost komore zdravstvenih radnika.

Ako se Vaše pitanje odnosi eventualno na dopunski rad zdravstvenih radnika tada je regulisano sledeće:

zdravstveni radnik zaposlen u zdravstvenoj ustanovi i privatnoj praksi, koji radi puno radno vreme, može obavljati određene poslove zdravstvene delatnosti iz svoje struke kod svog poslodavca, odnosno kod drugog poslodavaca, van redovnog radnog vremena, zaključivanjem ugovora o dopunskom radu sa direktorom zdravstvene ustanove, odnosno osnivačem privatne prakse.

Prema članu 119. stav 1. tačka 1) Zakona o radu ("Sl. glasnik RS", br. 24/2005 i 61/2005) poslodavac je dužan da zaposlenom isplati, u skladu sa opštim aktom, otpremninu pri odlasku u penziju, najmanje u visini tri prosečne zarade. Iz Vašeg postavljenog pitanja može se zaključiti da ste Vi već ostvarili pravo na penziju, s obzirom na tu okolnost najbolje je da ste obratite inspekciji rada sa konkretnim podacima.

Ako se invalidski penzioner radno angažuje, prema mišljenju nadležnog ministarstva, nema zakonskog osnova da mu se automatski ukine invalidska penzija, međutim, postoji zakonska mogućnost da Fond pokrene inicijativu za ponovno preispitivanje radne sposobnosti tog invalidskog penzionera i da se u postupku pregleda pred lekarskom komisijom Fonda utvrdi njegova radna sposobnost i da mu se ukine pravo na invalidsku penziju. Zasnivanje radnog odnosa sa invalidskim penzionerom je nevažeće i automatski prestaje po sili zakona, sve dok je na snazi rešenje o utvrđivanju gubitka radne sposobnosti.

Prema propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju, invalidski penzioner ne može da zasnuje radni odnos i da istovremeno nastavi da koristi pravo na invalidsku penziju, jer zasnivanjem radnog odnosa prestaju da postoje razlozi koji su doveli do sticanja prava na invalidsku penziju.

Po pitanju mogućnosti da invalidski penzioner radi na nekim poslovima van radnog odnosa, ukazujemo na mišljenje Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalne politike, prema kojem "invalidski penzioner, shodno odredbama Zakona o radu, ne može da zasnuje radni odnos, dok druge oblike rada ovaj zakon ne zabranjuje".

Prema mišljenju istog ministarstva, Sektora za penzijsko i invalidsko osiguranje, rad invalidskog penzionera na nekim poslovima van radnog odnosa (rad po ugovoru van radnog odnosa, rad u komisijama, kao sudski porotnik ili veštak i sl.), ne predstavlja zakonski osnov za automatsko gubljenje prava na invalidsku penziju, niti za pokretanje postupka za ponovno utvrđivanje invalidnosti tog invalidskog penzionera. Međutim, zakonom je data mogućnost da u određenim slučajevima i po proteku zakonom utvrđenog vremena, Organizacija penzijskog i invalidskog osiguranja može, po službenoj dužnosti, da pokrene postupak da se kod pojedinih invalidskih penzionera ponovo pristupi oceni radne sposobnosti.

Odgovor na Vaše prvo pitanje je da ne možete polagati pripravnički ispit na osnovu vremena provedenog u svojoj radnji.

Uslov za zaključivanje ovog ugovora je da je lice nezaposleno i da radi u cilju osposobljavanja za rad u struci i polaganje pripravničkog ispita. Poslodavac može da, u skladu sa programom usavršavanja, zaključi ugovor o stručnom osposobljavanju i usavršavanju sa određenim licem radi obavljanja obuke u cilju osposobljavanja za rad na određenim poslovima. Licu koje je angažovano radi stručnog osposobljavanja i usavršavanja poslodavac može isplatiti novčanu naknadu. Prema tome, ovim ugovorom se ne zasniva radni odnos, niti postoji obaveza isplate novčane naknade angažovanom licu, osim ako to nije predviđeno ugovorom. Međutim, poslodavac je dužan da u skladu sa propisima o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje plaća doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje, kao i zdravstveno osiguranje za slučaj povrede na radu i profesionalnog oboljenja.

U vezi sa Vašom radnjom možete angažovati člamove porodičnog domaćinstva ( bračni drug, deca, roditelji) koji mogu raditi u vašoj radnji i bez zasnivanja radnog odnosa ili ako imate zaposleno lice kome dajete pismeno ovlašćenje da su u svojstvu poslovođe tj. da imaju pravo da zastupaju i predstavljaju radnju i to se registruje u registru.