Kako dati otkaz po zakonu, i šta ako ne ispoštujete otkazni rok

Autor - Milan Predojevic | Otkaz i promena posla

feb 05

Zakon o radu propisuje nekoliko osnova za prestanak radnog odnosa. Dva razloga na osnovu kojih dolazi do prestanka radnog odnosa zasnivaju se na izraženoj volji zaposlenog-sporazumni prestanak radnog odnosa i otkaz od strane zaposlenog.

U prvom od dva navedena osnova neophodna je saglasnost volja obe uključene strane-poslodavca i zaposlenog, u kom slučaju radni odnos prestaje na osnovu pisanog sporazuma poslodavca i zaposlenog. Kod drugog navedenog zakonskog osnova do prestanka radnog odnosa dolazi isključivo i jedino na osnovu izražene volje zaposlenog.

Otkaz od strane zaposlenog

Zaposleni u svakom trenutku ima pravo da poslodavcu otkaže ugovor o radu bez navođenja razloga za to. Radi se dakle o prestanku radnog odnosa koji se zasniva isključivo na precizno izraženoj volji zaposlenog da mu prestane radni odnos.

Otkaz ugovora o radu zaposleni dostavlja poslodavcu u pisanom obliku, najmanje 15 dana pre dana koji je zaposleni naveo kao dan prestanka radnog odnosa. Ovaj rok Zakon o radu naziva otkazni rok. Opštim aktom kod poslodavca ili ugovorom o radu može da se utvrdi duži otkazni rok, ali ne duži od 30 dana. U otkazni rok se računaju radni dani, kao i dani vikenda i praznika, ali i  svi ostali dani u kojima zaposleni eventualno ne bi radio (korišćenje slobodnih dana i slično). Prema tome, nije reč o 15 radnih dana, već o 15 kalendarskih dana.

Iz svega navedenog jasno je da je uslov za prestanak radnog odnosa po osnovu otkaza od strane zaposlenog da poslodavac o navedenoj nameri zaposlenog primi njegovu izjavu, koja je data u  pisanoj formi, koja je jasna, kategorična, nedvosmislena i ne zahteva nikavo dodatno tumačenje. Jedino takva izjava zaposlenog, doneta slobodno i samostalno, bez uticaja pretnje, prinude ili zablude (bez uticaja mana volje), predstavlja validan osnov za otkaz ugovora o radu i proizvodi pravno dejstvo od momenta dostavljanja poslodavcu. Naravno, preduslov za davanje ovakve izjave volje je mentalno zdravlje zaposlenog, odnosno u momentu sastavljanja izjave o otkazu ugovora o radu zaposleni mora biti uračunljiv, to jest da je sposoban da shvati značaj svoje izjave i da upravlja svojim postupcima.

U otkazu ugovora o radu zaposleni mora da navede datum kada radni odnos prestaje, s tim da taj dan mora da bude u okviru otkaznog roka. Kao što smo naveli, otkazni rok može da bude u rasponu od 15 do 30 dana. Zakonom je propisano da zaposleni mora da ostavi poslodavcu barem 15 dana od momenta predaje pisanog otkaza do momenta prestanka rada. Ukoliko je otkazni rok po odredbama opšteg akta poslodavca, odnosno po ugovoru o radu određen u dužem trajanju, zaposleni mora da ispoštuje taj rok. Ako bi, suprotno zakonskim odredbama, u opštem aktu poslodavca ili u ugovoru o radu bio određen otkazni rok koji je duži od 30 dana, takva odredba bi bila ništava i primenjivao bi se maksimalni zakonski rok od 30 dana.

Posledice nepoštovanja otkaznog roka


Zakonske odredbe o otkaznom roku daju poslodavcu određeno vreme (videli smo da je to vreme između 15 i 30 dana od dana kada je primio izjavu zaposlenog o otkazu ugovora o radu) da nađe rešenje za novonastalu situaciju.

Otkaz ugovora o radu od strane zaposlenog može da prouzrokuje probleme u organizaciji posla, te je zakonodavac dao poslodavcu otkazni rok da bi te probleme mogao da prevaziđe-zapošljavanjem novog radnika umesto zaposlenog koji je dao otkaz, novom organizacijom posla i preraspodelom radnih zadataka na ostale zaposlene i slično.

Iz navedenih razloga zaposleni je dužan da poštuje otkazni rok. U slučaju da to ne učini, odnosno da prestane da dolazi na posao nakon što je predao poslodavcu izjavu o otkazu, a otkazni rok još nije protekao, ili tokom otkaznog roka ne obavlja svoje radne zadatke, a usled toga nastupi određena šteta za poslodavca, postojao bi zakonski osnov za naknadu te štete od zaposlenog koji je svojim skrivljenim ponašanjem prouzrokovao štetu. Prema tome, jedina posledica koja bi po zaposlenog mogla da nastupi ukoliko ne ispoštuje otkazni rok prilikom davanja otkaza ugovora o radu je naknada stvarne štete koju je time prouzrokovao poslodavcu. Ovo znači da bi poslodavac u sudskom postupku protiv zaposlenog morao da dokaže da zaposleni nije ispoštovao otkazni rok, te da je takav njegov postupak direktno prouzrokovao određenu materijalnu štetu za poslodavca. Nepoštovanje otkaznog roka mora da bude uzrok određene štete-u tom slučaju bi zaposleni morao da nadoknadi tu štetu poslodavcu. Poslodavac nema pravo da zbog nepoštovanja otkaznog roka naplati bilo kakvu kaznu od zaposlenog koji je dao otkaz. Takva novčana kazna ne može da bude predviđena ugovorm o radu, opštim aktom poslodavca, a ni nekim posebnim ugovorom. To bi praktično bila paušalna naplata štete, što nije pravno osnovano. Poslodavac mora da dokaže da je šteta zaista nastupila, da dokaže njenu visinu, kao i činjenicu da je prouzrokovana upravo nepoštovanjem otkaznog roka od strane zaposlenog koji je dao otkaz ugovora o radu. Da li je za poslodavca zaista nastupila šteta zbog neispunjavanja radnih zadataka tokom otkaznog roka od strane zaposlenog koji je dao otkaz, koliki je njen iznos i da li sve to poslodavac može da dokaže u eventualnom sudskom postupku-faktičko  je pitanje.

Da bi se izbegao takav spor, najpovoljnije i za zaposlenog i za poslodavca je da zaposleni savesno i redovno obavlja svoje radne zadatke tokom otkaznog roka. Takođe, s obzirom da zaposleni podnosi  izjavu o otkazu ugovora o radu u pisanoj formi nadležnoj službi kod poslodavca, te da od dana podnošenja pisane izjave do dana prestanka radnog odnosa mora da protekne najmanje 15 dana, zaposleni bi trebalo da zahteva da se na pisanoj izjavi evidentira datum prijema, kako ne bi bilo nedoumica o tome kada se završava otkazni rok.

