Poslovi.infostud.com koristi kolačiće kako bi vam pružao najbolje korisničko iskustvo. Nastavkom korišćenja sajta smatraćemo da ste saglasni sa korišćenjem kolačića. Saznajte više.
Ukoliko imate nedoumicu ili problem iz oblasti radnog prava i zapošljavanja, naš pravnik je tu da vam pomogne. Preporučujemo vam da prethodno pogledate da li je isto ili slično pitanje već postavljeno, pretragom pitanja prema ključnoj reči ili oblasti.
Preobražaj radnog odnosa na određeno u radni odnos na neodređeno vreme
Poštovani Radim u jednoj državnoj firmi već 3 god i 8 mj. na dva različita radna mjesta bez prekida – s pripravničkim stažem od 1 god. Zadnji produžetak ugovora na određeno bio je početkom 2 mj. ove godine. U istoj firmi obavljen je i pripravnički staž, te me zanima da li ovaj zadnji ugovor prelazi u ugovor za stalno. Hvala
Ukoliko je u pitanju firma u Srbiji na koju se primenjuje Zakon o radu, a ne neki poseban zakon, ugovor o radu na određeno ne može trajati duže od 12 meseci. Radni odnos zasnovan na određeno vreme postaje radni odnos na neodređeno vreme, ako zaposleni nastavi da radi najmanje pet radnih dana po isteku roka za koji je zasnovan radni odnos.
Kategorija pitanja: Radni odnos na određeno vreme | postavljeno: 25.05.2010
Otkaz zbog tehnološkog viška
Poštovani, sredinom januara ove godine sam se vratila sa porodiljskog ( nisam radila od juna 2008 jer sam imala velikih problema sa trudnocom). Krajem marta mi je sef u banci u kojoj sam radila rekao da se filijala u kojoj radim zatvara i da ostajem bez posla. To isto mi je potvrdio i direktor koji mi je objasnio da u periodu dok nisam radila zapošljeno drugo osoblje koje se dokazalo…
Poštovani, sredinom januara ove godine sam se vratila sa porodiljskog ( nisam radila od juna 2008 jer sam imala velikih problema sa trudnocom). Krajem marta mi je sef u banci u kojoj sam radila rekao da se filijala u kojoj radim zatvara i da ostajem bez posla. To isto mi je potvrdio i direktor koji mi je objasnio da u periodu dok nisam radila zapošljeno drugo osoblje koje se dokazalo i pokazalo, a da s moje strane nemaju nikakave rezultate i da ne bi bilo u redu da ti ljudi odu vec ja (inace u banci sam radila više od 6 godina). Ponudili su mi dve opcije sporazumni raskid ugovora ili da odem kao tehnološki višak.Normalno, nisam zelela odmah da se izjasnim i dat mi je rok od nedelju dana.Normalno, oni taj rok nisu ispoštovali i počeo je pritisak na mene da potpišem sporazumni što sam ja odbila. Posle nedelju dana sam im definitivno rekla da prihvatam tehnološki višak. Krajem aprila sam na kućnu adresu dobila obaveštenje u kojem se navodi da će 30 ljudi biti proglašeno tehnološkim viškom na kojem inače nema ni datum ni mesta kada je doneto.Tu su postojane tri grupe, prva se odnosila na ljude koji su bili u filijalama koje se zatvaraju, druga na one kojima se ukida radno mesto, a treća na one gde se smanjuje broj izvršilaca.Inače uradili su i sistematizaciju radnih mesta. Ja sam spadala u ovu prvu s tim da je u obavestenju stajalo da se filijala zatvara i da je višak 1 zaposleni ali nije navedena njegova pozicija. Inače, toj filijali je osim mene pripadalo još dvoje kolega ( 1 blagajnik i 1 operater-koji je radio jedan deo mog posla a drugi deo posao blagajnika ) koji su premešteni u drugu filijalu.Kao kriterijumi za utvrdjivanje viška bili su lične vrednosti, lične karakteristike, tehničke veštine i rezultati i kvalitet rada zaposlenih. Takodje je navedeno da će rad svih zaposlenih biti ocenjen i oni koji imaju najlošije rezultate biće proglašeni tehnološkim viškom. Normalno, ja nisam ocenjena a i da jesam bilo bi nerealno jer se ocenjivanje radi jednom godišnje za predhodnu godinu. U rešenju koje sam dobila stoji da mi se otkazuje ugovor o radu jer je prestala potreba za radom zaposlenog usled zatvaranja i prestanka rada filijale. Takodje je naveden član 179 tacka 9. Takodje stoji da poslodavac nije bio u mogućnosti da mi obezbedi drugi posao koji odgovara mojoj stručnoj spremi, ni posao u nižem stepenu stručne spreme niti skraćeno radno vreme a ni prekvalifikaciju (završila sam Ekonomski fakultet). U medjuvremenu banka oglašava i interne i eksterne oglase za posao za koje i te kako jesam kvalifikovana. Moje pitanje glasi da li ja njih mogu da tužim zbog ovoga i da li je moguće da jedino ja ostanem bez posla od nas troje koji smo bili u toj filijali ako je razlog zatvaranje filijale.
