Autor - Redakcija Poslovi Infostud | Tražim posao
Danas gotovo da nema fabrike ni proizvodnog pogona koja može da funkcioniše bez CNC mašina, ali ni bez stručnjaka koji njima upravljaju i programiraju ih. Od malih mašina za obradu drveta i metala u zanatskim radionicama, preko uređaja veličine radnog stola, pa sve do ogromnih sistema u automobilskoj, vojnoj ili avio industriji, savremena proizvodnja nezamisliva je bez obučenih CNC operatera.
Činjenica je i da su tehničari za kompjutersko upravljanje CNC mašinama danas među najtraženijim stručnjacima, kako u Srbiji, tako i širom regiona i sveta.
Rad CNC operatera počinje od tehničkog crteža ili digitalnog modela koji se, uz pomoć specijalizovanih računarskih programa, pretvara u precizna uputstva za mašinu. Istovremeno, reč je o zanimanju koje pruža sigurnost, mogućnost stalnog usavršavanja i veliku potražnju na tržištu rada.
Interesovanje za smer tehničar za kompjutersko upravljanje CNC mašinama godinama ne opada, a stručne mašinske škole širom Srbije redovno popunjavaju odeljenja učenicima koji žele da rade u industriji i savladaju savremene tehnologije.
Učenici već tokom školovanja prolaze kroz veliki broj praktičnih predmeta povezanih sa radom na CNC mašinama – od programiranja i obradnih tehnologija do automatike i proizvodnih sistema.
„Već godinama u kontinuitetu upisujemo dva odeljenja po 24 učenika i interesovanje za smer tehničar za kompjutersko upravljanje CNC mašinama je konstantno. Verovatno je razlog i činjenica da su ova zanimanja danas veoma tražena i da učenici već tokom školovanja vide da mogu lepo da napreduju, zarađuju i žive od svog rada. Ima dece koja se zaista prepoznaju u ovom poslu i žele time da se bave”, kaže Dušica Jovanović, direktorka Politehnike – škole za nove tehnologije.
Kako objašnjava, praktična nastava ima veliku ulogu u školovanju budućih CNC operatera.
„Tokom dualnog obrazovanja učenici imaju priliku da vide kako funkcionišu velike kompanije, ali mnogi od njih kasnije radije biraju manje firme i manje stresno radno okruženje. Po završetku školovanja lako pronalaze posao jer su tehničari za kompjutersko upravljanje CNC mašinama veoma traženi. Nijedna CNC mašina ne može da se pokrene bez obučenog operatera, zbog čega je ovaj kadar danas veoma cenjen na tržištu rada”, navodi Jovanović.
Zvuk mašina, miris metala i preciznost merena stotim delovima milimetra svakodnevica su CNC operatera. Posao podrazumeva programiranje sistema, podešavanje parametara rada i nadgledanje procesa tokom kojeg od komada metala, drveta ili drugog materijala nastaje gotov deo namenjen različitim granama industrije.
„Iako se veliki deo procesa odvija automatski, kvalitet finalnog proizvoda i dalje u velikoj meri zavisi od operatera, njegove koncentracije, tačnosti i sposobnosti da kontroliše svaki korak proizvodnje”, kaže Milorad Antonić, koji je u ovom poslu više od četiri decenije.
Nakon škole za metaloglodača i Više mašinske škole prošao je gotovo sve delove proizvodnog procesa koji se odnose na CNC mašine, a danas vodi firmu koja se bavi proizvodnjom mašinskih delova.
Kako kaže, industrija konstantno traži nove radnike, pa u firmu gotovo svakodnevno dolaze mladi ljudi nakon završene srednje škole ili tokom prakse
„Posla ima i mogućnosti za zapošljavanje postoje odmah nakon školovanja. Ali mladi često dolaze sa željom za brzim napredovanjem i visokim zaradama, a ovaj posao se ne može naučiti preko noći. Potrebno je vreme da se savladaju mašine, programi i proces proizvodnje. Tek kroz praksu i svakodnevni rad stiče se sigurnost i znanje”, ističe Antonić.
Dodaje da se u ovom poslu često pronalaze i ljudi iz potpuno drugih profesija.
„Kod nas rade ljudi različitih obrazovanja i iskustava – od filologa do glumaca. Formalno obrazovanje jeste važno, ali nije presudno ako neko želi da uči i da radi”, kaže Antonić
Plate se, prema njegovim rečima, kreću od oko 1.000 evra naviše, u zavisnosti od znanja, iskustva i vrste posla.
