Jezici koji se ne uče u školama – a donose posao

Poznavanje „neobičnih” jezika u Srbiji nije samo interesantna tema za svakodnevne razgovore – ono može biti karta za posao.

Veliki broj stranih jezika nije deo našeg školskog sistema, ali su itekako deo modernog tržišta rada. I to je prilika koju vredi istaći – posebno mladima koji traže sferu u kojoj će započeti ili izgraditi svoju karijeru.

Kada razmišljamo o stranim jezicima koje „vredi“ učiti, najčešće pomislimo na engleski, nemački ili francuski – one koji su nam bili u rasporedu u školi. Ali šta je sa jezicima koji se kod nas gotovo nigde formalno ne uče, a za njima postoji potražnja na tržištu rada?

U industriji korisničke podrške često upoznajemo kandidate koji su naučili jezike koji su u Srbiji retki, neki od njih su norveški, švedski, finski ili danski.

Na prvi pogled deluje egzotično, čak čudno – zašto bi neko učio norveški u Srbiji? Odgovori mogu biti različiti: životne prilike, interesovanje ili ljubav prema filmu ili muzici, ali ono što u svakom slučaju važi jeste - ovi jezici su vrlo traženi na tržištu rada u Srbiji.

Ono što je još važnije, u industriji korisničke podrške mogu biti osnova za razvoj karijere u različitim oblastima koje postoje u ovoj industriji, kao što su analiza kvaliteta, podatka, trening i slično.

Potražnja za znanjem nordijskih jezika kod nas raste jer naši klijenti, velike internacionalne kompanije, žele da njihovi klijenti iz Norveške ili Švedske dobiju pomoć na svom maternjem jeziku. Konkurencija među kandidatima je mala – jer retko ko kod nas govori ove jezike na visokom nivou, što može poslužiti kao prednost.

Ono što je posebno zanimljivo jeste da većina ljudi nije naučila neki od ovih jezika u srednjoj ili osnovnoj školi. Naučili su ga na kursu, uz online resurse, kroz razgovor s izvornim govornicima ili su odabrali da budu deo malih fakultetskih grupa i studiraju neki od ovih jezika. Često su sami započeli učenje, a poslodavci im kasnije omogućili dodatnu obuku i usavršavanje, kao i ono najvažnije - svakodnevno, aktivno korišćenje jezika u komunikaciji sa maternjim govornicima.

U Transcomu to i vidimo svakodnevno: ljudi koji su naučili manje zastupljene jezike na tržištu rada grade stabilne, dobro plaćene i internacionalne karijere – upravo zato što su se usudili da se sami upuste u učenje onoga što u našem okruženju nije standard.