Možete tužiti. Postoje šanse da uspete u sporu. U tužbi morate insistirati na tome da vam nije ponuđen drugi posao iako je bilo zapošljavanja na pozicijama za koje ste vi kvalifikovani. Takođe treba insistirati na tome da vi niste mogli biti ocenjeni jer ste bili na porodiljskom i da je poslodavac u vašem slučaju morao vršiti ocenjivanje na osnovu ranijih godina. U pitanju niste…
Možete tužiti. Postoje šanse da uspete u sporu. U tužbi morate insistirati na tome da vam nije ponuđen drugi posao iako je bilo zapošljavanja na pozicijama za koje ste vi kvalifikovani. Takođe treba insistirati na tome da vi niste mogli biti ocenjeni jer ste bili na porodiljskom i da je poslodavac u vašem slučaju morao vršiti ocenjivanje na osnovu ranijih godina. U pitanju niste naveli da li vam je poslodavac isplatio otpremninu. Ukoliko otpremnina nije isplaćena otkaz je nezakonit.
Kategorija pitanja: Prestanak radnog odnosa i otpremnina | postavljeno: 25.05.2010
Ugovor o radu i prijava
Radila sam dve godine u jednom kiosku i nikada nisam bila prijavljena iako sam predala i podpisala sva dokumenta.Prestala sam da radim u trenutku kada sam to saznala.Radna knjizica mi se nalazi kod poslodavca i ja ne mogu da se prijavim na zavod niti imam zdravstvenu knjizicu.Sta da radim?HVALA
Prijavite slučaj inspekciji rada. Možete podneti tužbu protiv poslodavca. Tužbom treba tražiti da se utvrdi da ste bili u radnom odnosu i da vam se isplate zarade i obračunaju i uplate zakonom propisani doprinosi.
Kategorija pitanja: Ugovor o radu | postavljeno: 20.05.2010
Pravo na putne troskove
Da li kao sudijski pripavnik -volonter imam pravo na putne troskove (jer svaki dan o svom trosku putujem u drugo mesto) i ako imam kome treba da se obratim?
Zavisi od ugovora o volontiranju. Ukoliko je ugovorom predviđeno da vam se isplaćuju putni troškovi onda imate pravo. u suprotnom nemate pravo na putne troškove.