O autoru: Milan Predojevic

Diplomirao na Pravnom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu. Ima dugogodišnje radno iskustvo u oblasti radnog prava i socijalnog osiguranja. Svakodnevni kontakt sa građanima koji su u potrazi za poslom ili menjaju radno mesto pružio mu je uvid u probleme sa kojima se uglavnom susreću. Siguran je da njegovo lično profesionalno iskustvo može da pomogne u pronalaženju odgovora na pitanja koja kandidati na sajtu najčešće postavljaju

Prijavi se i postavi komentar

(361) komentari

Biljana Brankovic 13. 03. 2021.

Postovani Milane,

da li je po zakonu dati nekome otkaz, bez da ga obavestite o tome?
Ukratko u ponedeljak sam otisla sat vremena sa posla jer sam se osecala lose, javila da necu doci u utorak i da cu otici kod lekara po bolovanje nakon sto uradim test na covid. U sredu javljam da sam negativna i da cu otvorti bolovanje do petka. Otvaram bolovanje tri dana unazad,znaci od srede, saljem slike kako bi se prosledile knjigovodji. U subotu saznajem da ih nikada nije poslao knjigovodji i da me je u cetvrtak odjavio, pod izgovorom da se nisam javljala tri dana na posao, sto je po zakaonu da me odjavi. AKo ja imam sacuvanu prepisku gde sve ovo prijavljujem sefu i otvoreno bolovanje od srede, da li ja imam neku osnovu za tuzbu?

    Milan Predojevic 15. 03. 2021.

    Poštovana Biljana
    Zakon o radu propisuje da je zaposleni dužan da, najkasnije u roku od tri dana od dana nastupanja privremene sprečenosti za rad u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju, o tome dostavi poslodavcu potvrdu lekara koja sadrži i vreme očekivane sprečenosti za rad. U slučaju teže bolesti, umesto zaposlenog, potvrdu poslodavcu dostavljaju članovi uže porodice ili druga lica sa kojima živi u porodičnom domaćinstvu. Ako zaposleni živi sam, potvrdu je dužan da dostavi u roku od tri dana od dana prestanka razloga zbog kojih nije mogao da dostavi potvrdu. Prema tome, ako ste postupili onako kako navpdite u pitanju može se reći da ste ispoštovali zakonski rok u kojem ste dužni da obavestite poslodavca o nastupanju bolovanja. Takođe, zakonom je određeno da je poslodavac dužan da pre otkaza ugovora o radu u slučaju povrede radne obaveze ili nepoštovanja radne discipline zaposlenog pisanim putem upozori na postojanje razloga za otkaz ugovora o radu i da mu ostavi rok od najmanje osam dana od dana dostavljanja upozorenja da se izjasni na navode iz upozorenja. U upozorenju poslodavac je dužan da navede osnov za davanje otkaza, činjenice i dokaze koji ukazuju na to da su se stekli uslovi za otkaz i rok za davanje odgovora na upozorenje. Tek nakon ovako sprovedene procedure može eventualno da dođe do otkaza. Prema tome, iz Vašeg opisa činjeničnog stanja ne može se zaključiti da je sprovedena zakonska procedura za otkaz. Mišljenja sam na osnovu navedenog da može biti osnova za tužbu kojom bi se pokrenuo radni spor,
    Pozdrav

Milan Tasic 10. 03. 2021.

Juce sam dao otkaz u firmi gde sam bio stalno zaposlen.Nisam mogao da izdrzim smene,pritisak i sve jednostavno sam resio da bi otkaz bio najbolje resenje.Ali sada sam uvideo da sam mozda i pogrešio jer ko zna kako cu u danasnje vreme naci novi posao u ovom rasulu.

Vladimir Đuričić 17. 12. 2020.

Poštovani Milane,

Kao neko ko je tek zaplivao vodama radnog prava, iskoristio bih priliku da Vam se zahvalim na informacijama koje delite, a koje su veoma korisne, kako zaposlenima, tako i poslodavcima.
Tekstovi su veoma precizni i detaljni, ali Vaši odgovori na realne situacije u komentarima su zaista neprocenjivi.

Puno pozdrava,
Vladimir.

    Milan Predojevic 19. 12. 2020.

    Poštovani Vladimire
    Veoma mi je drago ako su Vam moji odgovori od pomoći. Sve najbolje.
    Pozdrav

Marko Radosavljevic 15. 12. 2020.

Postovani prijavljen sam u radni odnos bez mog znanja,otisao sam informativno jedan dan u toj firmi,nista nisam potpisao a u socijalnom mi kazu da sam u radnom odnosu?? Molim vas za savet

    Milan Predojevic 16. 12. 2020.

    Poštovani Marko
    Prava i obaveze iz radnog odnosa aktiviraju se tek stupanjem na rad, nakon potpisivanja ugovora o radu. Ukoliko do toga nije došlo kod Vas, onda se radi o grešci, odnosno pogrešnoj prijavi na socijalno osiguranje po osnovu radnog odnosa. Treba da se obratite filijali Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje zahtevom da se utvrdi da Vi niste penziono osigurani po osnovu radnog odnosa, kako bi se prijava poništila.
    Pozdrav

Ivana Tomić 18. 08. 2020.

Poštovani, posle više od 10 godina u jednoj firmi, rešio sam da napustim tu firmu i pređem na drugi posao, sledi mi odmor koji bih koristio a to je 15 radnih dana, koje ja mislim spadaju i računaju se u otkazni rok, e sad firma je uzela prvi program od države, da li ako sam zaposlen daje otkaz, firma ima obavezu da vrati državi pomoć sa nekim penalima ili samo u slučaju daposlodavac da otkaz a ne sam zaposlen zbog raznih razloga , kao što je plaćanje minimalca do daljnjeg, neizvesnost da li će i do kada će biti u toj firmi i straha da mi poslodavac sam neda otkaz … Molim Vas za odgovor i pomoć tj. primer oko rešenja o otkazu koji zaposlen predaje poslodavcu gde se pominje da će se kao otkazni rok pomenuti korišćenje godišnjeg sa određenim datumom odjave. Hvala najlepše na odgovoru.Veliki pozdrav

Sanja Slavkovic 10. 08. 2020.

Dobro vece dala sam otkaz u firmi posle jedanaest godina dogovorila se sa poslodavcem da ostanem jos neki dan ali posto mi je svakog 10og u mesec plata danas mi nije uplacena rekli su koleginici koja to radi nemoj joj pustiti platu. Sta da radim sada?

    Milan Predojevic 11. 08. 2020.