Među onima koji su se u CNC industriji pronašli nakon potpuno drugačijih poslova je i Bojan Živković, nekadašnji glumac.
„Dolazite u potpuno novi svet gde je egzaktnost imperativ, suprotno slobodnom kretanju kakav je svet glume. To je borba koja traje i danas”.
Ističe da je teorija važna osnova, ali da se posao ipak najviše uči kroz praksu.
„Praksa je zasigurno bolja učiteljica od knjige, što nije slučaj samo sa ovom branšom. To se može videti na primerima najrazličitijih zanata. Ovde je ona neophodna pre svega kao uvod u prirodu posla, ali i kao sigurnost – kako za poslodavca da radnik ima dovoljno znanja da može samostalno da obavlja posao, tako i radnika, da ima uvid u probleme koji se mogu desiti”, objašnjava naš sagovornik.

Prema njegovim rečima, obuka novih radnika najčešće traje od tri do šest meseci, u zavisnosti od prethodnog znanja i interesovanja.
“Radni dan CNC operatera razlikuje se u zavisnosti od plana proizvodnje i vrste delova koji se obrađuju. Posao podrazumeva pokretanje i podešavanje mašina, praćenje potrošenosti alata, merenje komada i kontrolu tolerancija, dok o tehničkom održavanju mašina uglavnom brinu interni serviseri”, kaže Živković i dodaje da posao operatera nije fizički zahtevan, kao i da se radi u dve smene.
Kako kaže, danas je rad na CNC mašinama gotovo nezamisliv bez računara i specijalizovanih softvera, bilo da se programiranje obavlja kroz CAM sisteme ili direktno na upravljačkoj jedinici mašine.
„Posao jeste tehnički i vrlo precizan, ali kreativnost dolazi do izražaja kada se steknu određena znanja i dovoljno ovlada alatima koji pomažu pri pripremi za rad”, kaže naš sagovornik.
Prema njegovim rečima, u našoj zemlji je velika potražnja za CNC operaterima i programerima, kao i da ih firme sve ređe pronalaze.
“Zato bi bilo dobro da postoji nekakva spona između firme i srednjih škola, možda i fakulteta, kako bi se razvila svest o potrebi većeg broja stručnih ljudi, ali i o tome šta sve ova struka pruža. Verujem u budućnost ovog zanata. Iako su ekonomske sile, poput Kine, investirale ogroman novac u robotizaciju, mislim da će proći mnogo vremena pre nego što mašine zamene ljude”, kaže Živković.
Već deset godina kao CNC operater u privatnoj firmi koja proizvodi delove za namensku industriju, radi Bojan Mijić. Iako je završio elektrotehničku školu, kaže da mu je prilika za rad na CNC mašinama ponuđena sasvim slučajno i da se zbog toga nikada nije pokajao.
„Veoma brzo sam zavoleo ovaj posao. Posle otprilike dve godine mogao sam samostalno da radim, a poslednjih nekoliko godina bavim se i programiranjem. Posao mi je zanimljiv jer stalno postoji nešto novo da se nauči i usavrši”, kaže Mijić.
Kako objašnjava, za ovaj posao važni su sklonost ka matematici, tehničkom crtanju i modelovanju, ali još više koncentracija i interesovanje za sam proces rada.
„Važno je da vam se ovaj posao dopadne, jer se mašina podešava u milimetar. Nekada obrađujete ogromne delove i alate, a nekada veoma sitne komade, ali u oba slučaja preciznost mora biti maksimalna”, ističe naš sagovornik.
Dodaje da posao CNC operatera nije fizički težak, ali zahteva veliku pažnju i odgovornost.
„Meni je posao veoma zanimljiv, zadovoljan sam i zaradom, a mladima bih preporučio da ovaj posao najpre probaju u manjim firmama, gde je tempo rada često mirniji i postoji više prostora da se čovek postepeno uvede u posao. U velikim korporacijama i fabrikama koje rade za strana tržišta, poput nemačkog, švajcarskog ili holandskog, tempo proizvodnje ume da bude veoma stresan”, kaže Mijić.
Prema njegovim rečima, potražnja za CNC operaterima i programerima danas je velika i oglasi za posao su gotovo stalno otvoreni.
„Mislim da će potreba za ovim kadrom tek rasti. Ko ima sklonosti ka mašinstvu i tehnici i želi da uči, sigurno može da pronađe prostor za sebe u ovoj struci”, zaključuje Mijić.