Kategorija pitanja: Diskriminacija pri zapošljavanju i na radnom mestu | postavljeno: 20.05.2010
Razlika između ugovora o radu i ugovora o privremenim i povremenim poslovim
Zaposlen sam u zanatskoj zadruzi kao osnivač na stalno po ugovoru o radu.Zbog smanjenja obima posla nisam u mogućnosti da plaćam doprinose. Posao je terenski bez poslovnog prostora, servisiranje računarske opreme i automatike. Hoću dalje da radim, ne znam dali po ugovoru o radu na nepuno radno vreme ili po ugovoru o privremenim i povr. poslovima. U pravilniku zadruge imamo i jedno…
Zaposlen sam u zanatskoj zadruzi kao osnivač na stalno po ugovoru o radu.Zbog smanjenja obima posla nisam u mogućnosti da plaćam doprinose. Posao je terenski bez poslovnog prostora, servisiranje računarske opreme i automatike. Hoću dalje da radim, ne znam dali po ugovoru o radu na nepuno radno vreme ili po ugovoru o privremenim i povr. poslovima. U pravilniku zadruge imamo i jedno i drugo predviđeno. Molim Vas razjasnite mi razlike, prednosti, obaveze Hvala
Osnovna razlika između ugovora o radu sa nepunim radnim vremenom i ugovora o privremenim i povremenim poslovima je ta što se na osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima rad obavlja van radnog odnosa. To znači da se takvo lice vodi kao nezaposleno. Ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova poslodavac može da zaključi za obavljanje poslova koji su po svojoj…
Osnovna razlika između ugovora o radu sa nepunim radnim vremenom i ugovora o privremenim i povremenim poslovima je ta što se na osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima rad obavlja van radnog odnosa. To znači da se takvo lice vodi kao nezaposleno. Ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova poslodavac može da zaključi za obavljanje poslova koji su po svojoj prirodi takvi da ne traju duže od 120 radnih dana u kalendarskoj godini. Kod ugovora o radu sa nepunim radnim vremenom zaposleni ima sva prava iz radnog odnosa srazmerno vremenu provedenom na radu, osim ako za pojedina prava zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu nije drukčije određeno.
Kategorija pitanja: Ugovori o delu, dopunskom radu, privremenim i povremenim poslovima | postavljeno: 14.05.2010
Prerastanje radnog odnosa na određeno u radni odnos na neodređeno vreme
Postovani,ove je treci put da vam pisem ,a odgovora nema. Radila sam u zdravstvu kao medicinska sestra na odredjeno vreme 3 god. Zadnji ugovor sam potpisala 16.10.2006 koji je glasio do potrebe sluzbe.Dobijam otkaz 1.10.2007,a na moje mesto se primaju 2 nova radnika. Posto nisam koristila god odmor,tj poslodavac mi nije dozvolio,ja se obracam inspekciji rada i po njihovom nalogu…
Postovani,ove je treci put da vam pisem ,a odgovora nema. Radila sam u zdravstvu kao medicinska sestra na odredjeno vreme 3 god. Zadnji ugovor sam potpisala 16.10.2006 koji je glasio do potrebe sluzbe.Dobijam otkaz 1.10.2007,a na moje mesto se primaju 2 nova radnika. Posto nisam koristila god odmor,tj poslodavac mi nije dozvolio,ja se obracam inspekciji rada i po njihovom nalogu ja koristim god odmor. Potpisujem novi ugovor o radu 23.10.2007 radi koriscenja god odmor. Tuzim firmu jer smatram da je moj radni odnos na odredjeno vreme prerastao u neodredjeno jer nisam imala prekid duzi od 30 radnih dana. Prvostepena presudu je doneta u moju korist,oni ulazu zalbu i moj predmet odlazi u apelacioni sud bgd. Molim vas da mi odgovorite i kazete vase misljenje u vezi mog predmeta .Unapred zahvalna!
Na osnovu onoga što ste naveli trebalo bi da uspete u sporu. Međutim, nezahvalno je komentarisati sudski postupak u koji nemate uvid. Treba videti kako je sud obrazložio presudu i na čemu tužena strana zasniva žalbu.
Kategorija pitanja: Radni odnos na određeno vreme | postavljeno: 14.05.2010
Visina zarade
Poštovani verovatno ne mogu dobiti informaciju od Vas, al možda me možete uputiti na osobu koja može da mi kaže odgovor. naime, potrebno mi je stručno mišljenje po opisu posla koliku platu mogu očekivati/zahtevati,a ne radi se o jednom poslu već o više posla koji izvršava jedna osoba. hvala unapred, srdačan pozdrav
Morate biti precizniji. Koji posao je u pitanju?
Kategorija pitanja: Ostalo | postavljeno: 14.05.2010
Pasivna dežurstva
Priroda posla zahteva uvodjenje pasivnog dezurstva u trajanju od 24h. Da li je to regulisano zakonom, kako se placa i kako se to vreme moze racunati u smislu ukupnih casova rada u jednom mesecu?