    Poštovana Sanja
    Poslodavac ne može da izbegne obavezu da isplati svaki dan koji ste proveli u radnom odnosu. Ako je po ugovoru koji ste potpisali sa poslodavcem njegova obaveza da Vam isplati zaradu do 10. u mesecu za prethodni mesec, a samo ste Vi izostavljeni iz uplate zarade, obratite se Inspekciji za rad. Ukoliko pak ugovorom o radu nije definisano da poslodavca mora da Vam uplati zaradu do 10. u mesecu za prošli mesec, onda je njegova obaveza definisana zakonom i znači da Vam mora platiti do kraja avgusta platu za jul, a do kraja septembra zaradu za avgust. Treba voditi računa i o tome da je poslodavac dužan da zaposlenom, u slučaju prestanka radnog odnosa, isplati sve neisplaćene zarade, naknade zarade i druga primanja koja je zaposleni ostvario do dana prestanka radnog odnosa u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu, najkasnije u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa. Prema tome, od dana koji je poslednji u radnom odnosu ima rok od 30 dana da Vam plati sva dugovanja. U surotnom, možete pokrenuti sudski spor radi zaštite svojih prava.
    Pozdrav

Marko Zivkovic 07. 08. 2020.

Pozdrav. Zaposlen sam 9 meseci u firmi koja mi je 29.7. dala usmeni otkaz (razlog smanjenje obima posla) i poslala me na god odmor u trajanju od 11 dana kojimi sleduje po zakonu. Imaju li prava da mi daju otkaz bez pismenog upozorenja? Imaju li prava da mi daju otkaz ukolilo su prihvatili pomoc drzave u vidu 60% minimalca u roku od 3 meseca .Imaju li prava da koriste odmor od 11 dana kao otkazni rok? Imam li nekog osnova da tuzim firmu? p Dobio sam resenje o odmoru koje vazi do 13. 8. i jos uvek nisam potpisao nikakvo resenje o otkazu.

    Milan Predojevic 07. 08. 2020.

    Poštovani Marko
    Po Zakonu o radu govor o radu uvek se otkazuje rešenjem, u pisanom obliku, i obavezno sadrži obrazloženje i pouku o pravnom leku.
    Rešenje mora da se dostavi zaposlenom lično, u prostorijama poslodavca, odnosno na adresu prebivališta ili boravišta zaposlenog. Kada je reč o pisanom upozorenju, ono je obavezno pre otkaza koji poslodavac daje zaposlenom koji svojom krivicom učini povredu radne obaveze i zaposlenom koji ne poštuje radnu disciplinu. Zaposleni se pisanim putem upozorava na postojanje razloga za otkaz ugovora o radu i ostavlja mu se rok od najmanje osam dana od dana dostavljanja upozorenja da se izjasni na navode iz upozorenja. U slučaju tehnološkog viška, nema obaveze pisanog upozorenja, ali poslodavac je dužan da donese program rešavanja viška zaposlenih, ako utvrdi da će u okviru perioda od 30 dana doći do prestanka potrebe za radom (zakonom) određenog broja zaposlenih na neodređeno vreme (ne znam o kojem je broju reč u Vašoj firmi). Poslodavac je takođe dužan da, pre donošenja programa, u saradnji sa reprezentativnim sindikatom kod poslodavca i republičkom organizacijom nadležnom za zapošljavanje, preduzme odgovarajuće mere za novo zapošljavanje viška zaposlenih. Što se tiče pomoći države u vidu 60% minimalca, Zaključkom Vlade RS se uslovljava korišćenje prava na direktna davanja i fiskalne pogodnosti zabranom smanjivanja broja zaposlenih za više od 10% u odnosu na broj zaposlenih koji je privredni subjekt imao na dan 15.3.2020. godine za period koji se završava u periodu od 15. marta 2020. godine do isteka roka od tri meseca od poslednje isplate po ovom Zaključku. Godišnji odmor može da uđe u otkazni rok, a što se tiče osnova za tužbu, morate da se obratite za stručnu pomoć sa kompletnom dokumentacijom, kako bi se utvrdilo da li je bilo propusta poslodavca u navedenom smislu.
    Pozdrav

Vesna Mišić 03. 08. 2020.

P.S.
Zaboravih da pitam i ovo – da li mogu da se prijavim na evidenciju za nezaposlene nakon svega?
Radna knjizica pretpostavljam da ce mi biti vracena. Da li da cekam da je dobijem u ruke i da ne potpisujem sporazumni ugovor dok ne dobijem knjizicu ili cu je svakako dobiti naknadno?

    Milan Predojevic 04. 08. 2020.

    Poštovana Vesna
    Poslodavac je dužan da Vam vrati radnu knjižicu istekom radnog odnosa i da u nju upiše podatak o vremenu provedenom u radnom odnosu kod njega. Možete da se prijavite kod NSZ u svrhu pomoći pri traženju novog posla, ali nemate pravo na novčanu naknadu, ni u slučaju otkaza sa Vaše strane, niti u slučaju sporazumnog prestanka radnog odnosa.
    Pozdrav

Vesna Mišić 03. 08. 2020.

Postovani,
dala sam otkaz, receno mi je da treba da odradim 1 mesec otkaznog perioda i da cu tada potpisati sporazumni ugovor o prekidu rada. Da li ce se i avgust racunati za isplatu plate iako je to otkazni mesec? Ako kojim slucajem posladavac u ugovoru navede da je prekid rada nastao npr 31.07. a ja radim jos mesec dana – imam prava da se bunim?
Unapred hvala.

    Milan Predojevic 04. 08. 2020.

    Poštovana Vesna
    Svakako da i rad tokom otkaznog roka mora da bude plaćen. Nema potrebe da potpisujete sporazumni prestanak radnog odnosa ako ste dali otkaz i ispoštujete otkazni rok-u tom slučaju radni odnos prestaje na osnovu Vašeg otkaza. U opisanom sluačaju i avgust će se računati za isplatu plate.
    Pozdrav

Branislav Ljubinković 28. 07. 2020.

Добар дан свима,

потребна ми је мала помоћ.
24.07. сам дао отказ у фирми у којој сам примљен за стално. Последњи радни дан је 31.08. Отказни рок по уговору о раду је 30 дана.
То значи да сам у потпуности испоштовао отказни рок.
Најпре сам директору саопштио своју намеру а након тога сам послао и отказно писмо НR служби и директору и истог дана сам добио потврду путем емаила да је отказ примљен и заведен.
Имам 18 дана неискоришћеног годишњег одмора.
По уговору о раду немам посебних обавеза у случају отказивања уговора.
Послодавац сада тражи од мене да не искористим годишњи одмор већ да све дане до краја 08. месеца радим.
Имам планове са породицом и желим да искористим свој годишњи одмор.
На који начин да спроведем ово у дело а да не прекршим закон?

Унапред захвалан на брзом одговору,
Бранислав

    Milan Predojevic 29. 07. 2020.

    Poštovani Branislave
    Jedini način da sprovedete to u delu, a da ne postupite suprotno Zakonu o radu, jeste da sa poslodavcem dogovorite termin korišćenja godišnjeg odmora. Ne možete svojevoljno, bez dozvole poslodavca, da odete na odmor zato što Vam dana 31.08. prestaje radni odnos, a imate neiskorišćeni godišnji odmor. Zakonom o radu propisano je da u zavisnosti od potrebe posla, poslodavac odlučuje o vremenu korišćenja godišnjeg odmora, uz prethodnu konsultaciju zaposlenog. Zakonom je takođe propisano da je, u slučaju prestanka radnog odnosa, poslodavac dužan da zaposlenom koji nije iskoristio godišnji odmor u celini ili delimično, isplati novčanu naknadu umesto korišćenja godišnjeg odmora, u visini prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, srazmerno broju dana neiskorišćenog godišnjeg odmora. Prema svemu navedenom može se zaključiti da zakon daje mogućnost poslodavcu da postupi kako ste opisali, jer poslodavac rešenjem odlučuje o vremenu korišćenja godišnjeg odmora, a data mu je i mogućnost da isplati naknadu za eventualni neiskorišćeni godišnji odmor.
    Pozdrav

Aldin Lukic 06. 07. 2020.

Pozz..
Imam jedno pitanje..Dobio sam otkaz preko whtasapp poruke ..Da pre toga uopste nisam obavesten o otkaznom roku.
Nesto mi nije jasno
Jer mi je to poslovidja dao
Evo ne radim vec 17 dana
Jos mi nije stigao ugovor o raskidu saradnje
Sta je cini da li mogu nadoganditi stetu ili da li mpgu da pokrenem sudski postupak
Jer mi nisu dali otkazni rok?
Hvalaa

    Milan Predojevic 07. 07. 2020.

    Poštovani Aldine
    Zakonom o radu propisano je da se ugovor o radu otkazuje rešenjem, u pisanom obliku, i obavezno sadrži obrazloženje i pouku o pravnom leku.
    Rešenje mora da se dostavi zaposlenom lično, u prostorijama poslodavca, odnosno na adresu prebivališta ili boravišta zaposlenog.
    Ako poslodavac zaposlenom nije mogao da dostavi rešenje na opisan način, dužan je da o tome sačini pismenu belešku. U tom slučaju rešenje se objavljuje na oglasnoj tabli poslodavca i po isteku osam dana od dana objavljivanja smatra se dostavljenim.
    Zaposlenom prestaje radni odnos danom dostavljanja rešenja osim ako ovim zakonom ili rešenjem nije određen drugi rok. Imajući u vidu citirane zakonske odredbe, jasno je da se prestanak radnog odnosa na osnovu poruke poslate putem aplikacije na mobilnom telefonu ne može smatrati zakonitim. Za zaštitu Vaših prava zbog nezakonitog prestanka radnog odnosa morate da se obratite tužbom sudu, uz stručnu pomoć.
    Pozdrav

Стефан Маринковић 03. 07. 2020.

Dobar dan, interesuje me da li je moguce da sam prijavljen na poslu na kom radim vec mesec dana a nikada nisam potpisao ugovor? I da li ja mogu da prestanem da radim ako sam nasao drugi posao a proslo je vise od 15. dana kako sam najavio otkaz a dogovorio sam se usmeno 25. dana koji jos nisu prosli?

    Milan Predojevic 03. 07. 2020.

    Poštovani Stefane
    Zakonom o radu propisano je da se ugovor o radu zaključuje pre stupanja zaposlenog na rad, u pisanom obliku. Takođe je propisano da ako poslodavac sa zaposlenim ne zaključi ugovor o radu u skladu sa navedenim, smatra se da je zaposleni zasnovao radni odnos na neodređeno vreme danom stupanja na rad. Što se tiče otkaza ugovora o radu, predajete ga u pisanom obliku poslodavcu gde ćete tačno navesti koji Vam je poslednji dan u radnom odnosu. Tom prilikom morate ispoštovati otkazni rok, koji može da bude u rasponu od 15 do maksimalno 30 dana (ako nije propisan aktom poslodavca duži rok, primenjuje se zakonski rok od 15 dana).
    Pozdrav

Vladimir Voko 17. 06. 2020.

Poštovani
U ugovoru o radu na određeno vreme koji je potpisala moja supruga napisano je da je otkazni rok 30 dana, njoj ugovor ističe da li 9.7 ili 11.7. Da li ona mora da ispoštuje tih 30 dana iako joj ugovor ističe za manje od tih 30 dana a više svakako od 15 dana zakonom određenih. Supruga svakako ne bi želela da produži ugovor(nije zadovoljna poslom i odnosom u kolektivu) a kako i da to uradi a da ne produžava ugovor, da li da preda sada da daje otkaz i da eventualno radi do isteka ugovora?
Hvala unapred

    Milan Predojevic 18. 06. 2020.

    Poštovani Vladimire
    Ukoliko Vaša supruga nema nameru da produžava ugovor nije u obavezi što se tiče otkaznog roka. Kod ugovora o radu na određeno vreme otkazni rok mora da se poštuje samo ukoliko zaposleni ima nameru da ugovor otkaže pre njegovog isteka. Primera radi, ako radni odnos prestaje 11.07.2020. godine i zaposleni ima nameru da ugovor odradi do kraja, on nema obavezu da najavljuje da će prestati da radi 11.07.2020. godine. To ne bi imalo smisla jer je već potpisivanjem ugovora na određeno vreme jasno da će radni odnos trajati dok ugovor ne istekne, u slučaju Vaše supruge do 11.07.2020. godine. Ona bi imala obavezu da ispoštuje otkazni rok samo ako bi davala otkaz pre datuuma 11.07. Dakle radnik koji ne želi da ostane na poslu do kraja ugovora na određeno vreme morao bi da otkaže taj ugovor i da pri tom ispoštuje otkazni rok. Zaposleni koji ima nameru da ugovor odradi do kraja ne mora uopšte da daje otkaz već je dovoljno da ne prihvati novi ugovor.
    Pozdrav

Natasa Tosic 16. 06. 2020.

Poštovani,
Postoji li zakonska mogućnost da se ostvari pravo tužbe i nakon 5 godina otkaza ?

    Milan Predojevic 17. 06. 2020.

    Poštovana Nataša
    Prema Zakonu o radu protiv rešenja kojim je povređeno pravo zaposlenog ili kad je zaposleni saznao za povredu prava, zaposleni, odnosno predstavnik sindikata čiji je zaposleni član ako ga zaposleni ovlasti, može da pokrene spor pred nadležnim sudom. Rok za pokretanje spora jeste 60 dana od dana dostavljanja rešenja, odnosno saznanja za povredu prava. Takođe, sva novčana potraživanja iz radnog odnosa zastarevaju u roku od tri godine od dana nastanka obaveze.
    Pozdrav

Gordana Molnar 12. 06. 2020.