Ukoliko pod pasivnim dežurstvom podrazumevate to da se radnici u svako doba dana mogu pozvati iz kuće da dodju na posao, Zakonom o radu tako nešto nije regulisano. U zavisnosti od vrste posla moguće je da je nekim posebnim zakonom predviđen ovakav način rada.
Kategorija pitanja: Radno vreme i prekovremeni rad | postavljeno: 13.05.2010
Nezakonit otkaz
Poštovani, Do avgusta 2002. bila sam zaposlena u "IGM Toza Marković" iz Kikinde kao glavni tehnolog za grubu keramiku. U avgustu 2002. dobila sam otkaz Ugovora o radu, kao tehnološki višak (po članu 101 st.1 tač.8) Zakona o radu. U tužbi koju sam podnela navedeno je da poslovi koje sam obavljala nisu ukinuti niti su smanjeni po obimu. Prvostepenom presudom je to i dokazano,…
Poštovani, Do avgusta 2002. bila sam zaposlena u "IGM Toza Marković" iz Kikinde kao glavni tehnolog za grubu keramiku. U avgustu 2002. dobila sam otkaz Ugovora o radu, kao tehnološki višak (po članu 101 st.1 tač.8) Zakona o radu. U tužbi koju sam podnela navedeno je da poslovi koje sam obavljala nisu ukinuti niti su smanjeni po obimu. Prvostepenom presudom je to i dokazano, pa je presuđeno u moju korist pozivajući se na republički Zakon o radu (čl.101 st.1 tač.8). Na ovu presudu je "IGM Toza Marković" uložio žalbu Okružnom sudu u Zrenjaninu koji je konstatovao da prihvata tužbeni zahtev u celosti, ali ne iz pravnih razloga navedenih u prvostepenoj presudi, već se pozvao na savezni Zakon o osnovama radnih odnosa. Samo iz gore navedenog se može zaključiti da su ova dva suda donela presudu u moju korist, ali su koristila različite zakone. Nakon toga je "IGM Toza Marković" tražio reviziju Vrhovnog suda. Vrhovni sud je potvrdio utvrđeno činjenično stanje (nezakonit otkaz Ugovora o radu), ali se pozvao na republički Zakon o radu i zbog pogrešne primene materijalnog prava preinačio presudu Okružnog suda u Zrenjaninu koji se pozivao na savezni Zakon o osnovama radnih odnosa, i odbio tužbeni zahtev. Vrhovni sud je preinačio prvostepenu presudu Opštinskog suda u Kikindi iako je on takođe presudio po republičkom Zakonu o radu. Čak se i u presudi Okružnog suda u Zrenjaninu u rečenici na drugoj strani pokazuje da se ne koristi isti zakon kao Opštinski sud u Kikindi. Iz ovoga se vidi da presude nisu ni čitane. Kompletnu dokumentaciju iz ovog predmeta sam dostavila Ministarstvu pravde (tadašnjem Ministru Stojkoviću, zajedno sa predmetima nekolicine radnika iz Toze Marković koji su otpušteni u isto vreme kada i ja). Svi su dobili pisane odgovore da su za njihov slučaj nadležni predsednici Opštinskog ili Okružnog suda, samo ja nisam dobila nikakav odgovor. Pismeno sam se žalila predsedniku Okružnog suda u Zrenjaninu Peteru Kišu i dobila sam odgovor da on nije nadležan, niti odgovoran za to što je njegovo sudsko veće pogrešno primenilo materijalno pravo. Telefonom sam u nekoliko navrata zvala ministarstvo da proverim šta je sa mojim slučajem da bih na kraju dobila usmeni odgovor da je prosleđen Vrhovnom sudu. Žalila sam se Nadzornom odboru i konačno 11.11.2005. dobila odgovor da pritužba nije osnovana, postupak je pravnosnažno okončan, a Nadzorni odbor NIJE OVLAŠĆEN da preispituje pravnosnažne sudske odluke. Kao predsednik Nadzornog odbora je potpisan sudija Nikola Latinović. Poslednjih nekoliko godina bezuspešno pokušavam da pronađem instituciju kojoj bih mogla da uputim žalbu, jer je moj slučaj više nego očigledan primer kršenja prava, a to je jasno i laiku već čitanjem samih presuda, koje ovom prilikom i prilažem. Napominjem da u vreme kada su donete ove presude Ustavni sud nije funkcionisao. Ukoliko biste mogli da me uputite na pravu adresu gde bih mogla da ostvarim svoja prava, bila bih vam neizmerno zahvalna. Ljubica Đačić, dipl inž. tehn.