Radila sam kod Kineza i bila primljena za stalno, da kada je doslo do vanredne situacije su nam dali resenje za g.o. i sporazumni raskid sa tim da ce me vratiti na posao. Napravljen je prekid radnog staza od 8 dana i onda sam opet primljena na posao. Da bi posle mesec dana dobila resenje o prestanku radnog odnosa bez ikakvog obrazlozenja. Moje pitanje je da li sa ovim resenjem i rakidom od 8 dana imam pravo na nadoknadu? I da li u resenjutreba da je navedeno zbog cega sam dobila otkaz. Ovo resenje nisam potpisala. Hvala

    Milan Predojevic 14. 06. 2020.

    Poštovana
    Najpre, ukoliko to nije i Vaša volja, prestanak radnog odnosa ne treba prihvatiti kroz sporazum jer Vas to onemogućava u ostvarivanju određenih prava u postupku rešavanja tehnološkog viška (otpremnina) i prava kod Nacionalne službe za zapošljavanje na novčanu naknadu. Drugo, ne možete da dobijete otkaz bez ikakvog obrazloženja. Prema Zakonu o radu poslodavac je dužan da pre otkaza ugovora o radu zaposlenom koji svojom krivicom učini povredu radne obaveze i zaposlenom koji ne poštuje radnu disciplinu, zaposlenog pisanim putem upozori na postojanje razloga za otkaz ugovora o radu i da mu ostavi rok od najmanje osam dana od dana dostavljanja upozorenja da se izjasni na navode iz upozorenja. U upozorenju poslodavac je dužan da navede osnov za davanje otkaza, činjenice i dokaze koji ukazuju na to da su se stekli uslovi za otkaz i rok za davanje odgovora na upozorenje.Poslodavac može zaposlenom koji ne ostvaruje rezultate rada ili nema potrebna znanja i sposobnosti za obavljanje poslova na kojima radi, da otkaže ugovor o radu ili izrekne neku od disciplinskih mera, ako mu je prethodno dao pisano obaveštenje u vezi sa nedostacima u njegovom radu, uputstvima i primerenim rokom za poboljšanje rada, a zaposleni ne poboljša rad u ostavljenom roku. Takođe i u slučaju tehnološkog viška postoji procedura koja se razlikuje u zavisnosti od toga koliko je zaposlenih ostalo bez posla. U svakom slučaju, postupak kod svakog osnova za otkaz se mora ispoštovati. Ako sud u toku evenualnog postupka po Vašoj tužbi utvrdi da je zaposlenom prestao radni odnos bez pravnog osnova i mimo zakonite procedure, na zahtev zaposlenog, odlučiće da se zaposleni vrati na rad, da mu se isplati naknada štete i uplate pripadajući doprinosi za obavezno socijalno osiguranje za period u kome zaposleni nije radio.
    Pozdrav

Franjo Nimčević 20. 05. 2020.

Postovanje, radila sam u Stampa sistem , imala sam nesporazum sa seficom i dala sam otkaz, nisam odradila otkazni rok. Zanima me da li imaju pravo da mi ne isplate platu zbog tog sto nisam odradila otkazni rok? Hvala unapred

    Milan Predojevic 21. 05. 2020.

    Poštovana
    Po Zakonu o radu poslodavac je dužan da zaposlenom, u slučaju prestanka radnog odnosa, isplati sve neisplaćene zarade, naknade zarade i druga primanja koja je zaposleni ostvario do dana prestanka radnog odnosa u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu. Isplatu ovih obaveza poslodavac je dužan da izvrši najkasnije u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa. Nepoštovanje otkaznog roka ne utiče na navedenu zakonsku obavezu poslodavca da Vam isplati sve neisplaćene zarade i druga primanja iz radnog odnosa. Jedino što poslodavac može da učini po pitanju nepoštovanja otkaznog roka je da Vas tuži za naknadu štete. U takvom sudskom postupku morao bi da dokaže da mu je upravo zbog nepoštovanja otkaznog roka sa Vaše strane nastala određena šteta.
    Pozdrav

Danijela Predojevic 13. 05. 2020.

Postovani,moj suprug radi u firmi na odredjeno,tj produzava mu se ugovor svaki mesec dana.On je juce otvorio bolovanje zbog bolova u ledjima,i posto mu ugovor istice na kraju meseca resio je da ne produzava ugovor.Danas je otisao na razgovor za posao u drugu firmu gde je dogovorio da pocne kada mu istekne ugovor u sadasnjoj firmi.Poslodavac kod kojeg je josuvek zaposlen je nekako to saznao,odmah su ga nazvali i sutra ide da potpise sporazumni raskid ugovora.Mene zanima da li oni njega mogu da tuze sto je u toku bolovanja isao na razgovor za drugi posao i da li moze snositi neke posledice zbog toga.Hvala

    Milan Predojevic 15. 05. 2020.

    Poštovana Danijela
    Prvo, Vaš suprug nije obavezan da potpiše sporazumni prestanak radnog odnosa. Kao što naziv ovog akta sugeriše, radi se o prestanku radnog odnosa na osnovu saglasnosti volja (sporazuma) dve strane-zaposlenog i poslodavca. Ukoliko Vaš suprug nije saglasan sa sporazumnim prestankom radnog odnosa, on to ne mora da učini. Može da sačeka da mu istekne aktuelni ugovor o radu na određeno vreme. Polsodavca ako ne želi to da sačeka, moraće da nađe zakonski razlog za otkaz ugovora. Nema osnova za tužbu zbog toga što ste razgovarali sa drugiim poslodavcem o mogućnosti zasnivanja radnog odnosa, to je naravno dozvoljeno.
    Pozdrav

777b4d21824406cad9d486d8348cc221 13. 05. 2020.

Pozdrav. Zanima me kada se da otkaz poslodavcu kako je regulisanja zadnja plata. Ako ja radim pun mesec npr. 01.05.-30.05. plata ide u 06 mesecu redovna i u 07. mesecu isto . I zanima me da li je minimalac zagarantovan.tj.pravo radnika iako mozda nije ispunio bonus sati da bi se moglo iplatiti. Da li poslodavac ima pravo da ti odbije taj visak novaca koji ti uplati. ako sam ja zaradio 28.000 a on uplatio 32000 i on mi kasnije tu razliku prikazo kao moj dug prema njemu.

    Milan Predojevic 15. 05. 2020.

    Poštovani
    Poslodavac ima obavezu da zaposlenom, u slučaju prestanka radnog odnosa, isplati sve neisplaćene zarade, naknade zarade i druga primanja koja je zaposleni ostvario do dana prestanka radnog odnosa u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu. Poslodavac je dužan da isplatu izvrši najkasnije u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa. Prema tome, ako radite do 31.05. poslodavac će do 30.06. morati da Vam isplati sve neisplaćene plate i druga primanja koja Vam je dužan. Minimalna zarada je zagarantovana, odnosno za puno radno vreme poslodavac ne može da Vam isplati zaradu koja je niže od minimalne zagarantovane mesečne zarade. To je moguće jedino ako po ugovoru o radu radite nepuno radno vreme, odnosno manje od 40 časova nedeljno.
    Pozdrav

      777b4d21824406cad9d486d8348cc221 24. 05. 2020.

      Postovani gosp. Milane molio bi Vas da mi malo pojasnite radio sam pun mesec i plata ide sl.meseca to mi je jasno. A nakon otkaza da li ja imam pravo na jos jednu platu jer nakon stupanja u radni odnos radis dva meseca pa plata.

        Milan Predojevic 25. 05. 2020.

        Poštovani
        Ukoliko ste radili dva meseca imate pravo na dve zarade. Poslodavac je po Zakonu o radu dužan da Vam u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa isplati sva zaostala primanja.
        Pozdrav

Simendic Nikola 09. 05. 2020.

Postovani radim u socijalnoj ustanovi dom za stare i hocu da dam otkaz a od prosle godine imam 19 dana godisnjeg odmora neiskoriscenog u ovoj imam resenje na maksimalnih 35 dana e sada me zanima ako otkaz dam 01.06.2020 dali mogu da iskoristim ceo godisnji iz prosle godine i ceo iz ove ili samo proslogodisnji od 19 dana i iz ove godine pola to jest kako direktor kaze proporcionalno zar mi ne pripada ceo godisnji odmor ako sam u stalnom radnom odnosu u istoj ustanovi vec 22 godine .Ili da cekam da prodje pola godine naprimer da otkaz dan 01.07.2020 kako to ide po zakonu dam otkaz odradim otkazni rok idem na preostali godisnji odmor i tek tada mi prestaje radn odnos ili ? ne razumem . hvala unapred

    Milan Predojevic 11. 05. 2020.

    Poštovani Nikola
    Prema Zakonu o radu zaposleni ima pravo na dvanaestinu godišnjeg odmora (srazmerni deo) za svaki mesec dana rada u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos ili u kojoj mu prestaje radni odnos. Prema tome, u godini u kojoj Vam prestaje radni odnos nemate pravo na pun godišnji odmor, odnosno 35 radnih dana, već srazmerni deo. U Vašem slučaju taj srazmerni deo godišnjeg odmora bi bio 2.91 dan za svakih mesec dana rada u 2020. godini.
    Pozdrav

      Simendic Nikola 13. 05. 2020.

      Ja se izvinjavam ali imao bih jos jedno pitanje u vezi otkaza i koriscenja godisnjeg odmora, naime ja svakako dajem otkaz ali direktor kaze da moram odraditi otkazni rok sto je sasvim ok vi kazete po zakonu proporcionalno godisnji iz ove godine e sada problem je sto direktor zeli da mi isplati godisnji odmor a ja mislim da sam time ostecen ja nemam drugi posao zelim odmor pa tek kasnije da trazim drugo radno mesto dali ja imam pravo da prilikom otkaza zahtevam da iskoristim sav preostali godisnji odmor iz predhodne godine i pripadajuci deo iz ove i sa zadnjim danom godisnjeg odmora da mi prestaje radni odnos jel koliko sam ja razumeo direktora on zeli da odradim otkazni rok i sa zadnjim danom da mi prestaje radni odnos i godisnji odmor da mi isplati ja bi sa time bio ostecen za placene doprinose koji mi pripadaju dok sam na godisnjem odmoru . sa nadom da ste me razumeli pozdravljam vas

        Milan Predojevic 15. 05. 2020.

        Poštovani Nikola
        Kao što ste konstatovali, Vaša je zakonska obaveza da ispoštujete otkazni rok. Tokom otkaznog roka možete da koristite i stari godišnji odmor i srazmerni godišnji odmor za tekuću kalendarsku godinu, ali nije obaveza poslodavca da Vam obezbedi da iskoristite godišnji odmor. Po Zakonu o radu, a u zavisnosti od potrebe posla, poslodavac odlučuje o vremenu korišćenja godišnjeg odmora, uz prethodnu konsultaciju zaposlenog. Dakle Vi možete podneti zahtev da tokom otkaznog roka koristite neiskorišćene dane godišnjeg odmora, ali Zakon dopušta poslodavcu i mogućnost da Vam umesto odboravanja korišćenja godišnjeg odmora isplati novčanu naknadu. Zakonska odredba kaže da je u slučaju prestanka radnog odnosa, poslodavac dužan da zaposlenom koji nije iskoristio godišnji odmor u celini ili delimično, isplati novčanu naknadu umesto korišćenja godišnjeg odmora, u visini prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, srazmerno broju dana neiskorišćenog godišnjeg odmor. To je jedina situacija u kojoj zakon dopušta mogućnost da umesto korišćenja godišnjeg odmora kao zamenu dobijete novčanu naknadu.Međutim, nema razloga za bojazan da Vam za taj period neće biti uplaćeni doprinosi za socijalno osiguranje. Radi se o tome da će Vam biti isplaćena i zarada zajedno sa doprinosima zaključno sa poslednjim danom radnog odnosa, a pored toga biće isplaćena novčana naknada za neiskorišćeni godišnji odmor. Dakle nećete biti oštećeni za plaćanje doprinosa, nego ćete uz zaradu i doprinose primiti i novčanu naknadu zbog neiskorišćenog godišnjeg odmora.
        Pozdrav

Mirjana Pejic 07. 05. 2020.

Postovani,htela bih da dam otkaz.da li mi mozete dati primer u pismenoj formi ili obrazac.hvala

    Milan Predojevic 09. 05. 2020.

    Poštovana Mirjana
    Zakon o radu postavlja samo jedan uslov u pogledu forme, kada je reč o otkazu ugovora o radu od strane zaposlenog, a to je da se isti dostavi poslodavcu u pisanoj formi. Zakon takođe nalaže da se otkaz preda poslodavcu najmanje 15 dana pre dana koji je u otkazu zaposleni naveo kao dan prestanka radnog odnosa (sem ako opštim aktom ili ugovorom o radu nije utvrđen duži otkazni rok, ali ne može biti duži od 30 dana). Dakle potrebno je da jasno i nedvosmisleno napišete da otkazujete ugovor o radu, da navedete sa kojim datumom ga otkazujete (odnosno koji Vam je poslednji dan u radnom odnosu), da potpišete takvu izjavu i predate je poslodavcu poštujući otkazni rok.
    Pozdrav

Stefan Marinovic 07. 05. 2020.

Postovani,
dao sam otkaz u firmi dok sam bio pod suspenzijom.
Isplacen mi je zaostali godisnji odmor, medjutim suma koja mi je isplacena ne odgovara broju dana godisnjeg odmora koji sam imao na raspolaganju u trenutku davanja otkaza – naravno manja je.
Da li poslodavac ima pravo da umanji ovu sumu jer sam pod bio pod suspenzijom, s obzirom da sam dane godisnjeg odmora stekao dok sam bio u redovnom radnom odnosu?

    Milan Predojevic 09. 05. 2020.