Pravnosnažna sudska presuda može se menjati jedino sudskim putem. Veliki problem je to što je prošlo nekoliko godina od donošenja presude Vrhovnog suda jer su vam protekli rokovi za pobijanje te odluke. U ovom trenutku jedini prestali pravni lek je ponavljanje postupka i to samo iz nekih razloga (ako je do odluke suda došlo usled krivičnog dela sudije, odnosno sudije-porotnika, zakonskog zastupnika…
Pravnosnažna sudska presuda može se menjati jedino sudskim putem. Veliki problem je to što je prošlo nekoliko godina od donošenja presude Vrhovnog suda jer su vam protekli rokovi za pobijanje te odluke. U ovom trenutku jedini prestali pravni lek je ponavljanje postupka i to samo iz nekih razloga (ako je do odluke suda došlo usled krivičnog dela sudije, odnosno sudije-porotnika, zakonskog zastupnika ili punomoćnika stranke, protivne stranke ili kog trećeg lica i sl.).
Kategorija pitanja: Prestanak radnog odnosa i otpremnina | postavljeno: 13.05.2010
Dužina godišnjeg odmora
Поштовани, треба ми мала помоћ. Tреба да се вратим на посао са породиљског али хоћу пре тога да искористим стари одмор на који имам право. интересује ме да ли фирма сме да ми рачуна суботе у одмор, с обзиром да су поједини тимови у фирми почели да раде по 6 сати дневно и сваку суботу. Када сам отисла на трудничко тим у којем сам ја била радио је 8 сати дневно и 5 дана у недељи а…
Поштовани, треба ми мала помоћ. Tреба да се вратим на посао са породиљског али хоћу пре тога да искористим стари одмор на који имам право. интересује ме да ли фирма сме да ми рачуна суботе у одмор, с обзиром да су поједини тимови у фирми почели да раде по 6 сати дневно и сваку суботу. Када сам отисла на трудничко тим у којем сам ја била радио је 8 сати дневно и 5 дана у недељи а сад су прешли на шесточасовно време. Да ли смеју да ми урачунавају суботе у одмор. Хвала Вам унапред на одвојеном времену.
Zakonom je predviđeno da zaposleni u svakoj kalendarskoj godini zaposleni ima pravo na godišnji odmor u trajanju utvrđenom opštim aktom i ugovorom o radu, a najmanje 20 radnih dana. Istim zakonom je predviđeno da radna nedelja traje pet radnih dana. Dakle, poslodavac nema pravo da vam računa subotu u godišnji odmor.
Kategorija pitanja: Godišnji odmor i druga odsustva | postavljeno: 12.05.2010
Svi odgovori Infostudovog pravnika su informativne i orijentacione prirode. Pre preduzimanja konkretnih pravnih aktivnosti savetujemo da kontaktirate svog advokata ili drugu pravnu instituciju. Infostud ne odgovara za postupke posetilaca koji uslede iz upotrebe pravnih saveta objavljenih na poslovi.infostud.com. Ukoliko čitate odgovore starijeg datuma, uzmite u obzir da je u međuvremenu moglo doći do promena propisa u oblasti radnog prava.
We are sorry to inform you that English version of our website is not currently available.
If you are an employer, all the information about ad prices and conditions of job publishing can be found here.
Feel free to call us +38124.41.55.615 or contact us by email poslovi@infostud.com.
Primetili smo da koristite Internet Explorer 8. Nažalost, naš sajt nije potpuno optimizovan za ovu verziju Internet Explorera stoga su moguće greške u funkcionisanju ili prikazu stranica našeg sajta.
Za najbolji korisnički doživljaj preporučujemo da koristite noviju verziju IE 9 ili 10, odnosno Google Chrome ili Mozilla Firefox pregledače.