    Poštovani Stefane
    Po Zakonu o radu poslodavac može zaposlenom za povredu radne obaveze ili nepoštovanje radne discipline, umesto otkaza da izrekne, između ostalih mera i privremeno udaljenje sa rada bez naknade zarade, u trajanju od jednog do 15 radnih dana. Imajući u vidu ovu zakonsku odredbu, jasno je da se kod navedene mere ne radi o suspenziji radnog odnosa i prava koja pripadaju zaposlenom po osnovu radnog odnosa, već o udaljenju sa rada bez plate, te da je u pitanju veoma kratak period koji i inače ne može da utiče na broj dana godišnjeg odmora. Stoga sam mišljenja da ne može da dođe do umanjenja dana godišnjeg odmora zbog suspenzije, odnosno da poslodavac nema pravo da umanji visinu naknade štete koju je dužan da isplati zbog neiskorišćenog godišnjeg odmora.
    Pozdrav

Gorica Lončarević 03. 05. 2020.

Postovanje
Zelim da dam otkaz u firmi i obavestila sam poslodavca.
On mi javlja da zbog trenutne situacije ja moram da budem u radnom odnosu do 01.10, zbog subvencija koje dobija od drzave!
Da li postoji nacin da se to resi, da on ne ostane bez tih subvencija, a ja da dam otkaz da bih pocela da radim u drugoj firmi.
Hvala

    Milan Predojevic 04. 05. 2020.

    Poštovana Gorice
    Pre svega, zaposleni nije dužan da ostaje u radnom odnosu iz bilo kog razloga. Može u svakom trenutku da otkaže ugovor o radu bez obrazloženja, uz poštovanje otkaznog roka. Ukoliko želite da pomognete trenutnom poslodavcu da ne izgubi pomoć iz budžeta na osnovu Uredbe, sačekajte sa otkazom dok ne zaposli novog radnika umesto Vas. Da bi se zasigurno smatralo da nije smanjio broj zaposlenih, pottebno je da već narednog dana nakon prestanka Vašeg radnig odnosa primi novog zaposlenog. Na taj način ukupan broj zaposlenih se ne menja nijednog trenutka.
    Pozdrav

Marjan Brojcin 09. 03. 2020.

Poštovani, 28.02.2020 tražio sam raskid ugovora(otkaz), da mi radni odnos prestane 13.03.2020, jer 16.03.2020 trebam da se zaposlim u drugu firmu koja me šalje na obuku u inostranstvo. imam 12 dana godišnjeg odmora 8 starih i 4 novih. 9 dana koristim do 13.03.2020, da li je poslodavac dužan da mi isplati ostale godišnje odmore. Da li moj radni odnos može da se prekine dana 13.03.2020 to je 15 dan. S druge strane poslodavac je našao moju zamenu. Nisam mogao da iskoristim sve godišnje odmore jer sam radio drugu smenu 3 nedelje, 2 električara u celoj firmi nema ni ko da me menja. Pravnik neće da mi isplati godišnji odmor. Hvala

    Milan Predojevic 09. 03. 2020.

    Poštovani Marjane
    Zakonska odredba koja reguliše ovo pitanje glasi: U slučaju prestanka radnog odnosa, poslodavac je dužan da zaposlenom koji nije iskoristio godišnji odmor u celini ili delimično, isplati novčanu naknadu umesto korišćenja godišnjeg odmora, u visini prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, srazmerno broju dana neiskorišćenog godišnjeg odmora.“ Zakon dalje kaže da navedena naknada ima karakter naknade štete. Prema tome, obaveza je poslodavca da isplati naknadu štete za one dane godišnjeg odmora koje niste iskoristili.
    Pozdrav

Филип Цветковић 08. 03. 2020.

Postovani,

Dobio sam ugovor o radu na odredjeno vreme od dana 01.02.2020 do 29.02.2020. Nakon isteka ugovora nisam potpisao novi ali radim jos uvek. Da li moram da ipostujem otkazni rok posto zelim da dam otkaz.

Hvala unapred

    Milan Predojevic 09. 03. 2020.

    Poštovani Filipe
    Zakonom o radu je propisano da ako zaposleni ostane da radi kod poslodavca najmanje pet radnih dana po isteku vremena za koje je ugovor zaključen, smatra se da je radni odnos zasnovan na neodređeno vreme. Imajući u vidu navedenu zakonsku odredbu, Vi ste praktično u radnom odnosu na neodređeno vreme i obveza Vam je da ispoštujete otkazni rok. Tako ćete otkloniti svaku sumnju u to da li ste ispoštovali zakon.
    Pozdrav

Maja Ozis 29. 02. 2020.

Postovani, na bolovanju sam od 23.12.2019, bicu do 6.3.2020, posle toga cu dati otkaz jer iz zdravstvenih razloga moram da promenim posao. Zanima me koliko vremena od zavrsetka bolovanja treba da prodje da bih mogla da dam otkaz, jer zelim sto pre da pocnem na drugom poslu. Hvala

    Milan Predojevic 02. 03. 2020.

    Poštovana Majo
    Nije neophodno da prođe određeni period između bolovanja i davanja otkaza jer prema Zakonu o radu zaposleni ima pravo da u svakom momentu poslodavcu otkaže ugovor o radu. Obaveza zaposlenog propisana u vezi sa tim je da se otkaz ugovora o radu dostavlja poslodavcu u pisanom obliku, najmanje 15 dana pre dana koji je zaposleni naveo kao dan prestanka radnog odnosa (takozvani otkazni rok). Opštim aktom ili ugovorom o radu može da se utvrdi duži otkazni rok ali ne duži od 30 dana. Prema tome proverite da li je u Vašem ugovoru o radu ili opštem aktu poslodavca određen otkazni rok. Ukoliko nije, onda isti iznosi 15 dana. Da bi Vam prestao radni odnos potrebno je da ovlašćenom licu kod poslodavca predate potpisanu pisanu izjavu o tome da otkazujete ugovor o radu, da u izjavi navedete tačan datum poslednjeg dana rada i pri tom ispoštujete propisan otkazni rok.
    Pozdrav

Nemanja Vuletic 26. 02. 2020.

Poštovani Milane,
zanima me da li poslodavac ima bilo kakvih pravnih osnova da mi ne isplati zaradu u slučaju da ja kao zaposleni prestanem da dolazim na posao i odbijam da podnesem jednostrani zahtev za otkaz ugovora?
Naime, u ugovoru mi stoji da ukoliko želim da dam jednostrani otkaz a ne ispostujem otkazni rok da tada Poslodavac meni može naplatiti 5000 din. za svaki neispoštovani dan otkaznog roka.
Ono što mene zanima jeste da li u slučaju mog nepojavljivanja na poslu (neporavdani izostanci) do isteka tekuceg meseca Poslodavac ima nekih osnova da odbije da mi isplati zaradu ili umanji na bilo koji nacin?
Cilj mi je da mi Poslodavac da sam otkaz ( nepostovanje radne discipline).
Hvala na odgovoru.
Prijatan dan.

    Milan Predojevic 28. 02. 2020.

    Poštovani Nemanja
    Poslodavac nema pravnog osnova da Vam ne isplati zaradu za sve radne dane u kojima ste bili a poslu. Ukoliko prestanete da dolazite na posao postoji osnov da poslodavac pokrene disciplinski postupak u kojem može da primeni radnopravne sankcije ukoliko se dokaže da ste kršili radnu obavezu ili radnu disciplinu. Na kraju može da dođe i do otkaza ugovora o radu, ali i u tom slučaju poslodavac je dužan da Vam isplati sve neisplaćene zarade do dana prestanka radnog odnosa. Nepoštovanje otkaznog roka može da proizvede pravnu posledicu samo ako poslodavac u sudskom postupku dokaže da je usčed nepoštovanja otkaznog roka došlo do konkretne štete, a nije zakonito propisati kaznu po radnom danu za nepoštovanje otkaznog roka.
    Pozdrav

Sandra Jovanović 20. 02. 2020.

Postovani,

zelim raskinuti ugovor na odredjeno vreme sa svojim poslodavcem.
Kako da to izgleda? Kako da srocim sve sto treba? Mozete li mi poslati primer?

Hvala unapred.

Sandra

    Milan Predojevic 21. 02. 2020.

    Poštovana Sandra
    Potrebno je samo da poslodavcu predate potpisanu izjavu u pisanoj formi o tome da otkazujete ugovor o radu i sa kojim datumom. Izjavu dostavljate najmanje 15 dana pre dana koji navodite kao Vaš poslednji dan rada (napominjem da poslodavac može svojim aktom da propiše da taj rok bude duži od 15 dana, ali to maksimalno može da bude 30 dana…o dužini otkaznog roka treba da se raspitate kod poslodavca). Dakle bitne su sledeće stavke: da je izjava o otkazu jasna (najbolje je da sadrži odrednicu da otkazujete ugovor o radu, odnoso da radni odnos prestaje po Vašoj odluci), da u njoj precizno navodite koji je poslednji dan u radnom odnosu, da je data u pisanoj formi, svojeručno potpisana i predata ovlašćenom licu poslodavca.
    Pozdrav

Alla Poljarac 17. 02. 2020.

Postovani,molim vas za savet.
Radim uze 7 mesaca,no ugovor nisam podpisala.Sad hocem da dam odkaz,no mi prati za otkazni rok.Dal ima pravo kad mi ne podpisali ugovor?

    Milan Predojevic 19. 02. 2020.

    Poštovana Alla
    I pored činjenice da poslodavac sa Vama nije potpisao ugovor o radu, što je njegova zakonska obaveza i pre stupanja na rad, faktičkim radom Vi ste zasnovali radni odnos i imate sva prava koja iz toga proizilaze, pa tako i pravo na davanje otkaza u svakom trenutku. Što se tiče nepoštovanja otkaznog roka, jedina posledica koja može da nastupi u jeste naknada štete koju biste time prouzrokovali poslodavcu. Dakle poslodavac bi morao da dokaže da ste mu upravo nepoštovanjem otkaznog roka prouzrokovali štetu.
    Pozdrav

Slavko Mirkovic 12. 02. 2020.

Postovani,zamolio bih vas za savet.
Ugovor o radu mi je istekao 10.02 a na bolovanju sam od 06.02 i danas me obavestavaju da su mi raskinuli ugovor. Koja su moja prava. Hvala.

    Milan Predojevic 13. 02. 2020.

    Poštovani Slavko
    Ukoliko ste bili angažovani po osnovu ugovora o radu na određeno vreme i taj ugovor je istekao, činjenica da ste privrmeno sprečeni za rad u momentu prestanka važenja ugovora o radu neće uticati na pravnu posledicu prestanka radnog odnosa. Dakle, bez obzira što ste od 06.02. na bolovanju, Vaš radni odnos prestaje dana 10.02. sa istekom ugovora o radu na određeno vreme. Pravo na naknadu zarade za vreme privremene sprečenosti za rad (tzv. bolovanje) Vam pripada samo za vreme trajanja radnog odnosa za koje biste primali zaradu. Pošto je radni odnos u nastanku određen kao vremenski ograničen, naknadno nastupanje bolovanja ne znači da se ugovor o radu mora produžiti (izuzetak su samo trudnice i porodilje).
    Pozdrav

Josipa Karić 13. 01. 2020.

Postovani, zamolila bih Vas za savet vezano za moja prava u situaciji koju imam. Usled bolje ponude za posao obavestavam poslodavca prvo usmeno, a onda i predajem potisan zahtev za sporazumni raskid ugovora o radu na neodredjeno vreme. U ugovoru je kao otkazni rok koji moram ispostovati navedeno „ne krace od 15 i ne duze od 30 dana“. U skladu sa tim, u Zahtevu koji predajem 10.01. navodim kao poslednji radnni dan 31.01., cime dajem 22 dana otkaznog roka, cime postujem zakon i ugovor. Medjutim, direktor ne zeli da potpise da je primio moj zahtev, jer trazi da odradim 30 dana. Imam problem, jer imam dogovor kod novog poslodavca da pocnem 01.02. Sta mogu uraditi i na kakav pozet imam pravo, da bih stupila na novi posao 02.01. kako je dogovoreno? Unapred hvala na odgovoru!

    Milan Predojevic 14. 01. 2020.

    Poštovana Josipa
    Mišljenja sam da ako dajete otkaz, otkaznim rokom od 22 dana niste prekršili zakon, niti ugovor, te da poštovanjem tog roka ne mogu da nastupe nikakve radnopravne posledice po Vas kod sadašnjeg poslodavca. Jedino na čemu poslodavac može da insistira jeste činjenica da ste formalnopravno Vi predali zahtev za sporazum o prestanku radnog odnosa, a to nije isto što i otkaz od strane zaposlenog. Razlika je u tome što je za sporazumni prestanak radnog odnosa neophodna saglasnost volja zaposlenog i poslodavca, u kom slučaju on može da postavi svoje uslove i oko datuma prestanka radnog odnosa. Međutim, ukoliko Vi te uslove ne smatrate prihvatljivim, možete jednostavno da date otkaz, jer Vam za taj način prestanka radnog odnosa nije potrebna saglasnost poslodavca. Dakle, ako Vam je važno da prestanak radnog odnosa bude sporazuman, onda poslodavac i vi morate postići saglasnost o tome, pa i o datumu prestanka. Tada se ne primenjuje otkazni rok, jer on je aktuealan samo kod otkaza koji daje zaposleni. Ako navedeni akt koji predajete poslodavcu preformulišete u otkaz ugovora o radu od strane zaposlenog, saglasnost poslodavca za datum prestanka radnog odnosa nije neophodna, je po zakonu zaposleni može bez obrazloženja, poštujući otkazni rok, u svakom momentu da raskine radni odnos izjavom volje datoj u pisanom obliku.
    Pozdrav